![\"\"\/](\"https:\/\/www.vrisak.info\/wp-content\/uploads\/2021\/10\/simpozij-21-scaled-1.jpg\")
<\/figure>\n\n\n\nPrvi predava\u010d, dr. don Anto Orlovac odr\u017eao je predavanje na temu \u00bbStradanje Banjolu\u010dke biskupije u Drugom svj. ratu i komunisti\u010dkom pora\u0107u\u00ab. U predavanju je iznio \u010dinjenice i podatke o stvarnom broju stradanja puka i sve\u0107enika u Banjalu\u010dkoj biskupiji. \u00bbO razmjerima stradanja vjernika u ratu i u pora\u0107u govore i brojevi i popisi stradalih. Ve\u0107 tridesetak godina bavim se prikupljanjem imena i podataka onih koji su izgubili \u017eivot u ratu i pora\u0107u, bilo kao civilne osobe, bilo kao pripadnici razli\u010ditih vojnih i policijskih postrojba, a bilo ih je gotovo u svim vojskama onoga vremena. Danom 30. rujna 2021. imamo na tom popisu ukupno to\u010dno 10.903 stradalih u cijeloj biskupiji. Ovdje valja opet naglasiti da su u popis uno\u0161eni samo izravno ubijeni, poginuli, nestali u ratu i pora\u0107u, a nisu oni koji su umirali od razli\u010ditih bolesti i te\u0161kih uvjeta \u017eivota u ratu: od tifusa, gladi, zime, osobito prognani i izbjeglice, razli\u010ditih dje\u010djih bolesti, i sl. S njima bi broj bio puno ve\u0107i. \u2026 Sudbinu svojih vjernika dijelili su i njihovi pastiri, sve\u0107enici. Dapa\u010de, oni su \u010desto bili prvi na udaru po na\u010delu: \u201cUdarit \u0107u pastira i stado \u0107e se razbje\u0107i\u201d. A stradavali su na razli\u010dite na\u010dine, kao i njihovi vjernici: ubijali su ih \u010detnici i partizani u ratu, \u201csudile\u201d su ih i strijeljale vojne i civilne komunisti\u010dke vlasti ve\u0107 u ratu i nakon rata, osu\u0111ivani su na te\u0161ke tamni\u010dke kazne bez krivnje, a odre\u0111en broj ih je morao napustiti biskupiju i izbje\u0107i kako bi spasili \u017eivu glavu te se nikada vi\u0161e nisu mogli vratiti (osobito oni njema\u010dke narodnosti). Biskupija je nakon rata prakti\u010dki ostala bez sve\u0107enika. U du\u0161obri\u017eni\u010dki rad silom prilika bili su tada uklju\u010deni i stariji franjevci i trapisti koliko ih je uop\u0107e bilo. O tome najbolje govore brojevi. Banjolu\u010dka je biskupija u Drugom svjetskom ratu i pora\u0107u izgubila 12 sve\u0107enika: 4 su izravno i namjerno ubijena, 1 je poginuo u napadu partizana, 2 su \u201csu\u0111ena\u201d i strijeljana, 1 je umro od posljedica ranjavanja, 1 je umro u logoru kao \u017ertva bolesti a bio je vojni du\u0161obri\u017enik, 2 su nestala na Kri\u017enom putu, 1 je umro u istra\u017enoj tamnici nakon rata. Osim toga ubijena su 2 bogoslova i 3 sjemeni\u0161tarca. Nakon rata, na uglavnom vi\u0161egodi\u0161nju robiju, osu\u0111eno je 10 sve\u0107enika, a kratko je bio zatvoren i sarajevski sve\u0107enik, kasniji banjolu\u010dki biskup, dr. Dragutin \u010celik. Sudbinu prognanika podijelilo je 8 sve\u0107enika koji se nikad nisu mogli vratiti u biskupiju, te dvojica biskupa. Franjevci Bosne Srebrene izgubili su na podru\u010dju Banjolu\u010dke biskupije 13 sve\u0107enika, \u0161to ubijenih, \u0161to nestalih, te jo\u0161 6 bogoslova, sjemeni\u0161taraca i \u010dasne bra\u0107e. Svi trapisti njema\u010dke narodnosti iz opatije \u201cMarija Zvijezda\u201d u Banjoj Luci morali su jo\u0161 tijekom rata napustiti svoj samostan i povu\u0107i se najprije u svoju filijalu u Rudolfstalu (Bos. Aleksandrovcu), a odatle u Njema\u010dku i Austriju. Ubijeno im je i umrlo u logorima ili od njihovih posljedica 13 sve\u0107enika i \u010dasne bra\u0107e.\u00ab<\/p>\n\n\n\n
Eti\u010dar dr. don Mirko \u0160imi\u0107 govorio je, pak, na temu \u00bbIdentitet (hrvatski i katoli\u010dki) u svjetlu mu\u010deni\u0161tva\u00ab. U svome predavanju pojasnio je \u0161to su to zapravo mu\u010denici, a spomenuo je i na\u0161e hercegova\u010dke fratre koje su jugokomunisti ubili. \u00bbZa papu Ivana Pavla II. mu\u010denici su oni koji su sve do \u017ertve \u017eivota vjerni \u010dovjeku, oni koji su mu\u010denici kr\u0161\u0107anske ljubavi, koji su mu\u010denici pravednosti, koji su mu\u010denici istine te mu\u010denici mira. Isti taj papa pozvao je mjesne Crkve da u\u010dine sve i da ne puste zaboravu spomen onih koji su pretrpjeli mu\u010deni\u0161tvo. Mu\u010deni\u0161tvo se nikada ne doga\u0111a slu\u010dajno, jer ono pretpostavlja ustrajan rast u vjeri i vje\u017ebanje u krjeposnom \u017eivotu koji zna\u010di svladavanje sklonosti na zlo u sebi te ja\u010danje altruizma. \u2026 Mr\u017enja prema Crkvi (katoli\u010dkoj vjeri) glavnim je razlogom ubijanja sve\u0107enika, a time i \u0160irokobri\u0161kih mu\u010denika kako ih ovda\u0161nji puk naziva. Da se sve\u0107enike i franjevce \u017eeljelo iskorijeniti s posebnim ciljem, svjedo\u010di upravo primjer samostana u kojemu se u ovom trenutku nalazimo. Partizanski zlo\u010dinci svoje \u017ertve nisu poznavali, nisu im znali niti ime, nego im je bio dostatan habit koji su na sebi nosili. Crni, tmurni i pretu\u017eni su bili ti dani kada su \u0160iroki Brijeg i ostale \u017eupe ovog kraja ostali bez svojih fratara, a time je \u010ditava \u0161irokobrije\u0161ka op\u0107ina ostala bez ijednog sve\u0107enika, kako to svjedo\u010di fra Jerko Kara\u010di\u0107 u svojim Uspomenama iz doba mu\u010deni\u0161tva. Stvarno pitanje je, pak, mo\u017ee li se identitet, bilo duhovni bilo nacionalni, mu\u010denjem i progonstvom oteti, izbrisati, oduzeti ili reducirati? \u010cini se da ipak ne mo\u017ee, budu\u0107i da komunisti\u010dki silnici nisu mogli osporiti utjecaj dominacije franjevaca bilo preko ideolo\u0161kih, kulturnih ili obrazovnih sfera, tako da im je preostalo jedino ubijanje tijela.\u00ab<\/p>\n\n\n\n
Tre\u0107e predavanje, na temu \u00bbLa\u017e kao sredstvo proizvodnje \u201cistine\u201d\u00ab, odr\u017eao je povjesni\u010dar mr. Stjepan Lozo. Izme\u0111u ostaloga rekao je sljede\u0107e. \u00bbIako i rije\u010d \u201cneistina\u201d i rije\u010d \u201cla\u017e\u201d jednako ozna\u010duju kako neki iskaz, neka iznesena tvrdnja ne odgovara stvarnosti, te se dvije rije\u010di u svojoj sadr\u017eanoj poruci ipak bitno razlikuju. Dok neistina mo\u017ee biti iznesena nehoti\u010dno, primjerice zabludom, la\u017e razumijeva svjesno izno\u0161enje neto\u010dne tvrdnje. Namjerno iznositi neistine o drugom, klevetati, mogu pojedinci, a mogu i organizirane zajednice po svojim istaknutim predstavnicima. Izno\u0161enje la\u017ei o drugome, klevetanje, mo\u017ee uni\u0161tavati imovinu i zdravlje neke konkretne osobe, pa i naroda, \u010dak i sam njihov \u017eivot. \u2026 Krajem lipnja 1941., uz objavu projekata stvaranja Velike Srbije, srpska strana pu\u0161ta u optjecaj \u201cValerijanov memorandum\u201d koji la\u017eno optu\u017euje Hrvate da su ve\u0107 do tada, tobo\u017ee, pobili 100.000 nedu\u017enih Srba u NDH. Bio je to u osnovi jednostavan model propagande. Cilj je bila etni\u010dki \u010dista Velika Srbija, naseljena samo Srbima, a na\u010din njezina ostvarenja je vojna provedba genocida nad Hrvatima. Srpska propaganda trebala je izvr\u0161enje stvarnoga genocida nad Hrvatima prikrivati agresivnim ozlogla\u0161ivanjem Hrvata za izmi\u0161ljeni genocid nad Srbima. To je i \u010dinila kako u Berlinu i Rimu, tako i u Londonu, New Yorku i na drugim stranama. Izrada \u201cValerijanova memoranduma\u201d organizirana je pod pokroviteljstvom tada\u0161njeg prvog \u010dovjeka Srpske pravoslavne crkve (SPC-a) mitropolita Josifa Cvijovi\u0107a, \u010dovjeka koji se prethodno borio s oru\u017ejem u rukama kao \u010detnik za velikosrpske ciljeve u Makedoniji. Rad na memorandumu po\u010deo je polovicom lipnja 1941., a obavljao se u Muzeju SPC-a u Beogradu. Za tu nakanu SPC je osnovala posebno povjerenstvo kojem je predsjedao episkop zvorni\u010dko-tuzlanski Nektarije Krulj. Memorandum je potpisao episkop Valerijan Stefanovi\u0107, vikar patrijarha SPC-a, u ime \u010ditave SPC, kao njezin slu\u017ebeni dokument. Taj dokument i danas je slu\u017ebeni dokument SPC-a, pa se mo\u017ee dr\u017eati da i dalje nanosi te\u0161ku \u0161tetu \u010dasti i \u017eivotu Hrvata, mogu\u0107e \u010dak i u Vatikanu. Ta velikosrpska kleveta Hrvata nije samo nekakva prilago\u0111ena izmi\u0161ljotina, ona je sramotna la\u017e. Po mnogim dostupnim podatcima, naime, mo\u017ee se zaklju\u010divati kako do 23. lipnja 1941. na teritoriju NDH nije stradalo ni 1.000 Srba po svim osnovama, dakle ni 1% od optu\u017ebe iznesene u dokumentu SPC-a.\u00ab<\/p>\n\n\n\n
Simpozij je zavr\u0161io zahvalom svim mnogobrojnim posjetiteljima i predava\u010dima te pozivom da se svi koji imaju bilo kakvu informaciju o ubojstvu fratara jave u Vicepostulaturu i na taj na\u010din doprinesu njezinu uspje\u0161nom radu. Program je vodila Vi\u0161nja Spaji\u0107. Posjetitelji su jo\u0161 neko vrijeme ostali u dru\u017eenju i razgovoru, istaknuo je organizator.<\/p>\n\n\n\n
Izvor: Vrisak.info<\/strong><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" U nedjelju, 24. listopada, na \u0160irokom Brijegu odr\u017ean je simpozij \u00bbStopama pobijenih\u00ab. Ve\u0107 13 godina, Vicepostulatura, na \u010delu s vicepostulatorom fra Miljenkom Stoji\u0107em, uspje\u0161no organizira i odr\u017eava ovaj simpozij. Kao i dosada\u0161njih godina, tako i ove, cilj simpozija je rasvijetliti jugokomunisti\u010dko ubojstvo 66 hercegova\u010dkih franjevaca i mno\u0161tva puka Bo\u017ejega, kao i povijesnih okolnosti u kojima […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":80556,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"h5ap_radio_sources":[],"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-80555","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-bihiregija"],"yoast_head":"\n