VI. hrvatski socijalni tjedan koji se 22. i 23. listopada odr\u017eavao u sjedi\u0161tu Hrvatske biskupske konferencije (HBK) na zagreba\u010dkom Ksaveru u organizaciji Centra za promicanje socijalnog nauka Crkve zavr\u0161en je usvajanjem Deklaracije koju IKA prenosi u cijelosti.<\/p>\n\n\n\n
Na poticaj Hrvatske biskupske konferencije, i u organizaciji Centra za promicanje socijalnog nauka Crkve, predstavnici (nad)biskupija u Hrvatskoj okupili su se 22. i 23. listopada 2021. godine na \u0160estom hrvatskom socijalnom tjednu koji je, zbog epidemiolo\u0161ke situacije, istodobno po predstavnicima svih (nad)biskupija u Hrvatskoj odr\u017ean u fizi\u010dkom obliku u Zagrebu i u pojedinim metroplitanskim odnosno (nad)biskupijskim sjedi\u0161tima u Hrvatskoj gdje su se u ve\u0107em broju okupili sudionici tako\u0111er u fizi\u010dkom obliku i na daljinu pratili i aktivno sudjelovali u doga\u0111anjima dvodnevnog susreta.<\/p>\n\n\n\n
Potaknuta povijesnom odgovorno\u0161\u0107u za biolo\u0161ki opstanak hrvatskoga naroda, za dr\u017eavu Hrvatsku i sve njezine gra\u0111ane, a na temelju svojega socijalnog nauka, Katoli\u010dka Crkva u Hrvatskoj je u sjedi\u0161tu Hrvatske biskupske konferencije, u Zagrebu, okupila relevantne stru\u010dnjake koji od mjerodavnih vlasti i svih va\u017enih \u010dimbenika u hrvatskom dru\u0161tvu tra\u017ee konkretne korake u rje\u0161avanju demografske krize i s njom povezanih pitanja iseljavanja, useljavanja te suvremenih migracija.<\/p>\n\n\n\n
Budu\u0107i da je rije\u010d o budu\u0107nosti hrvatskoga naroda, svih gra\u0111anki i gra\u0111ana kao i same opstojnosti dr\u017eave Hrvatske, Crkva \u017eeli dati svoj doprinos u pronala\u017eenju rje\u0161enja.<\/p>\n\n\n\n
Dvjestotinjak sudionika, od \u010dega 34 predava\u010dica i predava\u010da iz cijele Hrvatske pod razli\u010ditim su vidovima razmatrali iznimno va\u017enu i aktualnu temu Demografija \u2013 iseljavanje \u2013 migracije. Sudionici \u0160estoga hrvatskog socijalnog tjedna cjelokupnoj hrvatskoj javnosti, pojedincima i ustanovama, predstavnicima vlasti i javnim djelatnicima upu\u0107uju sljede\u0107u
Deklaraciju<\/p>\n\n\n\n
Hrvatska se nalazi u dubokoj demografskoj krizi, zapravo ve\u0107 je u\u0161la u demografski slom zbog intenziviranog pada broja \u017eivoro\u0111enih, pada broja stanovnika te poreme\u0107enosti dobne strukture stanovni\u0161tva.<\/p>\n\n\n\n
Ve\u0107 pola stolje\u0107a, a posebno posljednjih 30-ak godina, Hrvatska je u silaznim demografskim trendovima: dugoro\u010dno djelovanje razli\u010ditih destabilizacijskih \u010dimbenika, sna\u017eno demografsko pra\u017enjenje na nacionalnoj i regionalnoj razini; nedostatak jasne, dugoro\u010dne i cjelovite strategije i nadstrana\u010dke politike demografske revitalizacije.<\/p>\n\n\n\n
Odgovaraju\u0107a populacijska politika treba obuhva\u0107ati pronatalitetnu i blagu migracijsku politiku koja \u0107e se prihvatiti nacionalnim konsenzusom i koja \u0107e dugoro\u010dno obvezivati nositelje politi\u010dke i gospodarske vlasti u Hrvatskoj tako da se sa svakom vla\u0161\u0107u ne\u0107e stvarati nova populacijska politika i na neki na\u010din uvijek kretati od po\u010detka.<\/p>\n\n\n\n
Hrvatska je tradicionalno iseljeni\u010dka zemlja, a iseljavanje je pove\u0107ano ulaskom Hrvatske u EU i globalnom gospodarskom krizom 2008. godine.<\/p>\n\n\n\n
Hrvatska se u posljednja dva i po desetlje\u0107a suo\u010dava s novom pojavom useljeni\u0161tva i povratni\u0161tva. Rije\u010d je prije svega o razmjerno velikom broju Hrvata koji su nakon ratnih stradanja 90-ih godina dvadesetoga stolje\u0107a doselili iz Bosne i Hercegovine te dijelom i iz Srbije.<\/p>\n\n\n\n
Druga skupina useljenika se odnosi na Hrvate ro\u0111ene u raznim zemljama svijeta kojih je razmjerno malen broj.<\/p>\n\n\n\n
\u010cinjenica jest da \u0107e se u budu\u0107nosti Hrvatska morati suo\u010diti puno vi\u0161e i temeljitije s problematikom useljenika iz razli\u010ditih zemalja.<\/p>\n\n\n\n
Budu\u0107i da je Hrvatska grani\u010dna zemlja EU-e preko koje veliki broj migranata \u017eeli prije\u0107i u bogatije zemlje EU-e, iznimno je va\u017ean na\u010din kako se u Hrvatskoj postaviti prema suvremenim migracijama.<\/p>\n\n\n\n
Katoli\u010dka Crkva od kraja 19. stolje\u0107a iskazuje organiziranu brigu za ljude, posebno katolike, koji iz razli\u010ditih razloga napu\u0161taju svoje domove i odlaze u druge zemlje za boljim \u017eivotom. Papa Franjo, znakovitim gestama i uvjerljivim porukama, aktualizira tu brigu i zauzimanje za sve, izbjeglice i migrante, i tako ukazuje na temeljno na\u010delo socijalnog nauka Crkve, a to je za\u0161tita dostojanstva svakoga \u010dovjeka.<\/p>\n\n\n\n
Na tragu socijalnoga nauka Crkve, a na temelju analiza i rasprava na \u0160estom hrvatskom socijalnom tjednu o iznimno te\u0161kom i alarmantnom stanju u hrvatskom dru\u0161tvu u odnosu na demografsku situaciju i s njom povezana pitanja iseljavanja, useljavanja i suvremenih migracija, \u017eelimo i tra\u017eimo sljede\u0107e:<\/p>\n\n\n\n
Usporavanje negativnih demografskih trendova kao preduvjet ubla\u017eavanja populacijske polarizacije i ekonomske neravnote\u017ee u regionalnom kontekstu.<\/p>\n\n\n\n
Demografski razvoj kao prioritetno hrvatsko nacionalno i strate\u0161ko pitanje \u0161to pretpostavlja dugoro\u010dnu strategiju gospodarskoga razvoja na temelju kojega \u0107e se omogu\u0107iti demografsku revitalizaciju.<\/p>\n\n\n\n
O\u010dekujemo sveobuhvatne i djelatne javne politike koje uklju\u010duju formalne \/dr\u017eavne i neformalne\/civilne aktere u njihovu kreiranju. Njihovo oblikovanje treba uklju\u010divati pro\u017eimanje i suglasje razli\u010ditih sfera: obiteljske, populacijske, stambene, migracijske i drugih u cilju dono\u0161enja politika koje mogu polu\u010diti rezultate u ubla\u017eavanju negativnih populacijskih i migracijskih trendova.<\/p>\n\n\n\n
Tra\u017eimo cjelovitu provedbu postoje\u0107ih i budu\u0107ih strate\u0161kih dokumenata uz uvo\u0111enje transparentnih kontrolnih mehanizama koji \u0107e osigurati prakti\u010dnu primjenu mjera u zadr\u017eavanju sada\u0161njega i privla\u010denju novog stanovni\u0161tva, povratnika i useljenika.<\/p>\n\n\n\n
Negativni demografski procesi su, razli\u010ditim intenzitetom, zahvatili gotovo cjelokupni prostor Hrvatske, stoga ga nije uputno dijeliti na kategorizirana podru\u010dja po indikatorima demografskog stanja. Mjere populacijske politike trebalo bi provoditi na cjelokupnom prostoru Hrvatske, a koordinirati s tri upravne razine: dr\u017eavnom, \u017eupanijskom i gradsko\/op\u0107inskom. Na ovaj bi se na\u010din poja\u010dao sinergijski u\u010dinak mjera te pobolj\u0161ala kvaliteta pra\u0107enja u\u010dinka mjera na sve tri prostorne razine. Jednako je va\u017eno, osim upravne razine, u aktivnosti i mjere, od planiranja do implementacije, uklju\u010diti i lokalno stanovni\u0161tvo kroz razli\u010dite modele participativnog upravljanja.<\/p>\n\n\n\n
Usporavanje negativnih demografskih kretanja u Hrvatskoj nije mogu\u0107e provesti bez podizanja stope nataliteta. U tom smjeru bi svakako trebalo propitati u\u010dinkovitost sada\u0161nje stambene politike prema mladim obiteljima temeljene na subvencioniranju stambenih kredita. Smatramo da bi mjera bila u\u010dinkovitija kada bi je obitelji mogle koristiti ne samo na po\u010detku obiteljskog \u017eivota, nego i kasnije, sukladno pove\u0107anju broja djece. Stoga bi kombinirani model (kupovina\/najam stana) mladim obiteljima u po\u010detku osiguravao pristupa\u010dan najam stambenog prostora potpomognut od strane jedinica lokalne samouprave, a nakon njihova formiranja mo\u017ee im se ponuditi subvencionirani stambeni kredit.<\/p>\n\n\n\n
Na \u0160estom hrvatskom socijalnom tjednu poseban naglasak je stavljen na obitelj kao temeljnu jedinicu dru\u0161tva koju je potrebno iznova staviti u sredi\u0161te nacionalnih interesa i prioriteta. Tra\u017eimo ve\u0107a ulaganja u obiteljsku politiku i djecu u Hrvatskoj bez \u010dega je iluzorno o\u010dekivati demografsku revitalizaciju Hrvatske.<\/p>\n\n\n\n
Nedopustiva je ravnodu\u0161nost kojom se u Hrvatskoj promatra novije iseljavanje hrvatskoga stanovni\u0161tva. Odre\u0111eni podaci govore da je u posljednjih deset godina, to jest izme\u0111u 2011. i 2020. godine iz Hrvatske iselilo oko tristo tisu\u0107a stanovnika. Me\u0111usobno optu\u017eivanje i tra\u017eenje krivaca za takvo stanje nije i ne\u0107e rije\u0161iti problem ve\u0107 svehrvatski nadstrana\u010dki konsenzus po tom pitanju.<\/p>\n\n\n\n
U Hrvatskoj je potrebno uspostavljati praksu natjecanja u rje\u0161avanju problema, a ne u njihovu \u0161to boljem opisivanju te pronala\u017eenju krivaca za pojedine probleme. U Hrvatskoj imamo jedno od najni\u017eih povjerenja u institucije i evidentiran rast autoritarnosti, posebice kod mladih. Hrvatske institucije moraju sve u\u010diniti kako bi se vratilo povjerenje gra\u0111ana u njihovo djelovanje. To je mogu\u0107e u\u010dvr\u0161\u0107ivanjem dobrih praksi, te usmjeravanjem institucija na rje\u0161avanje problema gra\u0111ana. Za to je potrebna reforma javne uprave koja \u0107e omogu\u0107iti vi\u0161e odgovornosti, a time i u\u010dinkovitosti u brizi za op\u0107e dobro.<\/p>\n\n\n\n
Potrebno je ozbiljno uzeti u obzir problematiku useljavanja u Hrvatsku sa svim pozitivnim i negativnim \u0161to taj proces nosi sa sobom.<\/p>\n\n\n\n
U privla\u010denju stanovni\u0161tva potreban je aktivan pristup kako bi se izbjegli parcijalni i stihijski modeli koji eventualno zadovoljavaju samo pojedine segmente tr\u017ei\u0161ta rada, odnosno potrebno je dono\u0161enje jasne imigracijske politike. Promocija zemlje, njezinih prednosti, kvalitete \u017eivota, sigurnosti tra\u017ei uklju\u010divanje svih zainteresiranih aktera u osmi\u0161ljavanju programa privla\u010denja stanovni\u0161tva. Pritom programi useljavanja i integracije moraju imati jasno definirana prava i obveze useljenika. U njihovu kreiranju mogu se koristiti uspje\u0161ni primjeri zemalja koje imaju duge prakse useljeni\u010dkih i integracijskih politika uz po\u0161tivanje hrvatskog jezika, kulture i tradicije.<\/p>\n\n\n\n
Posebnu pozornost treba posvetiti povratnoj migraciji. U tom pogledu povratnicima treba omogu\u0107iti \u0161to bezbolniji povratak vezano uz smanjenje pote\u0161ko\u0107a ili\/i uklanjanja prepreka u administrativnom ili pravnom smislu kako za pojedince tako i za \u010ditave obitelji.<\/p>\n\n\n\n
Suvremeni migrantski tokovi globalna su pojava, ali postoji razlika izme\u0111u sada\u0161njih i prija\u0161njih migracija. Novija povijest pokazuje da su migracijski procesi neizbje\u017eni, samo je pitanje na koji na\u010din \u0107e se oni odvijati u budu\u0107nosti.
Potrebno je razlikovati status izbjeglica od statusa migranta. Izbjeglice su u \u017eivotnoj opasnosti i suvremene su dr\u017eave du\u017ene prona\u0107i na\u010dine kako im pomo\u0107i i osigurati im siguran boravak u zemljama koje su ih primile.<\/p>\n\n\n\n
Migranti u pravilu tra\u017ee bolji \u017eivot. I tu valja biti solidaran. Svakako u oba slu\u010daja treba po\u0161tovati red i zakonitost, jer nije pomo\u0107 utopljeniku ukoliko se spasitelj i utopljenik zajedno utope. Pomo\u0107 treba biti organizirana, orijentirana na rje\u0161avanje generatora problema vode\u0107i, s jedne strane, ra\u010duna o za\u0161titi domicilnog stanovni\u0161tva kako bi se izbjeglo kr\u0161enje zakona, nasilje i mogu\u0107i kaos. S druge strane, stoljetna tradicija Crkve u hrvatskom narodu i tradicija gostoljubivosti hrvatskoga naroda tra\u017ei od nas da svakom \u010dovjeku dobre volje omogu\u0107imo, u danim okolnostima, \u017eivot dostojan \u010dovjeka.<\/p>\n\n\n\n
Izvor: narod.hr<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" VI. hrvatski socijalni tjedan koji se 22. i 23. listopada odr\u017eavao u sjedi\u0161tu Hrvatske biskupske konferencije (HBK) na zagreba\u010dkom Ksaveru u organizaciji Centra za promicanje socijalnog nauka Crkve zavr\u0161en je usvajanjem Deklaracije koju IKA prenosi u cijelosti. Na poticaj Hrvatske biskupske konferencije, i u organizaciji Centra za promicanje socijalnog nauka Crkve, predstavnici (nad)biskupija u Hrvatskoj […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":80110,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-80109","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-bihiregija"],"yoast_head":"\n