{"id":83863,"date":"2021-11-02T01:59:46","date_gmt":"2021-11-02T00:59:46","guid":{"rendered":"https:\/\/radioljubuski.ba\/?p=83863"},"modified":"2021-11-02T01:59:48","modified_gmt":"2021-11-02T00:59:48","slug":"prof-akrap-hrvatska-je-medu-7-drzava-u-svijetu-koje-su-demografski-najugrozenije","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2021\/11\/02\/prof-akrap-hrvatska-je-medu-7-drzava-u-svijetu-koje-su-demografski-najugrozenije\/","title":{"rendered":"Prof. Akrap: Hrvatska je me\u0111u 7 dr\u017eava u svijetu koje su demografski najugro\u017eenije"},"content":{"rendered":"\n

\u201cBitna je i pronatalitetna politika<\/strong>. Svakome tko \u017eeli imati djecu mora se omogu\u0107iti da ima djecu. I imati imigracijsku politiku, no prvo se moramo orijentirati na ono gdje su najni\u017ei tro\u0161kovi, a to je povratak iseljenika<\/strong>. Ima zemalja u Ju\u017enoj Americi gdje \u017eive potomci Hrvata, a gdje su slabije \u017eivotne prilike te ni\u017ei standardi i oni bi se vratili u Hrvatsku\u201d, isti\u010de prof. dr. sc. An\u0111elko Akrap, u razgovoru za Narod.hr.<\/p>\n\n\n\n

\u201cKad se gleda demografski, spadamo u skupinu od nekoliko zemalja, mislim da smo me\u0111u 7 njih u svijetu koji su demografski najugro\u017eenije\u201d, upozorava.<\/p>\n\n\n\n

Prof. dr. sc. An\u0111elko Akrap, demograf, akademik i predava\u010d na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu<\/strong> govori za Narod.hr<\/strong> o tome kakve sve probleme donosi iseljavanje iz Hrvatske, postoji li strategija za sprje\u010davanje daljnjeg iseljavanja te za povratak iseljeni\u0161tva. Pitali smo ga i koliko Hrvata \u017eivi izvan Hrvatske te kako povezati Hrvatsku sa svojim iseljeni\u0161tvom. Razgovarali smo i o tome kakve su prognoze odnosno demografske projekcije za budu\u0107nost, te \u0161to napraviti.<\/p>\n\n\n\n

Predsjednik Vlade Andrej Plenkovi\u0107 u srijedu je predstavio Godi\u0161nje izvje\u0161\u0107u o radu Vlade. Najavio je, me\u0111u ostalim, i pove\u0107anje rodiljskih naknada na 1000 eura, kao poticajnu demografsku mjeru, ali bilo kakav plan kojim bi se stimulirao hrvatsko iseljeni\u0161tvo za povratak u Hrvatsku nije spomenut<\/a>.<\/p>\n\n\n\n

Narod.hr: \u0160to ka\u017eu najnoviji podatci koje imamo \u2013 koliko je Hrvata iselilo zadnjih 5 godina?<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n

Prof. dr. sc. An\u0111elko Akrap<\/strong>: Brojke se vrte od 220 do 300 tisu\u0107a ljudi. Takve su zapravo procjene, na temelju statistike koju sam vidio mislim da je oko 220 tisu\u0107a. Te\u0161ko je taj broj to\u010dno utvrditi.<\/p>\n\n\n\n

Me\u0111utim, taj problem iseljavanja iz Hrvatske je prakti\u010dno konstanta. \u010citavo 20. stolje\u0107e Hrvatska ima problem s iseljavanjem. I to nikada nije iskorijenjeno. Osim toga ono \u0161to je vrlo te\u0161ko promijeniti a \u0161to je poput sheme u glavama na\u0161ih ljudi je dojam da imamo \u201evi\u0161ak\u201c stanovni\u0161tva, iako se vidi da ga nemamo. Taj problem nastaje zbog toga \u0161to se Hrvatska nije razvijala u prostoru, stalno je su\u017eavan prostor razvoja.<\/p>\n\n\n\n

Na primjer dok su ljudi radili u poljoprivredi bili su raseljeni po cijeloj Hrvatskoj, no, proces industrijalizacije je osobito nakon Drugog svjetskog rata centralizirao i razvijao pojedine prostore dok su se drugi prostori praznili. Zbog toga se stalno stvarao privid o vi\u0161ku stanovni\u0161tva u zapravo rijetko naseljenoj Hrvatskoj. Dok su doga\u0111alo to da su se jednostavno ljudi selili tamo gdje su se otvarala radna mjesta.<\/p>\n\n\n\n

Nema se \u0161to novo re\u0107i jer su problemi uvijek isti. Taj sna\u017eni proces depopulacije je zapo\u010deo u Slavoniji jo\u0161 \u0161ezdesetih godina kad je poljoprivreda prestala biti izvor egzistencije<\/strong> a nije se otvaralo dovoljno radnih mjesta koja bi zadr\u017eala stanovni\u0161tvo u Slavoniji.<\/p>\n\n\n\n

I onda se po\u010deo stvarati dojam da rijetko naseljena Hrvatska ima vi\u0161ak stanovni\u0161tva, iako ve\u0107 od \u0161ezdesetih godina demografi govore kako \u0107e krajem devedesetih godina nastupiti prirodna depopulacija. Iako to nije novost, nikada nije postojala, osim u malim segmentima, sna\u017ena politi\u010dka volja da se s tim problemom suo\u010dimo. Da bismo se s time suo\u010dili mora postojati svijest u narodu da je to problem. Ta svijest je nu\u017eno potrebna zato da bismo svim onima koji se natje\u010du za vlast mogli postaviti pitanje \u0161to su oni u\u010dinili u tom pogledu, u pogledu biolo\u0161kog obnavljanja stanovni\u0161tva<\/strong>. Kad bi se glasovi za vlast osvajali na temelju toga onda bi stvarnost bila malo druga\u010dija.<\/p>\n\n\n\n

Osobno se od kraja osamdesetih time bavim i struka neprestano upozorava na depopulaciju. Dio puka nije svjestan toga i tu nastaje problem. Politi\u010dari su pak pragmati\u010dni. Ono \u0161to im donosi glasove je ne\u0161to na \u010demu rade i o \u010demu razglabaju, dok drugo ignoriraju. Nema te svijesti. Ni u dru\u0161tvenim strukturama nema te svijesti. Samo u dijelu struke postoji svijest o tome. I onda se zbog pretjeranog iseljavanja suo\u010davamo s nedostatkom radne snage.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Narod.hr: Koliko Hrvata trenuta\u010dno \u017eivi izvan Hrvatske?<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n

Prof. dr. sc. An\u0111elko Akrap<\/strong>: To je opet jedan vrlo \u0161irok problem. Koliko njih uop\u0107e ima svijest i pripadnost hrvatskom narodu? Dio ih je asimiliran u narode me\u0111u kojima \u017eive. Je li to sveukupno 3 ili 4 milijuna te\u0161ko je znati. Mogli bismo pitanje postaviti koliko ima biolo\u0161kih potomaka? Sigurno je ukupni broj iseljenika i potomstva ve\u0107i od 3 milijuna<\/strong>.<\/p>\n\n\n\n

Jo\u0161 po\u010detkom 20. stolje\u0107a Antun Radi\u0107 govori o tome kako je potrebno povezati iseljenu i doma\u0107u Hrvatsku. Ne samo one koji se \u017eele vratiti, nego ih sve ekonomski povezati, kako iskoristiti njihov kapital i znanje. Vjerojatno sad slijedi pitanje i kako vratiti te ljude nazad.
No, ako ljudi jo\u0161 uvijek iseljavaju kako \u0107ete ih vratiti nazad?<\/strong> Zato se oblikuju takve politike koje \u0107e biti privla\u010dne. To nisu politike koje daju rezultate u kratkom roku.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Irska je po\u010dela s takvom politikom jo\u0161 u \u0161ezdesetim godinama pro\u0161log stolje\u0107a. To su ustrajne politike. Zato se uvijek ka\u017ee da su demografski procesi dugoro\u010dni po nastajanju, ali i po u\u010dincima, jer \u017eivotni vijek traje 80 godina.
Da bi to bilo jasnije ka\u017ee se da je na\u0161a budu\u0107nost ishod sada\u0161njosti. Ono \u0161to sada radimo \u0107e biti bitno za budu\u0107nost.<\/p>\n\n\n\n

Prva stvar koja je neminovna, \u0161to je zapravo i op\u0107i problem a ne samo onih koji vode politiku, je ta da nemamo oblikovane strategije.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Neujedna\u010dena je razvijenost Hrvatske diljem prostora. To zna\u010di da treba oblikovati posebne politike prema manje razvijenim dijelovima Hrvatske. Sva naselja ne mogu opstati, to je jasno, ali se zato moraju forsirati razvoj odre\u0111enih gradova koji \u0107e zadr\u017eati stanovni\u0161tvo u svom okru\u017eenju. To je zadatak dr\u017eave koja mora stvoriti uvjete privatnom kapitalu kojem pak mora biti zanimljivo investirati tamo<\/strong>. Ljudi ne \u017eele \u017eivjeti od socijalne pomo\u0107i, ljudi bje\u017ee od toga. Mora postojati strategija ukupnog razvoja, ne samo razvoja na razini Hrvatske, nego prostorni aspekt, najprije kako zadr\u017eati stanovni\u0161tvo na primjer u Lici. Onda sve te politike koje vode ra\u010duna kako zadr\u017eati stanovni\u0161tvo mogu postati primamljive i onima koji \u0107e se po\u017eeljeti vratiti. Ne mo\u017eemo govoriti o povratku iseljenika ako doma\u0107i ljudi jo\u0161 iseljavaju odavde.<\/p>\n\n\n\n

Kad se govori u uvozu radne snage ne govorimo o humanitarnim pitanjima migracija, to je drugi problem, nego govorimo kako privu\u0107i radnu snagu. Isto \u0107ete te\u0161ko privu\u0107i ljude ako doma\u0107i ljudi odlaze. I to nije jeftina radna snaga, to je skupa radna snaga jer zahtjeva tro\u0161kove integracij<\/strong>e. Prisjetimo se kako je to bilo sedamdesetih godina pro\u0161log stolje\u0107a kad su na\u0161i ljudi odlazili raditi u Njema\u010dku. Jedan bi oti\u0161ao s namjerom da se vrati pa bi na kraju povukao \u010ditavu obitelj.<\/p>\n\n\n\n

Danas se suo\u010davamo s uvozom radne snage, ali to nisu velike brojke, ove godine je izdana 41 tisu\u0107a radnih dozvola ako se ne varam. A i Hrvatska ima takvu gospodarsku strukturu da je velik udio turisti\u010dke djelatnosti, a to je sezonska djelatnost. Druga stvar je to \u0161to oni ne dovode obitelji \u0161to zna\u010di da ne ra\u010dunaju ostati za stalno ovdje, nego kad im se uka\u017ee bolja prilika odlaze dalje.<\/p>\n\n\n\n

Pitanje je kako tim ljudima, kad bi se nastanili, kako im rije\u0161iti neki sustav stambene opskrbljenosti, ali ako ni na\u0161i ljudi ne mogu sami to rije\u0161iti \u0161to \u0107e tek napraviti radnici koji su ovdje doselili. Hrvatska mora tim mladim ljudima rije\u0161iti problem egzistencije i nesigurnosti. Da ljudi ne snose tolike rizike, osobito oni koji se odlu\u010de za stvaranje potomstva. Tu osoba mora biti slobodna da je ne prije\u010de ti problemi egzistencije. Neke elementarne stvari treba rije\u0161iti dok sustavi koordiniranih mjera nisu dovoljni. \u0160to nekome vrijedi dati poticaje za rodilje ako nema rije\u0161eno stambeno pitanje. Ima, naravno, praznih stanova i ku\u0107a po Hrvatskoj, ali u tim mjestima nema radnih mjesta pa se nitko tamo nema potrebu doseljavati.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Uvijek se odga\u0111alo govoriti o tome i sad smo u takvoj situaciji. Tko je mogao pretpostaviti, osim onih koji se bave time i koji su na to upozoravali, da \u0107e Hrvatska ostati bez radne snage?<\/p>\n\n\n\n

No, kako ljude zadr\u017eati ovdje ako ovdje ljudi te\u0161ko \u017eive? To je stvar sna\u017ene motivacije. Ako je netko srednje stru\u010dne spreme, ako ne mo\u017ee rije\u0161iti stambeno pitanje, ima nizak \u017eivotni standard onda su to tipi\u010dni problemi s kojim se suo\u010davaju ljudi u Hrvatskoj.<\/p>\n\n\n\n

Mora se omogu\u0107iti roditeljima koji podi\u017eu djecu da mogu organizirati zaposlenost i podizanje djece, da u vremenu podizanja djece da mogu spojiti tu funkciju.

Narod.hr: Koje su prednosti motiviranja povratka Hrvata u Hrvatsku?<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n

Prof. dr. sc. An\u0111elko Akrap<\/strong>: Prva prednost je pri ra\u010dunanju svje\u017ee iseljene populacije. Nije se lako integrirati u ta nova dru\u0161tva. Mora se stvoriti ozra\u010dje da se ne stekne dojam da je neuspjeh to \u0161to je netko ostao ovdje. Moraju se stvoriti mjere da ljudima bude privla\u010dno ostati.<\/p>\n\n\n\n

Moraju se ulo\u017eiti sredstva, to su skupe politike.<\/p>\n\n\n\n

Problem je u zdravstvenog sustavu, mirovinskom, a sve je to zbog poreme\u0107enog dobnog sastava i iseljavanja. Kad vi isisate iz centralnog tkiva najvitalnije ljude iz radnog kontigenta, mlade ljude koji su bitni kao radnici i bioobnoviteljska skupina. Iseljavaju se mladi ljudi, ne iseljavaju stariji.<\/p>\n\n\n\n

Moraju postojati mjere koje \u0107e njih motivirati i koje \u0107e njima osigurati koliko-toliko sigurnost.<\/p>\n\n\n\n

Kako \u0107ete revitalizirati dio iseljene Like \u0161to je ekonomski neisplativo? Tamo ne\u0107e nitko do\u0107i, Zagreb kao grad mo\u017ee privu\u0107i ljude, ali u Liku ili druge dijelove nitko ne\u0107e do\u0107i raditi i tra\u017eiti prilike. Zato postoje regionalne politike.<\/p>\n\n\n\n

Nedovoljno razvijeni prostori trebaju nove strategije i nove politike koje \u0107e domicilnom stanovni\u0161tvu stvoriti uvjete bolje egzistencije. Puno manje sredstava je potrebno da bi se nekog zadr\u017ealo nego da bi se nekoga nanovo naselilo.<\/p>\n\n\n\n

Narod.hr: Do \u010dega dugoro\u010dno dovodi uvoz jeftine radne snage (migranti, radnici iz Indije, Filipina\u2026)? Koji su nedostaci takve \u2018strategije\u2019 i nedostatci uvoza slabije obrazovane radne snage?<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n

Prof. dr. sc. An\u0111elko Akrap<\/strong>: Kad se gleda struktura radnih dozvola ispada da su to uglavnom ni\u017ee obrazovani radnici<\/strong>. Dakle, postoji odljev vi\u0161e obrazovane radne snage koju mi mijenjamo za ni\u017eu<\/strong>. \u010citao sam istra\u017eivanja Ekonomskog instituta za zemlje u tranzicijama i oni govore da je vrlo depresivna slika budu\u0107nosti \u010ditavog prostora oko Hrvatske kad se gleda demografski jer spadamo u skupinu od nekoliko zemalja, mislim da smo me\u0111u 7 njih u svijetu koji su demografski najugro\u017eenije<\/strong>. To su projekcije od Ujedinjenih naroda. Takvim trendovima i uz smanjeno iseljavanje do 2050. \u0107e 30% odnosno svaka tre\u0107a osoba biti starija od 65 godina.<\/p>\n\n\n\n

Kad se gleda u dugom roku maloprije sam spomenuo radnu snagu ni\u017eih kvalifikacija poput gra\u0111evinarstva i ugostiteljstva. To ne pru\u017ea neku vjeru u razvojne \u0161anse za budu\u0107nost, ne govore\u0107i pritom ni\u0161ta o tim ljudima. To su ljudi ni\u017eih kvalifikacija i dolaze sami. Ekonomski gledano, ti ljudi nemaju namjeru ostati ovdje, oni dolaze sami, a novac \u0161alju ku\u0107i svojim obiteljima i ne tro\u0161e tu. Oni ne namjeravaju ostati ovdje. A ako ne ostaju ovdje ne tro\u0161e zaradu i ne pune prora\u010dun od PDV-a<\/strong>. To nisu zanimanja koja razvijaju gospodarstvo.<\/p>\n\n\n\n

Treba razviti tu svijest da svi moramo shvatiti da je rije\u010d o ekonomskoj odr\u017eivosti dru\u0161tva<\/strong>.<\/p>\n\n\n\n

Demografska politika se mora uklopiti u ekonomsku politiku<\/strong>. Mala sitna davanja ni\u0161ta ne rje\u0161avaju. To je problem svih onih koji ve\u0107 jesu na vlasti i koji se bore za vlast. Svijest u narodu mora biti takva da to postane prioritet. Mora postojati sna\u017ena politi\u010dka volja, ali ba\u0161 sna\u017ena<\/strong>, jer ako je nema onda to ni\u0161ta ne rje\u0161ava. Imam dojam da se ovaj problem marginalizira. Zapravo se stalno marginaliziralo i smatralo se da \u0107e nekim malim mjerama to rije\u0161iti, no, te kratkotrajne mjere nisu ni\u0161ta rje\u0161avale.<\/p>\n\n\n\n

Kad gledamo demografsku budu\u0107nost ona je depresivna, kad se naprave projekcije kao \u0161to se radilo devedesetih godina, onda ono \u0161to je prije bila najnepovoljnija ina\u010dica nataliteta i migracija \u2013 danas ispada najbolja. Svaka nova projekcija je gora<\/strong>.<\/p>\n\n\n\n

Hrvatska mora napraviti bilancu radne snage da se vidi s kakvom radnom snagom raspola\u017eemo za 15 ili 20 godina<\/strong>. Netko mora raditi tu migracijsku politiku, a sve zemlje ju provode selektivno. To zna\u010di da biraju odre\u0111ena zanimanja kao pozivnicu za useljavanja.<\/p>\n\n\n\n

Niti jedna zemlja nije otvorila granice i rekla da \u0107e popuniti svoje prostore. Niti mi ne bismo dobili ni\u0161ta time \u0161to bismo pozvali bilo koga da naseli Liku. Nego je potrebna dugoro\u010dna politika i da se vidi \u010dime gospodarstvo raspola\u017ee.<\/p>\n\n\n\n

Bitna je i pronatalitetna politika<\/strong>. Svakome tko \u017eeli imati djecu mora se omogu\u0107iti da ima djecu. I imati imigracijsku politiku, no prvo se moramo orijentirati na ono gdje su najni\u017ei tro\u0161kovi, a to je povratak iseljenika.<\/strong> Ima zemalja u Ju\u017enoj Americi gdje \u017eivi potomci Hrvata, a gdje su slabije \u017eivotne prilike te ni\u017ei standardi i oni bi se vratili. Kad se o tome pri\u010da ispada da su to davni nacionalisti\u010dki stereotipi, ali svi se naseljavaju tamo gdje su najmanji tro\u0161kovi integracije<\/strong>. Radi se o ekonomskoj odr\u017eivosti a naravno i o biolo\u0161kom opstanku hrvatskog naroda.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Izvor: narod.hr<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

\u201cBitna je i pronatalitetna politika. Svakome tko \u017eeli imati djecu mora se omogu\u0107iti da ima djecu. I imati imigracijsku politiku, no prvo se moramo orijentirati na ono gdje su najni\u017ei tro\u0161kovi, a to je povratak iseljenika. Ima zemalja u Ju\u017enoj Americi gdje \u017eive potomci Hrvata, a gdje su slabije \u017eivotne prilike te ni\u017ei standardi i oni bi […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":83864,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"h5ap_radio_sources":[],"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-83863","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-bihiregija"],"yoast_head":"\nProf. Akrap: Hrvatska je me\u0111u 7 dr\u017eava u svijetu koje su demografski najugro\u017eenije - RADIO LJUBU\u0160KI<\/title>\n<meta name=\"robots\" content=\"index, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<link rel=\"canonical\" href=\"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2021\/11\/02\/prof-akrap-hrvatska-je-medu-7-drzava-u-svijetu-koje-su-demografski-najugrozenije\/\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"hr_HR\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\"Prof. Akrap: Hrvatska je me\u0111u 7 dr\u017eava u svijetu koje su demografski najugro\u017eenije - RADIO LJUBU\u0160KI\" \/>\n<meta property=\"og:description\" content=\"\u201cBitna je i pronatalitetna politika. Svakome tko \u017eeli imati djecu mora se omogu\u0107iti da ima djecu. I imati imigracijsku politiku, no prvo se moramo orijentirati na ono gdje su najni\u017ei tro\u0161kovi, a to je povratak iseljenika. Ima zemalja u Ju\u017enoj Americi gdje \u017eive potomci Hrvata, a gdje su slabije \u017eivotne prilike te ni\u017ei standardi i oni bi […]\" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2021\/11\/02\/prof-akrap-hrvatska-je-medu-7-drzava-u-svijetu-koje-su-demografski-najugrozenije\/\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"RADIO LJUBU\u0160KI\" \/>\n<meta property=\"article:publisher\" content=\"https:\/\/www.facebook.com\/Radiio-Ljubuski-1490835324566332\" \/>\n<meta property=\"article:published_time\" content=\"2021-11-02T00:59:46+00:00\" \/>\n<meta property=\"article:modified_time\" content=\"2021-11-02T00:59:48+00:00\" \/>\n<meta property=\"og:image\" content=\"https:\/\/radioljubuski.ba\/wp-content\/uploads\/2021\/11\/Sedmi_dan_7-696x371-1.jpg\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:width\" content=\"696\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:height\" content=\"371\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:type\" content=\"image\/jpeg\" \/>\n<meta name=\"author\" content=\"Radio Ljubu\u0161ki\" \/>\n<meta name=\"twitter:card\" content=\"summary_large_image\" \/>\n<meta name=\"twitter:creator\" content=\"@radioljubuski\" \/>\n<meta name=\"twitter:site\" content=\"@radioljubuski\" \/>\n<meta name=\"twitter:label1\" content=\"Napisao\/la\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data1\" content=\"Radio Ljubu\u0161ki\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:label2\" content=\"Procijenjeno vrijeme \u010ditanja\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data2\" content=\"9 minuta\" \/>\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\\\/\\\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"Article\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/index.php\\\/2021\\\/11\\\/02\\\/prof-akrap-hrvatska-je-medu-7-drzava-u-svijetu-koje-su-demografski-najugrozenije\\\/#article\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/index.php\\\/2021\\\/11\\\/02\\\/prof-akrap-hrvatska-je-medu-7-drzava-u-svijetu-koje-su-demografski-najugrozenije\\\/\"},\"author\":{\"name\":\"Radio Ljubu\u0161ki\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/#\\\/schema\\\/person\\\/19fc700381a780f69665d7956c469e3b\"},\"headline\":\"Prof. Akrap: Hrvatska je me\u0111u 7 dr\u017eava u svijetu koje su demografski najugro\u017eenije\",\"datePublished\":\"2021-11-02T00:59:46+00:00\",\"dateModified\":\"2021-11-02T00:59:48+00:00\",\"mainEntityOfPage\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/index.php\\\/2021\\\/11\\\/02\\\/prof-akrap-hrvatska-je-medu-7-drzava-u-svijetu-koje-su-demografski-najugrozenije\\\/\"},\"wordCount\":2285,\"publisher\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/#organization\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/index.php\\\/2021\\\/11\\\/02\\\/prof-akrap-hrvatska-je-medu-7-drzava-u-svijetu-koje-su-demografski-najugrozenije\\\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2021\\\/11\\\/Sedmi_dan_7-696x371-1.jpg\",\"articleSection\":[\"BIH i regija\"],\"inLanguage\":\"hr\"},{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/index.php\\\/2021\\\/11\\\/02\\\/prof-akrap-hrvatska-je-medu-7-drzava-u-svijetu-koje-su-demografski-najugrozenije\\\/\",\"url\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/index.php\\\/2021\\\/11\\\/02\\\/prof-akrap-hrvatska-je-medu-7-drzava-u-svijetu-koje-su-demografski-najugrozenije\\\/\",\"name\":\"Prof. Akrap: Hrvatska je me\u0111u 7 dr\u017eava u svijetu koje su demografski najugro\u017eenije - RADIO LJUBU\u0160KI\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/#website\"},\"primaryImageOfPage\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/index.php\\\/2021\\\/11\\\/02\\\/prof-akrap-hrvatska-je-medu-7-drzava-u-svijetu-koje-su-demografski-najugrozenije\\\/#primaryimage\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/index.php\\\/2021\\\/11\\\/02\\\/prof-akrap-hrvatska-je-medu-7-drzava-u-svijetu-koje-su-demografski-najugrozenije\\\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2021\\\/11\\\/Sedmi_dan_7-696x371-1.jpg\",\"datePublished\":\"2021-11-02T00:59:46+00:00\",\"dateModified\":\"2021-11-02T00:59:48+00:00\",\"breadcrumb\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/index.php\\\/2021\\\/11\\\/02\\\/prof-akrap-hrvatska-je-medu-7-drzava-u-svijetu-koje-su-demografski-najugrozenije\\\/#breadcrumb\"},\"inLanguage\":\"hr\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/index.php\\\/2021\\\/11\\\/02\\\/prof-akrap-hrvatska-je-medu-7-drzava-u-svijetu-koje-su-demografski-najugrozenije\\\/\"]}]},{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"hr\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/index.php\\\/2021\\\/11\\\/02\\\/prof-akrap-hrvatska-je-medu-7-drzava-u-svijetu-koje-su-demografski-najugrozenije\\\/#primaryimage\",\"url\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2021\\\/11\\\/Sedmi_dan_7-696x371-1.jpg\",\"contentUrl\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2021\\\/11\\\/Sedmi_dan_7-696x371-1.jpg\",\"width\":696,\"height\":371},{\"@type\":\"BreadcrumbList\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/index.php\\\/2021\\\/11\\\/02\\\/prof-akrap-hrvatska-je-medu-7-drzava-u-svijetu-koje-su-demografski-najugrozenije\\\/#breadcrumb\",\"itemListElement\":[{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":1,\"name\":\"Po\u010detna stranica\",\"item\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":2,\"name\":\"Prof. Akrap: Hrvatska je me\u0111u 7 dr\u017eava u svijetu koje su demografski najugro\u017eenije\"}]},{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/#website\",\"url\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/\",\"name\":\"Radio Ljubu\u0161ki\",\"description\":\"Sun\u010dana frekvencija Hercegovine\",\"publisher\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/#organization\"},\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":{\"@type\":\"EntryPoint\",\"urlTemplate\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/?s={search_term_string}\"},\"query-input\":{\"@type\":\"PropertyValueSpecification\",\"valueRequired\":true,\"valueName\":\"search_term_string\"}}],\"inLanguage\":\"hr\"},{\"@type\":\"Organization\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/#organization\",\"name\":\"Radio Ljubu\u0161ki\",\"url\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/\",\"logo\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"hr\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/#\\\/schema\\\/logo\\\/image\\\/\",\"url\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2021\\\/02\\\/cropped-Radio_Ljubuski_logo1.jpg\",\"contentUrl\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2021\\\/02\\\/cropped-Radio_Ljubuski_logo1.jpg\",\"width\":512,\"height\":512,\"caption\":\"Radio Ljubu\u0161ki\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/#\\\/schema\\\/logo\\\/image\\\/\"},\"sameAs\":[\"https:\\\/\\\/www.facebook.com\\\/Radiio-Ljubuski-1490835324566332\",\"https:\\\/\\\/x.com\\\/radioljubuski\",\"https:\\\/\\\/hr.linkedin.com\\\/company\\\/radio-ljubuski\",\"https:\\\/\\\/www.youtube.com\\\/channel\\\/UCHYaeO_n0Db3tjNGudGpXyw\"]},{\"@type\":\"Person\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/#\\\/schema\\\/person\\\/19fc700381a780f69665d7956c469e3b\",\"name\":\"Radio Ljubu\u0161ki\"}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO plugin. -->","yoast_head_json":{"title":"Prof. Akrap: Hrvatska je me\u0111u 7 dr\u017eava u svijetu koje su demografski najugro\u017eenije - RADIO LJUBU\u0160KI","robots":{"index":"index","follow":"follow","max-snippet":"max-snippet:-1","max-image-preview":"max-image-preview:large","max-video-preview":"max-video-preview:-1"},"canonical":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2021\/11\/02\/prof-akrap-hrvatska-je-medu-7-drzava-u-svijetu-koje-su-demografski-najugrozenije\/","og_locale":"hr_HR","og_type":"article","og_title":"Prof. Akrap: Hrvatska je me\u0111u 7 dr\u017eava u svijetu koje su demografski najugro\u017eenije - RADIO LJUBU\u0160KI","og_description":"\u201cBitna je i pronatalitetna politika. Svakome tko \u017eeli imati djecu mora se omogu\u0107iti da ima djecu. I imati imigracijsku politiku, no prvo se moramo orijentirati na ono gdje su najni\u017ei tro\u0161kovi, a to je povratak iseljenika. Ima zemalja u Ju\u017enoj Americi gdje \u017eive potomci Hrvata, a gdje su slabije \u017eivotne prilike te ni\u017ei standardi i oni bi […]","og_url":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2021\/11\/02\/prof-akrap-hrvatska-je-medu-7-drzava-u-svijetu-koje-su-demografski-najugrozenije\/","og_site_name":"RADIO LJUBU\u0160KI","article_publisher":"https:\/\/www.facebook.com\/Radiio-Ljubuski-1490835324566332","article_published_time":"2021-11-02T00:59:46+00:00","article_modified_time":"2021-11-02T00:59:48+00:00","og_image":[{"width":696,"height":371,"url":"https:\/\/radioljubuski.ba\/wp-content\/uploads\/2021\/11\/Sedmi_dan_7-696x371-1.jpg","type":"image\/jpeg"}],"author":"Radio Ljubu\u0161ki","twitter_card":"summary_large_image","twitter_creator":"@radioljubuski","twitter_site":"@radioljubuski","twitter_misc":{"Napisao\/la":"Radio Ljubu\u0161ki","Procijenjeno vrijeme \u010ditanja":"9 minuta"},"schema":{"@context":"https:\/\/schema.org","@graph":[{"@type":"Article","@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2021\/11\/02\/prof-akrap-hrvatska-je-medu-7-drzava-u-svijetu-koje-su-demografski-najugrozenije\/#article","isPartOf":{"@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2021\/11\/02\/prof-akrap-hrvatska-je-medu-7-drzava-u-svijetu-koje-su-demografski-najugrozenije\/"},"author":{"name":"Radio Ljubu\u0161ki","@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/#\/schema\/person\/19fc700381a780f69665d7956c469e3b"},"headline":"Prof. Akrap: Hrvatska je me\u0111u 7 dr\u017eava u svijetu koje su demografski najugro\u017eenije","datePublished":"2021-11-02T00:59:46+00:00","dateModified":"2021-11-02T00:59:48+00:00","mainEntityOfPage":{"@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2021\/11\/02\/prof-akrap-hrvatska-je-medu-7-drzava-u-svijetu-koje-su-demografski-najugrozenije\/"},"wordCount":2285,"publisher":{"@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/#organization"},"image":{"@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2021\/11\/02\/prof-akrap-hrvatska-je-medu-7-drzava-u-svijetu-koje-su-demografski-najugrozenije\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/radioljubuski.ba\/wp-content\/uploads\/2021\/11\/Sedmi_dan_7-696x371-1.jpg","articleSection":["BIH i regija"],"inLanguage":"hr"},{"@type":"WebPage","@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2021\/11\/02\/prof-akrap-hrvatska-je-medu-7-drzava-u-svijetu-koje-su-demografski-najugrozenije\/","url":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2021\/11\/02\/prof-akrap-hrvatska-je-medu-7-drzava-u-svijetu-koje-su-demografski-najugrozenije\/","name":"Prof. Akrap: Hrvatska je me\u0111u 7 dr\u017eava u svijetu koje su demografski najugro\u017eenije - RADIO LJUBU\u0160KI","isPartOf":{"@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/#website"},"primaryImageOfPage":{"@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2021\/11\/02\/prof-akrap-hrvatska-je-medu-7-drzava-u-svijetu-koje-su-demografski-najugrozenije\/#primaryimage"},"image":{"@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2021\/11\/02\/prof-akrap-hrvatska-je-medu-7-drzava-u-svijetu-koje-su-demografski-najugrozenije\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/radioljubuski.ba\/wp-content\/uploads\/2021\/11\/Sedmi_dan_7-696x371-1.jpg","datePublished":"2021-11-02T00:59:46+00:00","dateModified":"2021-11-02T00:59:48+00:00","breadcrumb":{"@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2021\/11\/02\/prof-akrap-hrvatska-je-medu-7-drzava-u-svijetu-koje-su-demografski-najugrozenije\/#breadcrumb"},"inLanguage":"hr","potentialAction":[{"@type":"ReadAction","target":["https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2021\/11\/02\/prof-akrap-hrvatska-je-medu-7-drzava-u-svijetu-koje-su-demografski-najugrozenije\/"]}]},{"@type":"ImageObject","inLanguage":"hr","@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2021\/11\/02\/prof-akrap-hrvatska-je-medu-7-drzava-u-svijetu-koje-su-demografski-najugrozenije\/#primaryimage","url":"https:\/\/radioljubuski.ba\/wp-content\/uploads\/2021\/11\/Sedmi_dan_7-696x371-1.jpg","contentUrl":"https:\/\/radioljubuski.ba\/wp-content\/uploads\/2021\/11\/Sedmi_dan_7-696x371-1.jpg","width":696,"height":371},{"@type":"BreadcrumbList","@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2021\/11\/02\/prof-akrap-hrvatska-je-medu-7-drzava-u-svijetu-koje-su-demografski-najugrozenije\/#breadcrumb","itemListElement":[{"@type":"ListItem","position":1,"name":"Po\u010detna stranica","item":"https:\/\/radioljubuski.ba\/"},{"@type":"ListItem","position":2,"name":"Prof. Akrap: Hrvatska je me\u0111u 7 dr\u017eava u svijetu koje su demografski najugro\u017eenije"}]},{"@type":"WebSite","@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/#website","url":"https:\/\/radioljubuski.ba\/","name":"Radio Ljubu\u0161ki","description":"Sun\u010dana frekvencija Hercegovine","publisher":{"@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/#organization"},"potentialAction":[{"@type":"SearchAction","target":{"@type":"EntryPoint","urlTemplate":"https:\/\/radioljubuski.ba\/?s={search_term_string}"},"query-input":{"@type":"PropertyValueSpecification","valueRequired":true,"valueName":"search_term_string"}}],"inLanguage":"hr"},{"@type":"Organization","@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/#organization","name":"Radio Ljubu\u0161ki","url":"https:\/\/radioljubuski.ba\/","logo":{"@type":"ImageObject","inLanguage":"hr","@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/#\/schema\/logo\/image\/","url":"https:\/\/radioljubuski.ba\/wp-content\/uploads\/2021\/02\/cropped-Radio_Ljubuski_logo1.jpg","contentUrl":"https:\/\/radioljubuski.ba\/wp-content\/uploads\/2021\/02\/cropped-Radio_Ljubuski_logo1.jpg","width":512,"height":512,"caption":"Radio Ljubu\u0161ki"},"image":{"@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/#\/schema\/logo\/image\/"},"sameAs":["https:\/\/www.facebook.com\/Radiio-Ljubuski-1490835324566332","https:\/\/x.com\/radioljubuski","https:\/\/hr.linkedin.com\/company\/radio-ljubuski","https:\/\/www.youtube.com\/channel\/UCHYaeO_n0Db3tjNGudGpXyw"]},{"@type":"Person","@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/#\/schema\/person\/19fc700381a780f69665d7956c469e3b","name":"Radio Ljubu\u0161ki"}]}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/83863","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=83863"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/83863\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":83865,"href":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/83863\/revisions\/83865"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/83864"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=83863"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=83863"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=83863"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}