{"id":75952,"date":"2021-10-15T00:51:16","date_gmt":"2021-10-14T23:51:16","guid":{"rendered":"https:\/\/radioljubuski.ba\/?p=75952"},"modified":"2021-10-15T00:51:17","modified_gmt":"2021-10-14T23:51:17","slug":"jedan-od-temelja-kiberneticke-sigurnosti-je-dobra-lozinka","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2021\/10\/15\/jedan-od-temelja-kiberneticke-sigurnosti-je-dobra-lozinka\/","title":{"rendered":"Jedan od temelja kiberneti\u010dke sigurnosti je dobra lozinka"},"content":{"rendered":"\n

Dru\u0161tvene mre\u017ee su u posljednjih nekoliko godina postale va\u017ena metoda komunikacije, no nedavni pad Facebook-a, Instagrama i WhatsApp-a naveo je mnoge ljude da se zapitaju o sigurnosti svojih privatnih i poslovnih podataka.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

– Uzrok je tehni\u010dke naravi, netko je zeznuo u konfiguraciji u dijelu koji je temeljni dio Interneta. Postoje ti protokoli koji nisu sigurni, ali su i dalje u sr\u017ei cijelog Interneta \u2013 kada oni prestanu raditi, onda ni\u0161ta ne radi, objasnio je\u00a0Tino \u0160oki\u0107<\/strong>, stru\u010dnjak za cyber sigurnost u emisiji Dobro jutro Hrvatska.

Jedan od temelja kiberneti\u010dke sigurnosti svakako je dobra lozinka, a \u0160oki\u0107 je objasnio kako napraviti dobru lozinku od minimalno 20-25 znakova koju nije te\u0161ko zapamtiti.

– Ja ju nazivam ‘\u0161ifraza’ \u2013 spoj \u0161ifre i fraze. Preporuka institucija za cyber sigurnost je da se koristi skup rije\u010di, bez velikih i malih slova, specijalnih znakova i brojeva koje je te\u0161ko zapamtiti. Bitna je du\u017eina lozinke, a ne kompleksnost. Najbolji slu\u010daj je skup nepovezanih rije\u010di koje vama imaju neko zna\u010denje, obja\u0161njava i dodaje kako to mo\u017ee biti stih neke pjesme ili re\u010denica.

\u0160oki\u0107 je kao primjer dao lozinku “sirokegorenajljepsemore”, u kojoj nije koristio dijakritiku, odnosno slova s “kva\u010dicama”.

– Iz prakti\u010dnih razloga \u2013 kada se na\u0111ete na ra\u010dunalu sa engleskom tipkovnicom, te\u0161ko \u0107ete upisati ‘\u0161’, ‘\u010d’ ili ‘\u0107’. Ovakva lozinka izgleda te\u0161ko pamtljiva, ali nije \u2013 sve su mala slova, bez dijakritike, nema brojeva ni specijalnih znakova. Ve\u0107ina servisa potra\u017euju minimalni broj znakova, a kod onih koji vas tra\u017ee da stavite neki broj ili specijalan znak, bez problema ih mo\u017eete dodati. Kod specijalnih znakova kao \u0161to su upitnik ili uskli\u010dnik, \u010desto se zaboravi na razmak \u2013 to je isto znak, ka\u017ee i dodaje kako je takvu lozinku jako te\u0161ko ‘probiti’.

Kao primjer lozinka koje se ne bi trebale koristiti, \u0160oki\u0107 je naveo “Lozinka123$”.

– Ona na prvu izgleda kompleksno i udovoljava svim kriterijima, ali kada se rade napadi \u2013 oni se rade pomo\u0107u rje\u010dnika \u2013 vrlo je izgledno da \u0107e tu biti lozinka ‘Lozinka1234’. Kad se dogodio jedan od najve\u0107ih proboja lozinki u najve\u0107em postotku su bile lozinke ‘password12345678’ i sli\u010dno. Tako da je lozinka od skupa rije\u010di koje vama imaju neko zna\u010denje, a nekom drugom kad ih vidi ne, najbolja opcija, obja\u0161njava.

Isti\u010de kako pru\u017eatelji usluga maila, dru\u0161tvenih mre\u017ea i ostalih usluga komunikacije nemaju pristup korisni\u010dkim lozinkama.

– Sustavi znaju samo izra\u010dun te lozinke – to se zove ‘hash’, \u0161to je jednosmjerna matemati\u010dka operacija koja se izvr\u0161i kada se unese lozinka. Danas smo u situaciji kada stvarno vi\u0161e nema sustava koji bi spremio lozinke, dok je prije desetak godina bilo takvih sustava koji su spremali lozinke, zaklju\u010duje \u0160oki\u0107.<\/p>\n\n\n\n