Kod online nastave najvi\u0161e zabrinjava porast tjeskobnosti djece. Niti jedno dijete ne bi trebalo biti tjeskobno. Tjeskoba je do\u0161la kao posljedica ravnodu\u0161nosti. Da bi se sna\u0161la i mogla pre\u017eivjeti djeca su u jednom trenutku u sebi stvorila ravnodu\u0161ni sloj i pomalo zamrznula emocije. Pobjegli su od nekih emocija koje su bile realne i tako su se zamrznuli, objasnila je i specijalistica klini\u010dke psihologije Tanja Sever u emisiji HTV-a Otvoreno.<\/p>\n\n\n\n
Broj zara\u017eenih koronavirusom raste. Sve vi\u0161e \u017eupanija prelazi na online nastavu. Pandemija je promijenila sve, pa i model obrazovanja. Nastavi na daljinu morali su se prilagoditi u\u010denici, ali i nastavnici. Kako to utje\u010de na u\u010denike, u\u010ditelje, profesore, roditelje i uspjeh na kraju \u0161kolske godine razgovaralo se u emisiji. Paljak je rekao jako je bilo zahtjeva za produljenjem proljetnih praznika. Misli da \u0107e razdoblje od 11 dana praznika biti dovoljan da se vidi kakvo \u0107e biti stanje i napravi analiza. Komentatorica HRT-a Sun\u010dica Findak<\/strong> je rekla da je kao novinarka i pedagoginja izrazito nezadovoljna ovakvim obrazovnim sustavom kakav je. Vuk je rekla kako Paljak govori o digitalizaciji i opremi, a Findak o sadr\u017eaju i znaju li u\u010ditelji i roditelji to koristiti. Izvor:hrt.hr<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Kod online nastave najvi\u0161e zabrinjava porast tjeskobnosti djece. Niti jedno dijete ne bi trebalo biti tjeskobno. Tjeskoba je do\u0161la kao posljedica ravnodu\u0161nosti. Da bi se sna\u0161la i mogla pre\u017eivjeti djeca su u jednom trenutku u sebi stvorila ravnodu\u0161ni sloj i pomalo zamrznula emocije. Pobjegli su od nekih emocija koje su bile realne i tako su […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":7957,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-7956","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-bihiregija"],"yoast_head":"\n
Na pitanje zabrinjava li ga \u0161to je sve vi\u0161e \u017eupanija na online nastavi dr\u017eavni tajnik u Ministarstvu Tomislav Paljak<\/strong> rekao je da ga zabrinjava toliko koliko zabrinjava \u010ditavu populaciju.
– Broj zara\u017eenih u\u010denika i pove\u0107anje prati ono \u0161to se op\u0107enito doga\u0111a u dru\u0161tvu. Imati 10 \u017eupanija online, nije ni\u0161ta novo, imali smo sli\u010dno u 12. mjesecu. Vidjet \u0107emo i pratiti \u0161to se doga\u0111a nakon proljetnih praznika, razgovora sa sto\u017eerima i dono\u0161enje zajedni\u010dkih odluka, rekao je Paljak.
Objasnio kako se zasad reagira lokalno, modeli A, B i C su se pokazali dobrima. Gdje je potreba u\u010denici su online, a tamo gdje se mo\u017ee nastava je “licem u lice”. Oko 95% u\u010denika od 1 do 4. razreda bilo je na nastavi “licem u lice”, 85% vi\u0161i razredi od 5. do 8. razreda , a srednjo\u0161kolaca 75 %. Smatra da je to dobar rezultat.<\/p>\n\n\n\n
– U \u0161kolama nije zabilje\u017een linearni rast, on je u skladu s onim \u0161to se doga\u0111a u op\u0107oj populaciji. Djeca nisu \u0161iritelji. Suo\u010deni smo s krizom, suo\u010deni smo sa zlom i borimo se na na\u010din na koji mo\u017eemo. Online nastava je nu\u017eno zlo, ali je ipak nastava i omogu\u0107uje da se nastavni procesi u odre\u0111enom obliku i dalje odvijaju, rekao je Paljak.
Predsjednica Udruge hrvatskih srednjo\u0161kolskih ravnatelja Suzana Hitrec<\/strong> je rekla kako svi ka\u017eu da im je najkorisnija nastava “licem u lice”.
– U\u010denici koji su lani rekla da im je bilo dobro online, sad ka\u017eu da ni\u0161ta vi\u0161e ne mo\u017ee zamijeniti nastavu u\u017eivo. Kad se ka\u017ee da bi se moglo i\u0107i online, oni su nesretni , rekla je Hitrec.
Nada se kako \u0107e biti \u0161to manje \u0161kola online pred kraj \u0161kolske godine i zaklju\u010divanja ocjena. Rekla je kako je dobro da se ciljano i lokalno djeluje, a da se drugdje odvija u\u017eivo.
– U mojoj \u0161koli nema koronavirusa. Tu su puno doprinijeli odgovorni u\u010denici. Maldi su odgovorni Svjesni su kako su za njih posljedice velike ako ne budu odgovorni, naglasila je Hitrec.
U\u010diteljica – savjetnica u O\u0160 Sveta Nedelja Sandra Vuk <\/strong>je na pitanje kome je stresnije, u\u010diteljima ili u\u010denicima, rekla je kako smatra da je podjednako.
– Vrijeme je da i mi djeci priznamo kako se osje\u0107amo. Ne trebamo se pona\u0161ati kao da smo superjunaci nego kako se iskreno osje\u0107amo. Djeca bolje reagiraju kad vas do\u017eivljavaju kao \u010dovjeka od krvi i mesa i samim time shva\u0107aju da dijelite iste probleme i sudbine. Djeca su empati\u010dna ako ste i vi empati\u010dni i ako ih do\u017eivljavati ozbiljno, rekla je Vuk.
– Socijalizacija jako nedostaje djeci, nismo bili godinu dana u kazali\u0161tu, kinu, izlazak u park je vrhunac. Generacije su izgubile puno, malima nedostaje dru\u017eenja, socijalizacije i komunikacije, smatra Vuk.
Na pitanje kakve su posljedice na mentalno zdravlje djece specijalistica klini\u010dke psihologije Tanja Sever<\/strong> je rekla kako najvi\u0161e zabrinjava porast tjeskobnosti djece. Niti jedno dijete ne bi trebalo biti tjeskobno, rekla je.
– Tjeskoba je do\u0161la kao posljedica ravnodu\u0161nosti. Djeca da bi se sna\u0161la i mogla pre\u017eivjeti oni su u neko doba u\u010dinili ravnodu\u0161ni sloj u sebi i pomalo zamrznuli emocije. Jedna od izvrsnih definicija za depresivnost, dakle nije to te mjere depresija nego depresivnost, je bijeg od emocije. Oni su pobjegli od nekih emocije koje su se bile realne za dogoditi se i na taj na\u010din su se zamrznuli. Kao sljede\u0107a faza se dogodila anksioznost ili tjeskobnost. Ono \u0161to zabrinjava i treba javno govoriti je ogromni porast samoranjavanja djece. Jednim dobrim djelom je to \u0161to se na nekim jakim internet stranicama mo\u017eete na\u0107i pouku djeci kada se osje\u0107aju veliki psihi\u010dki pritisak da se dobro fizi\u010dki ozlijediti pa onda ode jedan komad psihi\u010dke napetost. Dakako radi se o potpuno pogre\u0161noj pri\u010di, naglasila je.
– Online nastava dobrim dijelom udara na osje\u0107aj kompetentnosti. Prvi val je bio izazov, a sad je to ve\u0107 zasi\u0107enost. Djeca su zasi\u0107ena isporukom informacija i znanja koji oni moraju sami poslo\u017eiti u svoje fajlove i time sami raditi. Imamo ogroman pad radne memorije kod djece i ta sva isporuka znanja dolaze u fajlove koji ne\u0107e mo\u0107i biti obra\u0111eni i time raste osje\u0107aj nekompetentnosti i strah za znanjem, rekla je Sever.<\/p>\n\n\n\n
– Pro\u0161la je godina dana. Sve nas je zateklo. Sve nas je zateklo, vas u\u010ditelje, naklon do poda jer ste se preko no\u0107i morali suo\u010diti s novim na\u010din izobraze. Me\u0111utim pro\u0161la je godina dana. Neke stvari su se mogle promijeniti. Primjerice kod maturanata, oni ulaze u novi proces, biraju novo zvanje, mijenja im se kompletan \u017eivot. Brojke ka\u017eu da su utro\u0161eni novci i moglo se napraviti ne\u0161to. Za maturante se moglo napraviti ne\u0161to da se pribli\u017ei online matura, smatra Findak.
Govorila je i o brojkama novaca koje su utro\u0161ene na online izobrazbu i na reformu \u0161kolstva.
– Svi u\u010ditelji i profesori se zaista trude da nastava budem ali tu postoje i neki novci. Je li se to moglo i ne\u0161to kvalitetnije, pita se Findak.
– Ako razgovaramo o prije godinu dana od toga se ogra\u0111ujem jer nisam participirao u ministarstvu, Kad govorimo o kasnijem, napravljeno je puno toga, puno vi\u0161e od toga \u0161to smo imali. Modeli nastave koji su napravljeni su pra\u0107eni s pripremom da nastava online bude kvalitetnija i sadr\u017eajnija i ona jeste takva, rekao je Paljak i pobrojao \u0161to se sve u\u010dinilo spomenuv\u0161i preko 200.00 tableta u \u0161kolama, preko 55.000 prijenosnih ra\u010dunala za u\u010ditelje. Dodao je da reforma \u0161kolstva nije zastala, samo se ne potencira u javnosti.<\/p>\n\n\n\n
– To je velika razlika. Osobno sam podigla sustav od 11.000 u\u010ditelja, profesora i nastavnika bez ijedne kune s popisa koji je pro\u010ditala Findak. Mo\u017eete imati najsuvremeniji laptop ili pametnu plo\u010du, ako se treba znati koristiti s njima. i Danas je odradila edukaciju za 276 profesora i u\u010ditelja. Za to treba i sadr\u017eaj, Meni je bilo bitno da do\u0111em do svakog u\u010denika, i onog koji ima internet i onaj koji nema, da do\u0111em do u\u010denika putem roditelja. Radni pristup je druga\u010diji u ovo suvremeno doba, Tra\u017ei se da istra\u017euju, promatraju, sakupljaju. Dana\u0161nja mlade\u017e voli brzu interakciju, brzi sadr\u017eaj i koji mu je uvijek dostupan i koji mo\u017ee uvijek pogledati, objasnila je Vuk.
Hitrec je govorila o tome koliko se te\u0161ko u\u010denicima i nastavnicima te\u0161ko koncentrirati \u0161est sati ispred monitora.
– Pada koncentracija, pada motivacija, trebaju biti brzi sadr\u017eaji, a nastava nije takva da mo\u017ee pretvoriti u tik-tok sadr\u017eaje koji u svakom trenutku mogu biti zabavni. Treba na\u0107i balans, smatra.
\u0160to se ocjena ti\u010de rekla je kako lani po ocjenama nikad nije bilo bolje.
– Bile su odli\u010dne ocjene i izvrsna prolaznost. U tom smislu te\u0161ko da \u0107e biti jednako tako dobro ili bolje ove godine. Mo\u017eda su ocjene vi\u0161e realisti\u010dnije i vjerodostojnije i pravednije. Mislim da i ova godina \u0107e biti uspje\u0161na. \u0160kole djeluju kao zajednice, mi smo malo ve\u0107a obitelj i jedinstveni nam je cilj da svi do\u0111u do uspjeha, pa i oni koji nisu imali uvjete, rekla je.
Sever je rekla kako ima pove\u0107an broj djece kojima je potrebna psiholo\u0161ka pomo\u0107.
– Pomo\u0107 ne tra\u017ee djeca koja imaju problema sa socijalnim kontaktima. Pomo\u0107 ne tra\u017ee pseudoautisti, oni koji su na spektru autizma, oni su sada dobro. To je pokazatelj tko zapravo u ovim uvjetima mo\u017ee najbolje \u017eivjeti, mladi ka\u017eu freekovi i geekovi. Svi oni koji trebaju \u017eivu rije\u010d i koji trebaju otvorenu komunikaciju su u pote\u0161ko\u0107ama. Emocionalno osjetljiva djeca, ali vi\u0161e emocionalno nesigurna djeca su ta koja nekako naj\u010de\u0161\u0107e tra\u017ee pomo\u0107, rekla je Sever.
Objasnila je kako su u svemu ovome zaboravljeni roditelji.
– Oni su koji vrlo \u010desto prevode nastavu i koji s djecom u\u010de ono \u0161to su djeca na nastavi samo \u010dula. Do radne memorije djece su do\u0161le informacije, a onda ih vrlo \u010desto obja\u0161njavali roditelji. Djeca su ovisila o umje\u0161nosti u\u010ditelja, a ugro\u017eena su djeca od 5. do 8. razreda jer nisu vi\u0161e vezani toliko za roditelja, ali se nalaze u situaciju da im moraju pomagati oko \u0161kole, ne samo online nego i ina\u010de. Tra\u017ei se od roditelja da sudjeluju maksimalno, \u0161to je potpuno pogre\u0161no. Onda imate koliziju – dijete treba roditelja oko nastave, a istovremeno ga emocionalno ne treba, rekla je.
\u0160to se ti\u010de srednjo\u0161kolaca je rekla da nisu toliko stradali online nastavom, nego jedna tre\u0107ina.
– No ono \u0161to se dogodilo s tom tre\u0107inom je zapravo vrlo te\u0161ko, to su te\u0161ki poreme\u0107aji i te\u0161ke posljedice.
Vuk je rekla da su njezina iskustva s roditeljima jako dobri i kako roditelj treba biti prisutan u procesu u\u010ditelja. Sla\u017ee se sa Sever da roditelj ne treba biti stalno prisutan, on je moderator djetetova \u017eivota, smatra.
U zavr\u0161noj rije\u010di Paljak rekao je da se ministarstvo obrazovanja trudi da poku\u0161ava svu nastavku kad je goto mogu\u0107e stavi “licem u lice”.
– I ovo \u0107e pro\u0107i, budimo zajedno rekla je, Hitrec.
Maturanti, dr\u017eite se, rekla je Findak.
– Svaka kriza donosi ne\u0161to dobro, ja\u010damo, ne\u0161to novo nau\u010dimo. Ja stvarno tako odgajam djecu u svome razredu, rekla je Vuk.
– Smanjimo pritisak s djece i omogu\u0107imo im konkretno znanje. \u0160to manje informacija, \u0161to vi\u0161e konkretnog znanja, rekla je Sever.<\/p>\n\n\n\n