Sankcije su na stolu i usmjerene su prema pojedincima, liderima, ali i kompanijama koje pru\u017eaju podr\u0161ku onima koji vode antidaytonske aktivnosti, kazao je u ekskluzivnom intervjuu za BHRT specijalni izaslanik Sjedinjenih Ameri\u010dkih Dr\u017eava (SAD) za Zapadni Balkan Gabriel Escobar.<\/p>\n\n\n\n
Nakon niza razgovora koje ste imali tijekom posjete Bosni i Hercegovini, kakve vijesti nosite u Washington? Jesu li va\u0161i sugovornici shvatili poruku da ne\u0107e biti dozvoljeno izazivanje sukoba u ovoj zemlji? Jesu li korak bli\u017ee dijalogu?<\/strong><\/p>\n\n\n\n “Ja bih rekao da jesu, ali dopustite mi da ka\u017eem ne\u0161to o tome kakve su bile moje poruke u regiji. Najva\u017enija stvar koju \u017eelim prenijeti je kako ova administracija vidi ovu regiju. Postoje dvije poruke prema na\u0161im europskim partnerima. Zapadni Balkan su Europljani, kulturolo\u0161ko, povijesni i ekonomski. Na\u0161e partnerstvo sa zemljama regije je bilo jako produktivno i to je ono \u0161to mogu o\u010dekivati od \u010dlanstva ovih zemalja u Europskoj uniji. Tako\u0111er \u017eelim prenijeti ljudima u regiji da smo \u010dvrst i jak partner, ne samo u politi\u010dkim procesima nego i po ekonomslim pitanjima. U 20 godina koliko nisam bio u Banjoj Luci prava pri\u010da Balkana je nevjerovatan ekonomski potencijal. U proteklih nekoliko tjedana razgovaramo o zajedni\u010dkom regionalnom tr\u017ei\u0161tu CEFTE, o Berlinskom procesu, \u010dak i o Otvorenom Balkanu. Dakle, ova regija je privreda 125 milijardi, 20 milijuna ljudi na tr\u017ei\u0161tu i stopa rasta od 7%. Za 10 godina \u0107e ta privreda biti 300 milijardi. Integriran Balkan predstavlja veliku \u0161ansu. Postoje pojedini sektori gdje imate ogromne prednosti, naprimjer energetski sektor. Rast u sredi\u0161njoj Europi zna\u010di da sada\u0161nji izvori prirodnog gasa ne\u0107e biti dovoljni za regiju. Sada se prave terminali za te\u010dni plin u Dra\u010du, Aleksandropolisu, Krku. Zatim imate puteve, \u017eeljeznicu za koju je potrebno da se oja\u010daju kanali opskrbe \u0161to \u0107e poja\u010dati trgovinu na Balkanu za 50% u prvoj godini nakon tih investicija. Vidimo ogromne prilike u obnovljivim izvorima energije. U Crnoj Gori ima veliki plan za regionalno bankarstvo, e-bankarstvo. Srbija ima \u0161ansu za IT industriju i industriju zabave… Cijela regija ima ogromni potencijal. Postoje drugi sektori poput proizvodnje vina koji bi mogli biti odblokirani regionalnom ekonomskom integracijom, ve\u0107om integracijom u EU. Rast va\u0161ih ekonomskih susjeda je nevjerovatan. Od 2000. do 2020. privreda u Srbiji je od 7 milijardi narasla na 50 milijardi. U Crnoj Gori je dvostruki rast \u010dak i u vrijeme korone. Svi va\u0161i susjedi imaju iskustvo velikog rasta i integracije, izuzev Bosne i Hercegovine. Koronavirus je danas intenzivirao to partnerstvo. Vidite, srbijanski turisti idu u Albaniju, albanski biznismeni idu na vakcinaciju u Srbiju. Postoji ogromna dinamika u ovoj regiji koja je jako va\u017ena. To je ve\u0107 najbr\u017ee rastu\u0107i ekonomska regija u Europi. Uz odgovorne vlasti, mo\u017ee biti i bolji. To je poruka koju \u017eelim prenijeti narodu. U me\u0111uvremenu, umjesto da razgovaramo o razvoju u 21. stolje\u0107u, ja se nalazim ovdje da razgovaram s politi\u010darima o 1995. godini. Vrijeme je da se ide dalje”, poru\u010dio je Escobar.<\/p>\n\n\n\n Ne\u0107e biti rata u Bosni i Hercegovini<\/p>\n\n\n\n Vrlo je jasno da imamo ekonomske potencijale, kako Bosna i Hercegovina, tako i cijela regija, ali je isto tako jasno da imamo jednu od najozbiljnijih politi\u010dkih kriza u zemlji. Kako rije\u0161iti tu krizu? Jeste li razgovarali sa svojim sugovornicima, jeste li im ponudili rje\u0161enja i da li od njih tra\u017eite rje\u0161enja?<\/strong><\/p>\n\n\n\n “Da, tra\u017eimo od njih rje\u0161enja. Prije svega, postoji ogromna koli\u010dina tenzija u vezi sa Bosnom i Hercegovinom, ne samo u BiH nego diljem svijeta. \u017delim biti jasan da ne\u0107e biti rata u Bosni i Hercegovini. Ova zemlja ima \u010dvrste sigurnosne garancije od SAD-a i na\u0161ih europskih partnera i \u017eelio sam biti jasan u razgovoru sa liderima. \u017delim posve\u0107enost svih njih da ka\u017eu da se sla\u017eu s tim i oni se sla\u017eu. Druga poruka, osnova na\u0161e politike u BiH je Dejton. Dakle, nezavisna, suverena zemlja sa teritorijalnim integritetom. Mi smo partner tom mirovnom sporazumu. Odbijamo bilo kakva unilateralna nastojanja da se povla\u010di neko iz centralnih institucija da bi se stvorila disfunkcionalnost centralnih institucija i da bi se i\u0161lo ka odvajanju bilo kojeg entiteta od centralnih institucija. Odbijamo sve to \u0161to bi i\u0161lo u tom smjeru. Posljednja poruka je da se politi\u010dari moraju fokusirati na ameri\u010dku i regionalnu viziju ekonomskog razvoja”.<\/p>\n\n\n\n Ho\u0107e li biti jednostranih poteza? Nakon susreta sa gospodinom Dodikom rekli ste da je otvorio mogu\u0107nost za povla\u010denje jednostranih odluka koje priprema Republika Srpska. S druge strane, \u010duli smo suprotno. Da li je to bio samo va\u0161 dojam ili postoji jasna mogu\u0107nost da ne bude jednostranih akcija?<\/strong><\/p>\n\n\n\n “To je bila moja poruka njemu. Ja sam jasno kazao da odbijamo na najja\u010di mogu\u0107i na\u010din bilo koje aktivnosti koje bi ugrozile Dayton, mirovni sporazum koji je ovdje osiguran 25 godina”.<\/p>\n\n\n\n Sankcije su za stolom, usmjerene su ka pojedincima, ne prema RS-u<\/p>\n\n\n\n Koliko je u ovom trenutku blizu ili daleko odluka Washingtona o aktiviranju sankcija? Koji je to potez koji bi mogao izazvati primjenu takvih mjera?<\/strong><\/p>\n\n\n\n “Dozvolite da objasnim ne\u0161to o sankcijama. Doba interneta nam je omogu\u0107ilo da razvijemo sankcije konkretno. Ne volim govoriti o sankcijama jer su\u0161tina na\u0161eg partnerstva sa ovom zemljom je ekonomski razvoj, ekonomski rast i europske integracije. Ne govorim o sankcijama otvoreno jer ne \u017eelim da ljudi to spinuju na na\u010din da \u0107e Republika Srpska biti sankcionisana. Ljudi su u ovoj regiji dovoljno propatili. Me\u0111utim, ove sankcije se odnose na pojedince i lideri moraju biti osobno odgovorni. Da, jesmo razgovarali o sankcijama. Sankcije su za stolom, i tako\u0111er ne samo sankcije. Postoje druga ekonomska sredstva koja se mogu provesti ne samo protiv lidera koji vode antidaytonske aktivnosti nego i onih koji pru\u017eaju ekonomsku podr\u0161ku, dakle kompanije koje ih podr\u017eavaju. Ja samo govorim o sankcijama u javnosti, kada me neko pita o njima, ali privatno ne”, naglasio je Escobar.<\/p>\n\n\n\n Mi ne volimo nametati rje\u0161enja, stvarni cilj je europska integracija BiH<\/p>\n\n\n\n Je li eventualni dogovor o izmjenama Izbornog zakona i ograni\u010denim ustavnim promjenama mo\u017ee biti prekretnica u ovoj situaciji? Gospodin Palmer i gospo\u0111a Ajhorst ponovo dolaze da razgovaraju o rje\u0161enjima. Da li su oni tu samo medijatori ili eventualno postoji mogu\u0107nost da nametnu odre\u0111ena rje\u0161enja?<\/strong><\/p>\n\n\n\n “Mi ne volimo nametati rje\u0161enja. Mi volimo rje\u0161enja koja se posti\u017eu kroz dijalog i politi\u010dkim kompromisom. To se odnosi na sve kako bi BiH uspjela i ispunila svoje povijesno naslije\u0111e. To mora biti mjesto gdje \u0107e se svi osje\u0107ati ugodno, Bo\u0161njaci, Srbi, Hrvati, svi u ovoj zemlji. Dakle, ideja je da je Dayton okvir i kroz postepene, korak po korak reforme mo\u017eemo posti\u0107i funkcionalniju Federaciju BiH i funkcionalniju Republiku Srpsku i funkcionalnije dr\u017eavne institucije. Ali stvarni cilj je europska integracija i \u010dlanstvo u Europi. Uvjeren sam da Europa vidi BiH i regija na na\u010din na koji ja gledam na njih”.<\/p>\n\n\n\n Je li preduvjet za dijalog deblokada institucija BiH?<\/strong><\/p>\n\n\n\n “Da, institucije ne bi trebale biti blokirane. One proizilaze iz Daytona i trebaju funkcionirati kako je predvi\u0111eno. Odgovor na to pitanje i \u017eelim naglasiti da Dayton predvi\u0111a prosperitetnu, vitalnu Republiku Srpsku unutar koteksta Daytona. Postoje forumi i institucije u kojima mo\u017eemo rje\u0161avati nesuglasice izme\u0111u FBiH i RS-a. Odgovor nije da se stvaraju nove strukture i da se onemogu\u0107uju sada\u0161nje strukture. Kroz dijalog treba pobolj\u0161ati te strukture. Mo\u017eete ra\u010dunati na SAD kao partnera u tom procesu”.<\/p>\n\n\n\n Zapad i SAD nisu protiv Srba, podr\u0161ka ekonomskom razvoju regije<\/p>\n\n\n\n Gospodine Escobar, na \u010demu bazirate svoju tvrdnju da gospodin Milorad Dodik nema podr\u0161ku za svoju politiku u susjednim zemljama? \u010culi smo predsjednika Srbije koji je rekao da ne\u0107e podr\u017eati sankcije ni protiv koga u RS-u Predsjednik Hrvatske otprilike ka\u017ee da Dodik i nije tako “lo\u0161 momak”, ali je talac radikalnih struja. Na osnovu \u010dega tvrdite da on nema podr\u0161ku susjednih zemalja?<\/strong><\/p>\n\n\n\n “Ja upravo dolazim iz Beograda. Imali smo jako produktivne razgovore i mogu re\u0107i da je Srbija sve bolji partner SAD-a. Narativ koji se razvija u Republici Srpskoj proteklih 25 godina da Zapad, konkretno SAD, da su protiv Srba. To nije to\u010dno. To je stari narativ i pogre\u0161an je. Morate sagledati odnos koji imamo danas sa Srbijom gdje proslavljamo 140 godina diplomatskih odnosa. Podr\u017eavamo inicijativu Otvoreni Balkan. Potpisali smo sporazum od skoro milijardu dolara sa ministarstvom financija. Imamo zelene beretke, mornari\u010dke tuljane koji zajedno s njima treniraju. Imamo univerzitetska partnerstva sa beogradskim Univerzitetom koji \u0107e postati najbolji univerzitet izme\u0111u Atene i Budimpe\u0161te. Ameri\u010dke kompanije upo\u0161ljavaju tisu\u0107e ljudi i grade nova postrojenja. To je odnos koji imamo sa Srbijom i Srbima i \u017eelimo imati taj odnos i ovdje. Uklju\u010duju\u0107i razgovore o Bosni i Hercegovini, stalno nas uvjeravaju dvije stvari. Jedno, da je vizija Srbije za Otvoreni Balkan otvorena svima. Drugo je da ono \u0161to oni \u017eele je integracija, ne dezintegracija. Srbija je napravila ogroman ekonomski i politi\u010dki napredak na na\u010din da ne \u017eele potkopati vlastiti napredak”.<\/p>\n\n\n\n Zna\u010di li va\u0161a podr\u0161ka inicijativi za Otvoreni Balkan zapravo podr\u0161ku Aleksandru Vu\u010di\u0107u koji je jedan od inicijatora?<\/strong><\/p>\n\n\n\n “Na\u0161a podr\u0161ka je podr\u0161ka svemu \u0161to regija objedinjuje ekonomski, koje otklju\u010dava ekonomski potencijal naroda na Zapadnom Balkanu. Srbi, Hrvati, Albanci, Bosanci, oni svugdje uspijevaju u svijetu, \u017eelim da uspijevaju ovdje”.<\/p>\n\n\n\n Kako gledate na \u010dinjenicu da u BiH postoji rezerva prema inicijativama poput Otvorenog Balkana?<\/strong><\/p>\n\n\n\n “Ja to razumijem. To se doga\u0111a, da li su vlasti uklju\u010dene ili ne. Poslovni ljudi, mladi ljudi, ekonomije se razvijaju. Ako vlasti shvate da je to \u0161ansa i oni \u0107e i\u0107i u tom pravcu. Mi to vidimo kao \u0161ansu i me \u0107emo biti tu partneri. \u017delimo osigurati da to bude djelotvorno i da bude sredstvo ne za politi\u010dke dobiti nego za podizanje regulatornih pravnih standarda regiona na razinu europskih standarda. Ho\u0107e li vas Europa prihvatiti kratkoro\u010dno ili ne, bi\u0107ete spremni i bit \u0107ete potrebni”.<\/p>\n\n\n\n Ovlast visokog predstavnika ne dolazi iz Vije\u0107a sigurnosti UN, problemi iz 1995. su ve\u0107 trebali biti rije\u0161eni<\/p>\n\n\n\n Jasan je otpor prema visokom predstavniku Christianu Schmidtu koji su, osim vlasti u RS-u, otvoreno pokazali i Rusija i Kina u Vije\u0107u sigurnosti UN-a. Je li ta \u010dinjenica delgitimira ulogu visokog predstavnika i njegove potencijalne odluke? <\/strong><\/p>\n\n\n\n “Prije svega, njegova ovlast ne dolazi iz Vije\u0107a sigurnosti. Ona dolazi iz Vije\u0107a za implementaciju mira (PIC), i drugo, on je u Daytonu. Nije na\u0161a namjera da imalo stalnog predstavnika ovdje ali jeste namjera da imamo predstavnika dovoljno dugo da politi\u010dari shvate da problemi iz 1995. su ve\u0107 trebali biti rije\u0161eni kako bismo se mogli baviti problemima iz 2021. Ne volimo da on name\u0107e rje\u0161enja, da se me\u0111unarodna zajednica mije\u0161a u unutarnja pitanja Bosne i Hercegovine, ali mi namjeravamo u\u010diniti sve da Dayton funkcionira, da Dayton bude osnova na kojoj \u0107e BiH u\u0107i u Europsku uniju”, rekao je Escobar.<\/p>\n\n\n\n BiH nije “boji\u0161nica” izme\u0111u velikih sila<\/p>\n\n\n\n Pla\u0107a li Bosna i Hercegovina zapravo cijenu nesaglasnosti velikih sila u posljednje vrijeme ili je isklju\u010divo \u017ertva opstrukcije doma\u0107ih politi\u010dkih elita?<\/strong><\/p>\n\n\n\n “Budu\u0107nost Bosne i Hercegovine nije izme\u0111u velikih sila, nego je to svakodnevna borba ljudi u ovoj regiji da osigura hranu za obitelji, da na\u0111u radna mjesta, da se bore protiv korupcije. Ja ne \u017eelim da to predstavim kao neku boji\u0161nicu izme\u0111u velikih sila. To je va\u0161a borba. Mi \u017eelimo biti va\u0161i partneri i Dayton je sredstvo i Europa je va\u0161a budu\u0107nost”.<\/p>\n\n\n\n Kako sa ove vremenske distance gledate na odluku biv\u0161eg visokog predstavnika u BiH Valentina Inzka o izmjenama Kaznenog zakona i uvo\u0111enju sankcija za negiranje genocida i drugih ratnih zlo\u010dina? Za dio javnosti u Bosni i Hercegovini takva odluka je bila po\u017eeljna, a s druge strane je izazvala reakciju, bliokadu institucija i krizu koju \u017eivimo danas?<\/strong><\/p>\n\n\n\n “Ja ne \u017eelim govoriti u ime visokog predstavnika. Ja \u017eelim kazati da pitanja koja dijele ljude u Bosni i Hercegovini su trebala biti rije\u0161ena prije dva desetlje\u0107a. \u010cinjenica da je on osjetio potrebu da nametne zakon poput ovog zna\u010di da se odre\u0111eni ljudi nisu udaljili od tog perioda. Moje osobno mi\u0161ljenje je da je razmi\u0161ljanje politi\u010dara koji su sada na vlasti formirano i zamrznuto u 90-im godinama. Oni su zna\u010dajno profitirali od toga \u0161to ovaj problem traje. Ali gra\u0111ani ne padaju u tu zamku, oni glasaju svojim ‘stopalima’. Ona vizija koju mi predstavljamo, istinska slika Balkana je ona koju ja opisujem. Svako u\u017eiva u plodovima digitalizacije, integracije i novih ekonomija, osim Bosne i Hercegovine jer jo\u0161 uvijek se ovdje razgovara o pitanjima koja nisu rije\u0161ena 90-ih godina pro\u0161log stolje\u0107a”, rekao je specijalni izaslanik SAD-a za Zapadni Balkan Gabriel Escobar, u ekskluzivnom razgovoru za BHRT. <\/p>\n\n\n\n Izvor:BHRT<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Sankcije su na stolu i usmjerene su prema pojedincima, liderima, ali i kompanijama koje pru\u017eaju podr\u0161ku onima koji vode antidaytonske aktivnosti, kazao je u ekskluzivnom intervjuu za BHRT specijalni izaslanik Sjedinjenih Ameri\u010dkih Dr\u017eava (SAD) za Zapadni Balkan Gabriel Escobar. Nakon niza razgovora koje ste imali tijekom posjete Bosni i Hercegovini, kakve vijesti nosite u Washington? […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":87035,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"h5ap_radio_sources":[],"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-87034","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-bihiregija"],"yoast_head":"\n