Do kraja desetlje\u0107a \u0107e 140 tisu\u0107a zaposlenih u Hrvatskoj morati promijeniti zanimanje da bi ostali zaposleni, pokazuje najnovija analiza tvrtke McKinsey & Company Adriatic koju je napravila s McKinsey Global Institute pod nazivom Budu\u0107nost rada u Hrvatskoj – preobrazba hrvatske radne snage u doba automatizacije i digitalizacije.<\/p>\n\n\n\n
Mo\u017eda izgleda mnogo, no rije\u010d je o tranziciji koju prolaze gotovo sve dr\u017eave, a koja obuhva\u0107a oko 10 posto zaposlenih. Toliko \u0107e zaposlenih mijenjati zanimanje u Hrvatskoj i SAD-u, dok \u0107e u Njema\u010dkoj i Japanu to biti 9 posto, u Kini 7 posto i Indiji 3 posto.<\/p>\n\n\n\n
Ujedno, rekao je na prezentaciji analize Tomislav Brezin\u0161\u010dak, direktor McKinsey & Company Adriatic, u istom \u0107e vremenu, dakle do 2030. nestati pribli\u017eno 340 tisu\u0107a radnih mjesta zbog demografije, automatizacije, ali i trendova koje je potakla pandemija.<\/p>\n\n\n\n
Me\u0111utim, uspije li se prilagoditi nu\u017enim promjenama i ubrzano koristiti suvremene tehnologije, digitalno gospodarstvo Hrvatske bi sa sada\u0161njih 2,4 milijarde eura, \u0161to je pribli\u017eno 5 posto BDP-a, moglo narasti na 11 posto BDP-a, odnosno 8,3 milijarde eura. To bi trebala biti dovoljna nagrada za prihva\u0107anje promjena i odr\u017eavanje kakve, takve konkurentnosti dr\u017eave.<\/p>\n\n\n\n
Nestalih 340 tisu\u0107a radnih mjesta \u0107e biti zamijenjeno gotovo istim brojem u novim zanimanjima i rastu\u0107im industrijama te uslijed op\u0107eg porasta proizvodnosti.<\/p>\n\n\n\n
– Ne u\u010dini li ni\u0161ta, Hrvatskoj se naizgled ne\u0107e dogoditi ni\u0161ta, osim \u0161to \u0107e biti izvan svih tokova proizvodnje, ne\u0107e biti konkurentna – zaklju\u010dio je Brezin\u0161\u010dak kako bi mogla izgledati perspektiva, ako se svi ne prilagode neminovnim promjenama.<\/p>\n\n\n\n
S druge strane, gospodarski rast se ne mo\u017ee o\u010dekivati bez primjene novih tehnologija. Pandemija je pritom, spomenimo, najvi\u0161e u\u010dinila na digitalizaciji mnogih procesa i na\u010dina rada osobito u dr\u017eavnoj administraciji. U Zagrebu \u0107e nestati potreba za oko 30 tisu\u0107a radnih mjesta u raznim uredima.<\/p>\n\n\n\n
Uz digitalizaciju i automatizaciju brojnih procesa i time, promjena zanimanja, bit \u0107e nu\u017eno usvajati nove vje\u0161tine da bi se opstalo na tr\u017ei\u0161tu rada.<\/p>\n\n\n\n
– Imamo malo konzervativan pristup obrazovanju – kazao je Marko Radenovi\u0107, projektni menad\u017eer, opisuju\u0107i kako naj\u010de\u0161\u0107e ljudi smatraju da po zavr\u0161etku formalnog obrazovanja u jednoj fazi \u017eivota, vrlo malen broj njih nastavlja s obrazovanjem, \u0161to zahtijeva i promjenu u shva\u0107anju samog pojma obrazovanja.<\/p>\n\n\n\n
U Hrvatskoj 54 posto radnih sati otpada na ponavljaju\u0107e aktivnosti koje se, dakle, mogu automatizirati, ali \u0107e se, realno svega 22 posto od ukupnog broja radnih automatizirati.<\/p>\n\n\n\n
Razlozi zbog kojih se ne\u0107e realizirati maksimalne mogu\u0107nosti su brojni, ali je naj\u010de\u0161\u0107i shva\u0107anje tvrtki da je rije\u010d o tro\u0161ku koji nastoje izbje\u0107i.<\/p>\n\n\n\n
Pojavit \u0107e se 100 tisu\u0107a radnih mjesta koja nisu postojala prije pandemije, a nastala su temeljem kori\u0161tenja novih tehnologija.<\/p>\n\n\n\n
\u0160est posto ukupnog broja radnih sati prije\u0107i \u0107e iz poslova koji tra\u017ee fizi\u010dke vje\u0161tine u poslove koji zahtijevaju kognitivne, dru\u0161tvene emocionalne i tehnolo\u0161ke vje\u0161tine.<\/p>\n\n\n\n
Najvi\u0161u stopu usvajanja automatizacije podnijet \u0107e proizvodnja, veleprodaja, poslovne funkcije koje su potpora administraciji te dr\u017eavna uprava, iako \u0107e varirati od sektora do sektora.<\/p>\n\n\n\n
Sektori s najvi\u0161om stopom usvajanja automatizacije, dakle i promjene zanimanja obuhva\u0107aju proizvodnju, dr\u017eavnu upravu, poslovne funkcije koje slu\u017ee kao potpora administraciji te veleprodaja.<\/p>\n\n\n\n
Istodobno \u0107e zdravstvena za\u0161tita i socijalna skrb te njega osoba, kao i umjestnost, zabava i rekreacija, te financijski sektor i gra\u0111evinska industrija biti sektori s najve\u0107im rastom potra\u017enje do 2030.<\/p>\n\n\n\n
Tra\u017eit \u0107e se zdravstveni radnici i tehni\u010dari, lije\u010dnici, STEM profesionalci i menad\u017eeri, a tra\u017eit \u0107e se socioemocionalne i tehnolo\u0161ke vje\u0161tine neophodne za upravljanje, odnose s djelatnicima i upravlja\u010dkim procesima.<\/p>\n\n\n\n
Izvor:jutarnji.ha<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Do kraja desetlje\u0107a \u0107e 140 tisu\u0107a zaposlenih u Hrvatskoj morati promijeniti zanimanje da bi ostali zaposleni, pokazuje najnovija analiza tvrtke McKinsey & Company Adriatic koju je napravila s McKinsey Global Institute pod nazivom Budu\u0107nost rada u Hrvatskoj – preobrazba hrvatske radne snage u doba automatizacije i digitalizacije. Mo\u017eda izgleda mnogo, no rije\u010d je o tranziciji […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":81975,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-81974","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-bihiregija"],"yoast_head":"\n