U rujnu su cijene u Njema\u010dkoj porasle \u010dak 4.1 posto u odnosu na isti mjesec pro\u0161le godine. To je prvi put da je inflacija, tako promatrana, pre\u0161la \u010detiri posto jo\u0161 od 1993. godine, priop\u0107io je Savezni zavod za statistiku, pi\u0161e Deutsche Welle.<\/p>\n\n\n\n
Vjetar u le\u0111a jakoj inflaciji daje skok cijena energenata, no to nije jedino. Stru\u010dnjaci spominju i podizanje poreza na dodanu vrijednost (PDV) za neke proizvode, kao i zastoj u globalnoj isporuci robe te gu\u017evu koja nastaje u lukama.<\/p>\n\n\n\n
Potro\u0161a\u010di u Njema\u010dkoj \u0107e ipak najdublje morati zavu\u0107i ruku u d\u017eep kako bi im stanovi ove zime bili topli.<\/p>\n\n\n\n
\u010cetvrtina doma\u0107instava se grije na mazut, a to \u0107e biti \u010dak 76.5 posto skuplje nego prije godinu dana. Dodu\u0161e, ni ta cijena od pro\u0161le godine nije bila normalna \u2013 tada je cijena barela sirove nafte bila gotovo na povijesnom minimumu zbog pandemije i ekstremno smanjene potra\u017enje.<\/p>\n\n\n\n
Od ove kalendarske godine pak uvedena je i taksa na emisije ugljikovog dioksida od 25 eura po toni tog \u0161tetnog plina. To svakako poga\u0111a naftu i prenosi se na cijenu.<\/p>\n\n\n\n
Grijanje na plin, koji koristi polovina doma\u0107instava u Njema\u010dkoj, u rujnu je bilo skuplje za 5.7 posto, ali nije isklju\u010deno da \u0107e biti jo\u0161 skuplje jer cijena tog energenta na slobodnom tr\u017ei\u0161tu i dalje raste.<\/p>\n\n\n\n
“Potrebna je podr\u0161ka takozvanim energetski siroma\u0161nim doma\u0107instvima, koja nisu u stanju pokriti tro\u0161kove energije”, ka\u017ee Leonora Holling, predsjednica Saveza potro\u0161a\u010da energije. Ona zahtijeva da dr\u017eava dodatno subvencionira grijanje siroma\u0161nima, kao i da zabrani da se oni isklju\u010duju s mre\u017ee ako ne mogu podmiriti tro\u0161kove.<\/p>\n\n\n\n
Zaga\u0111ivanje okoli\u0161a ko\u0161ta<\/p>\n\n\n\n
Prema njema\u010dkom automobilskom klubu ADAC, cijene goriva na crpkama “koketiraju s povijesnim rekordom”. Posljednji tjedni prosjek koji je taj savez objavio u utorak (12. listopad) pokazao je da je dizel prosje\u010dno ko\u0161tao 1.526 eura za litru, a super E10 \u010dak 1.647 eura po litri. Po\u010detkom godine dizel je djelomice stajao i manje od jednog eura. I ne nazire se kraj tom poskupljenju.<\/p>\n\n\n\n
I tu su razlozi opet u poskupljenju sirove nafte, ali i davanjima zbog ugljikovog dioksida, \u0161to pove\u0107ava cijenu goriva za 6 do 8 centi po litri. Gerhard Hildebrandt iz ADAC-a poziva budu\u0107u vladu Njema\u010dke da “odustane od igranja s idejom da jo\u0161 br\u017ee podigne cijenu CO2”.<\/p>\n\n\n\n
Naime, za sada je planirano da davanja po toni uglji\u010dnog dioksida s 25 porastu na 55 eura do 2025. godine. To bi zna\u010dilo jo\u0161 7 do 9 centi po litri goriva, bez obzira na kretanje cijene sirove nafte.<\/p>\n\n\n\n
Prema Statisti\u010dkom zavodu, Nijemce su u rujnu sa\u010dekale i rekordne cijene hrane (porast od 4.9 posto u odnosu na rujan 2020. godine). Najve\u0107i rast zabilje\u017een je kod povr\u0107a (9.2 posto), jestivih ulja (6.4), mlije\u010dnih proizvoda i jaja (5.5) te mesa i prera\u0111evina (4).<\/p>\n\n\n\n
Rastu cijena kumuje i Kina. Naime, inflacija bi mogla postati pravilo jer mnogoljudna dalekoisto\u010dna zemlja ima sve brojniji srednji stale\u017e. “S tamo\u0161njim rastom zarada porasla je i potra\u017enja za kvalitetnim \u017eivotnim namirnicama poput mesa, piletine, ribe i mlije\u010dnih proizvoda, i s time doma\u0107a (njema\u010dka) proizvodnja ne mo\u017ee odr\u017eati korak”, ka\u017ee Sabrina Jacobs iz ku\u0107e za ulaganja Inside Investements.<\/p>\n\n\n\n
U prijevodu: europski poljoprivrednici sada imaju ogromno kinesko tr\u017ei\u0161te koje pla\u017ea vi\u0161e cijene, pa nu\u017eno rastu cijene i u Europi.<\/p>\n\n\n\n
Bicikli sve skuplji<\/p>\n\n\n\n
Poskupili su automobili (6.3 posto), ali ne \u010dudi \u0161to su jo\u0161 sna\u017enije, naime za 7.7 posto, poskupili \u2013 bicikli. DW je ve\u0107 pisao kako je pandemija u Njema\u010dkoj izazvala pomamu za dvokota\u010dima te da se, zbog ka\u0161njenja sirovina iz Kine, i po nekoliko tjedana ili \u010dak mjeseci \u010dekalo na nove \u2013 i uglavnom prili\u010dno skupe \u2013 bicikle.<\/p>\n\n\n\n
Razlog za bum na tr\u017ei\u0161tu bicikala je \u0161to su se gra\u0111ani, iz straha od zaraze ili zabrana, po\u010deli manje oslanjati na javni prijevoz. Iz sli\u010dnog razloga \u2013 kako bi izbjegli kolektivni smje\u0161taj na odmoru \u2013 Nijemci kao ludi kupuju kampere, \u010dija je cijena porasla za 8.1 posto i na njih se \u010deka mjesecima.<\/p>\n\n\n\n
Osje\u0107a se i rast cijena gra\u0111evinskih proizvoda (6.1 posto), posebno parketa i laminata (7.6), gra\u0111evinskog materijala i stolarije (6.1). Kako je u globalnoj privredi sve povezano, \u010dak i kada to zvu\u010di bizarno, tako razlog skoka cijene nije samo poja\u010dana gradnja nakon pandemijskog \u0161oka, nego i poskupljenje drva zbog po\u017eara u Kaliforniji ili napada nametnika na \u0161ume u Kanadi.<\/p>\n\n\n\n
Naposljetku, poskupile su i usluge i to za 2.5 posto u odnosu na isto razdoblje pro\u0161le godine. No tu su razlike vrlo velike, pa su tako negdje cijene ostale iste, a negdje osjetno oti\u0161le na gore. Recimo voza\u010di pla\u0107aju popravke i servis 5.4 posto vi\u0161e, a toliko su poskupili i stara\u010dki domovi. Odlazak u restoran ili frizeru poskupili su za 3.7 posto.<\/p>\n\n\n\n
Jedini razlog za radost imaju oni koji su putovali. Cijene organiziranih putovanja pale su za gotovo deset posto.<\/p>\n\n\n\n
Inflacija od idu\u0107e godine u granicama uobi\u010dajenog?<\/p>\n\n\n\n
Stru\u010dnjaci vjeruju da sna\u017ean rast cijena ne\u0107e potrajati u idu\u0107oj godini. “Povratak na red veli\u010dine od dva posto o\u010dekujemo sredinom sljede\u0107e godine”, ka\u017ee Sebastian Dulien iz Instituta IMK. Sada je potra\u017enja eksplodirala nakon mjeseci zastoja zbog korone, ali to ne mo\u017ee trajati vje\u010dno, ka\u017eu ekonomisti.<\/p>\n\n\n\n
U \u010detvrtak je pet ekonomskih instituta predstavilo prognozu prema kojoj \u0107e ukupna godi\u0161nja inflacija ove godine biti tri posto, idu\u0107e 2.5, a 2023. godine svega 1.7 posto.<\/p>\n\n\n\n
No, prema analizi ovih instituta, postoje barem dva rizika. Prvi je da gra\u0111ani po\u010dnu tro\u0161iti svoje u\u0161te\u0111evine i tro\u0161iti mnogo vi\u0161e nego do sada. Naime, u\u0161te\u0111evine gra\u0111ana porasle su kao nikada, jer tijekom pandemije vlada nesigurnost pa se \u0161tedi, a za vrijeme trajanja faza zatvaranja se i nije mogao potro\u0161iti novac. Ako potro\u0161nja krene odjednom, cijene \u0107e sko\u010diti.<\/p>\n\n\n\n
I drugo, govori se o takozvanoj spirali rasta pla\u0107a i cijena. Zbog toga \u0161to Njema\u010dkoj nedostaje radne snage u svim sektorima, cijena rada raste, a kako je najavljeno idu\u0107a vladaju\u0107a koalicija uvodi minimalnu satnicu od 12 eura bruto (trenutno je 9.6 eura). To zna\u010di vi\u0161e kupovne mo\u0107i, a to obi\u010dno donosi i poskupljenja.<\/p>\n\n\n\n
Izvor:DW<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
U rujnu su cijene u Njema\u010dkoj porasle \u010dak 4.1 posto u odnosu na isti mjesec pro\u0161le godine. To je prvi put da je inflacija, tako promatrana, pre\u0161la \u010detiri posto jo\u0161 od 1993. godine, priop\u0107io je Savezni zavod za statistiku, pi\u0161e Deutsche Welle. Vjetar u le\u0111a jakoj inflaciji daje skok cijena energenata, no to nije jedino. […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":76836,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"h5ap_radio_sources":[],"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-76835","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-bihiregija"],"yoast_head":"\n