Ameri\u010dki pisac Bill Bryson istra\u017eio je taj savr\u0161eni orkestar i procese koji se odvijaju u na\u0161im stanicama i organima, kako bi nas dr\u017eali na \u017eivotu. O tome je napisao knjigu ‘The Body: A Guide For Occupants’<\/p>\n\n\n\n
Kada ste zadnji put osjetili strahopo\u0161tovanje? Onaj osje\u0107aj kad zastanete uzdrmanog srca, s osje\u0107ajem \u010du\u0111enja i divljenja, koji psiholog Dacher Keltner opisuje kao osje\u0107aj ‘boravka u ne\u010demu ogromnom \u0161to nadilazi va\u0161e razumijevanje svijeta’. <\/p>\n\n\n\n
\u010cesto o strahopo\u0161tovanju razmi\u0161ljamo kao o ne\u010demu \u0161to mo\u017eemo do\u017eivjeti samo odvojeni od svega svjetovnog, na \u0161to bismo mogli naletjeti dok meditiramo pod vedrim zvjezdanim nebom, ili dok stojimo pred grandioznim djelima u galerijama i katedralama. Ipak, mogu\u0107e ga je osjetiti i tijekom nekih trenutaka u svakodnevnom \u017eivotu.<\/p>\n\n\n\n
Na primjer, dok slu\u0161ate ti\u0161inu, dok snijeg pada, dok sve zvoni od smijeha u dru\u017eenju s voljenom osobom, dok osje\u0107ate kako vam se srce topi zbog dobrote stranaca. Ti su trenuci neprocjenjivi. Oni ne samo da ispunjavaju na\u0161e dane \u010darolijom, ve\u0107 nam \u010dine dobro, ka\u017eu znanstvenici. Naime, ve\u0107 su dokazani pozitivni u\u010dinci strahopo\u0161tovanja na na\u0161u fizi\u010dku i emocionalnu dobrobit i sve ukazuje na to da nas iskustvo strahopo\u0161tovanja mo\u017ee u\u010diniti sretnijima, zdravijima, kreativnijima i bolje me\u0111usobno povezanima.<\/p>\n\n\n\n
Zato obra\u0107ajte pa\u017enju na stvari oko vas, ili u vama samima. Na primjer, obratite pa\u017enju na svoje tijelo. U svojoj knjizi ‘The Body: A Guide For Occupants’ – koji je The Guardian nazvao zbirkom \u010duda o ljudskom tijelu \u2013 ameri\u010dki pisac Bill Bryson istra\u017eio je taj savr\u0161eni orkestar i procese koji se odvijaju u na\u0161im stanicama i organima, kako bi nas dr\u017eali na \u017eivotu. <\/p>\n\n\n\n
Evo 30 \u010dudesnih \u010dinjenica iz te knjige:
1. Broj atoma koji je potreban da bi vas stvorio je: 7 000 000 000 000 000 000 000 000 000. Ako se time \u017eelite pohvaliti prijatelju, to je sedam milijardi milijardi milijardi, odnosno sedam oktiliona. <\/p>\n\n\n\n
2. Broj elemenata potrebnih za stvaranje \u010dovjeka: 59. To uklju\u010duje kisik (61 posto), vodik (10 posto), ugljik, du\u0161ik, kalcij, kao i bakar, kobalt i kositar. <\/p>\n\n\n\n
– To je nedvojbeno najnevjerojatnije kod ljudskih bi\u0107a: Da smo samo skup inertnih komponenti, iste onih stvari koje biste prona\u0161li i na hrpi ne\u010disto\u0107e – pi\u0161e Bryson. Jedino \u0161to je posebno kod elemenata koji \u010dine \u010dovjeka je to \u0161to \u2013 ga \u010dine. To je \u010dudo \u017eivota, dodaje. <\/p>\n\n\n\n
3. Koliko puta trepnete svaki dan: \u010cak 14.000! To zna\u010di da mo\u017eete ra\u010dunati na to da \u0107ete svaki dan budnosti provesti 23 minute zatvorenih o\u010diju, samo zahvaljuju\u0107i treptanju.<\/p>\n\n\n\n
4. Duljina svih va\u0161ih krvnih \u017eila, kad bi bile poredane tako da tvore jedan niz, jedna za drugom bila bi jednaka kao da 2,5 puta obi\u0111ete Zemlju.<\/p>\n\n\n\n
5. Duljina di\u0161nih putova u plu\u0107ima, ako biste ih izravnali: 1500 milja, ili 1609,344 kilometara. To je dovoljno da premostite udaljenost izme\u0111u Moskve i Londona. Ti se di\u0161ni putovi nalaze u 1000 \u010detvornih metara plu\u0107nog tkiva, koje bi, kada biste ga izravnali, moglo prekriti teniski teren.<\/p>\n\n\n\n
6. Duljina va\u0161e DNK upakirane u svaku stanicu iznosi: Jedan metar. DNA ili ‘priru\u010dnik za stvaranje \u010dovjeka’, vrlo su tanki. Debljina iznosi jedan dvadeset milijarditi dio ljudske kose. <\/p>\n\n\n\n
7. \u017divotni vijek va\u0161e DNK: desetke tisu\u0107a godina.<\/p>\n\n\n\n
8. Udaljenost koju bi va\u0161a DNK pokrila, kad biste sve svoje stanice poredali u jednu ravnu crtu: 10 milijardi milja, \u0161to je otprilike udaljenost od Zemlje do Plutona. <\/p>\n\n\n\n
– Ukratko, sastavljeni ste od dovoljno stanica da napustite Sun\u010dev sustav. Dakle, u doslovnom ste smislu dio kozmosa \u2013 ka\u017ee Bryson. <\/p>\n\n\n\n
9. Postotak DNK koji ljudi dijele: 99,9. Pa ipak, niti jedno dvoje ljudi nisu me\u0111usobno sli\u010dni, zahvaljuju\u0107i razlikama izme\u0111u na\u0161ih DNK na 3-4 milijuna mjesta. <\/p>\n\n\n\n
10. Broj mikroba koji vas koriste da bi se nastanili na vama: mnogo bilijuna. Kad bismo ih stavili na hrpu, te\u017ee oko 3 kilograma, \u0161to odgovara te\u017eini mozga. U vama \u017eivi 40.000 vrsta mikroba (900 vrsta u nosnicama; 800 u obrazima; 1300 na desnima; te \u010dak 36.000 u gastrointestinalnom traktu). Ve\u0107ina mikroba je benigna. Do sada je identificirano samo 1415 onih koji mogu izazvati bolesti kod ljudi. <\/p>\n\n\n\n
– Vi za svoje podstanare mikrobe niste osoba, ve\u0107 svijet: Golemo bogatstvo \u010dudesno bogatih ekosustava, s pogodno\u0161\u0107u da budu mobilni, zahvaljuju\u0107i vrlo korisnim navikama kihanja, ma\u017eenja \u017eivotinja i toga da ne perete ruke ba\u0161 onako revno kao \u0161to biste trebali. <\/p>\n\n\n\n
11. Broj bakterija koje razmijenite tijekom strastvenog poljupca usta na usta: 1 milijarda. I to pored proteina (0,7 mg), soli (0,45 mg), masti (0,7 mcg) i komadi\u0107a hrane (0,2 mcg). <\/p>\n\n\n\n
12. Postotak vode koja \u010dini va\u0161 mozak: 75-80 posto. Ostatak va\u0161eg mozga sastoji se od masti i proteina. <\/p>\n\n\n\n
13. Koli\u010dina informacija koje prolaze kroz va\u0161 mozak u 30 sekundi: Vi\u0161e od onoga \u0161to svemirski teleskop Hubble obradi u 30 godina. <\/p>\n\n\n\n
14. Koli\u010dina informacija koje mozak mo\u017ee pohraniti: 200 eksabajta. Prema mi\u0161ljenju neuroznanstvenika, to je otprilike koliko i ‘cjelokupni digitalni sadr\u017eaj dana\u0161njeg svijeta’. Dakle, samo jedan komadi\u0107 korteksa malen poput zrnca pijeska mo\u017ee sadr\u017eavati ekvivalent svih filmova ikad snimljenih, ka\u017ee. <\/p>\n\n\n\n
15. Postotak energije va\u0161eg tijela koju koristi va\u0161 mozak: 20 posto. To je puno, s obzirom na to da va\u0161 mozak \u010dini dva posto va\u0161e tjelesne te\u017eine. No, mozak za upravljanje svakodnevnim operacijama zahtijeva otprilike onoliko kalorija koliko ih ima u muffinu od borovnice (400 kilokalorija). <\/p>\n\n\n\n
– Poku\u0161ajte pokrenuti svoj laptop tako da mu date jedan muffin svaka 24 sata, pa \u0107ete vidjeti dokle \u0107ete sti\u0107i \u2013 \u0161ali se Bryson.
16. Broj neurona u mozgu: 86 milijardi. <\/p>\n\n\n\n
17. Broj sinapti\u010dkih veza koje mozak uspostavlja: mnogo bilijuna. Kad se svaki od 86 milijardi neurona pove\u017ee s bezbrojem drugih neurona, oni tvore sinapti\u010dke veze. Prema neuroznanstveniku Davidu Eaglemanu, jedan kubni centimetar mo\u017edanog tkiva sadr\u017ei istu koli\u010dinu tih veza koliko ima zvijezda u na\u0161oj galaksiji. <\/p>\n\n\n\n
– Upravo u \u010ditavoj toj slo\u017eenoj sinapti\u010dkoj zapletenosti le\u017ei na\u0161a inteligencija, a ne u broju neurona, kako se nekada mislilo \u2013 poja\u0161njava autor knjige. <\/p>\n\n\n\n
18. Koli\u010dina sline tipi\u010dno za odrasle tajne dnevno: oko 1,5 litre. To \u010dini 30.000 litara u \u017eivotu, odnosno otprilike dovoljno za 200 dubokih kupki. <\/p>\n\n\n\n
19. Udaljenost koju mo\u017ee prevaliti slina nakon \u0161to kihnete: 8 metara. \u0160tovi\u0161e, ove kapljice mogu ostati u zraku 10 minuta dok se ne slegnu na povr\u0161inu. <\/p>\n\n\n\n
20. Koli\u010dina kemijskih spojeva sadr\u017eanih u izdisajima: 150. <\/p>\n\n\n\n
– Me\u0111u uobi\u010dajenim kemikalijama koje na\u0161a usta ujutro izbacuju su merkaptan (koji miri\u0161e na pokvareni kupus), sumporovodik (poput trulih jaja), dimetil sulfid (sluzave morske alge), dimetilamin i trimetilamin (sli\u010dno mirisu ribe). Ukratko, jutarnji dah mo\u017ee izgubiti tu ‘\u010daroliju’ tijekom dana, no bakterije nastanjene u va\u0161im ustima ne posustaju. U vrijeme kad pu\u0161ete svije\u0107e na ro\u0111endanskoj torti, pove\u0107avate pokrivenost bakterijama na torti za \u010dak 1400 posto \u2013 pi\u0161e autor. <\/p>\n\n\n\n
21. Broj okusnih pupoljaka u tijelu: 10.000. Iako se ve\u0107ina njih nalazi na na\u0161em jeziku, receptori za okus postoje i na gornjem dijelu usta, u grlu i crijevima, pa \u010dak i na srcu, plu\u0107ima te \u2013 testisima.<\/p>\n\n\n\n
– Nitko ne zna to\u010dno \u0161to tamo rade, na \u017ealost \u2013 pi\u0161e Bryson. <\/p>\n\n\n\n
22. Vrijeme potrebno za zamjenu okusnih pupoljaka: 10 dana. <\/p>\n\n\n\n
23. Broj otkucaja srca dnevno: 100.000. To \u010dini oko 3,5 milijardi puta u \u017eivotu.<\/p>\n\n\n\n
24. Koli\u010dina krvi koju va\u0161e srce izbaci na sat: 260 litara. <\/p>\n\n\n\n
– Izra\u010dunato je da tijekom \u017eivota srce radi dovoljno posla da podigne objekt te\u017eak oko tonu i to oko 150 milja, odnosno 241,4 metara u zrak. <\/p>\n\n\n\n
25. Postotak krvi koja se ispumpava iz srca, a koja odlazi u mozak: 15 posto. Najve\u0107a koli\u010dina pumpane krvi odlazi u bubrege (20 posto). <\/p>\n\n\n\n
26. Koli\u010dina vremena koja je potrebna krvi da bi zavr\u0161ila putovanje oko va\u0161eg tijela: 50 sekundi.<\/p>\n\n\n\n
27. Broj svakodnevnih udisaja i izdisaja: oko 20 000. Dnevno preradite oko 12.500 litara zraka. U godinu dana udahnete 7,3 milijuna puta. To je oko 550 milijuna udisaja tijekom \u017eivota. <\/p>\n\n\n\n
28. Broj molekula kisika koje izdi\u0161ete pri svakom udisaju: 25 sekstilija (2,5 X 10 na 22. eksponenciju). <\/p>\n\n\n\n
– Jednodnevnim disanjem po svoj \u0107ete prilici udahnuti barem jednu molekulu iz udisaja svake osobe koja je ikad \u017eivjela. I svaka osoba koja \u017eivi od sada do izgaranja sunca s vremena na vrijeme udahnuti \u0107e i malo vas. Na atomskoj smo razini u izvjesnom smislu vje\u010dni \u2013 pi\u0161e Bryson. <\/p>\n\n\n\n
29. Brzina kojom se kre\u0107u \u017eiv\u010dani signali: 120 metara u sekundi (oko 270 milja, ili 434,5 kilometara na sat). To je 2,5 milijuna puta sporije od brzine svjetlosti. <\/p>\n\n\n\n
30. Koli\u010dina \u017eivota koju provedemo u snu: Jedna tre\u0107ina, donosi portal Psychology Today. <\/p>\n\n\n\n
Izvor:pogled.ba<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Ameri\u010dki pisac Bill Bryson istra\u017eio je taj savr\u0161eni orkestar i procese koji se odvijaju u na\u0161im stanicama i organima, kako bi nas dr\u017eali na \u017eivotu. O tome je napisao knjigu ‘The Body: A Guide For Occupants’ Kada ste zadnji put osjetili strahopo\u0161tovanje? Onaj osje\u0107aj kad zastanete uzdrmanog srca, s osje\u0107ajem \u010du\u0111enja i divljenja, koji psiholog […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":7991,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"h5ap_radio_sources":[],"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-7990","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-bihiregija"],"yoast_head":"\n