{"id":87421,"date":"2021-11-11T13:28:05","date_gmt":"2021-11-11T12:28:05","guid":{"rendered":"https:\/\/radioljubuski.ba\/?p=87421"},"modified":"2021-11-11T13:28:06","modified_gmt":"2021-11-11T12:28:06","slug":"11-studenoga-1918-kraj-velikog-rata-nepozeljna-povijest-prvog-svjetskog-rata-i-njen-utjecaj-na-svjetski-poredak","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2021\/11\/11\/11-studenoga-1918-kraj-velikog-rata-nepozeljna-povijest-prvog-svjetskog-rata-i-njen-utjecaj-na-svjetski-poredak\/","title":{"rendered":"11. studenoga 1918. Kraj Velikog rata \u2013 nepo\u017eeljna povijest Prvog svjetskog rata i njen utjecaj na svjetski poredak"},"content":{"rendered":"\n

Pouke koje se mogu izvu\u0107i iz Prvoga svjetskog rata va\u017ene su za budu\u0107nost poimanja Europe, ali i budu\u0107nosti hrvatskog naroda koji je bio sudionik ovog stra\u0161nog rata kao dio vi\u0161enacionalne dr\u017eave Austro-Ugarske koja je uni\u0161tena i dokinuta u tom ratu, a na njenom ozemlju izrasle su nove vi\u0161enacionalne dr\u017eave (Jugoslavija, \u010cehoslova\u010dka), kao i samostalne zemlje.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Na dana\u0161nji dan 1918. slu\u017ebeno je zavr\u0161io I. svjetski rat.<\/p>\n\n\n\n

Svako prisje\u0107anje na povijesni doga\u0111aj zahtijeva objektivno promi\u0161ljanje, ali i nu\u017eno pro\u010di\u0161\u0107avanje od nametnutih stereotipa i predrasuda. S takvim bi postulatima mogao i zapo\u010deti simpozij Prisje\u0107anje na 1914. \u2013 promi\u0161ljanje o naslje\u0111u Prvoga svjetskog rata<\/em> odr\u017ean 5. i 6. svibnja u Hrvatskom dr\u017eavnom arhivu, na kojemu su sudjelovali mnogobrojni povjesni\u010dari iz inozemstva, me\u0111u kojima i Christopher Clark, autor knjige Mjese\u010dari: kako je Europa krenula u rat 1914. godine, pi\u0161e matica.hr<\/a><\/em><\/p>\n\n\n\n

Na prvi pogled te\u0161ko je bilo o\u010dekivati na takvoj institucionalnoj razini senzacionalna izlaganja i povijesna otkri\u0107a, ali ve\u0107 kad je bilo rije\u010di o nu\u017enosti \u201enezaborava\u201c tragedije Prvoga svjetskog rata i nu\u017enosti pomirenja kao temelju izgradnje nove Europe, onda je osim deklarativna prisje\u0107anja i ponekog parcijalnog i selektivnog promi\u0161ljanja, trebalo vi\u0161e ustrajavati na nu\u017enosti revizije slu\u017ebene historiografije o Prvome svjetskom ratu, kako bi se do\u0161lo do pro\u010di\u0161\u0107enja i ravnopravne podjele odgovornosti na temelju povijesne istine. Naime, dosad se odve\u0107 fragmentarno gledalo na doga\u0111aje Velikoga rata, \u0161to je pristup koji po\u010diva na uveli\u010davanju odgovornosti tada\u0161nje Njema\u010dke za rat, a ne uzima u obzir sve zakulisne diplomatske spletke sila Antante, kao ni imperijalisti\u010dke aspiracije i pothvate Velike Britanije i Amerike. U tom pogledu povjesni\u010dar Alain Besan\u00e7on govori o fenomenu\u00a0hipermnezije<\/em>\u00a0kako bi ukazao na \u201evi\u0161ak pam\u0107enja\u201c i neuravnote\u017eenost izme\u0111u kolektivne svijesti jednoga povijesnog doga\u0111aja i potpune amnezije o drugim doga\u0111ajima. U slu\u010daju Prvoga svjetskog rata takva se hipermnezija odra\u017eava u suvi\u0161nom prenagla\u0161avanju atentata u Sarajevu ili njema\u010dke ratoborne\u00a0Weltpolitik<\/em>, koji su poslu\u017eili za umanjivanje odgovornosti angloameri\u010dke politike za pokretanje rata. Dakle, nu\u017eno pomirenje svih europskih naroda kao temelj izgradnje dalje Europe mo\u017ee po\u010divati samo na istini i simetri\u010dno podijeljenoj odgovornosti svih protagonista.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Svakako je pozitivna to\u010dka skupa sudjelovanje australskoga povjesni\u010dara Christophera Clarka, koji pripada novom nara\u0161taju znanstvenika \u0161to nastoje razotkriti predrasude slu\u017ebene historiografije i stereotipizirane modele u pogledu pitanja odgovornosti za po\u010detak Prvoga svjetskog rata, kakvi i danas dominiraju u svim obrazovno-odgojnim i sveu\u010dili\u0161nim sferama Zapadne Europe. Treba napomenuti da su i prije Clarka povjesni\u010dari poput Antonyja C. Suttona, Jean-Baptistea Durosellea ili Fran\u00e7oisa Fejt\u0151a odigrali va\u017enu ulogu u demistificiranju slu\u017ebene verzije povijesti Prvoga svjetskog rata, novim dokumentima otkrivaju\u0107i odgovornost bankarskih, financijskih i gospodarskih angloameri\u010dkih krugova. Pored Christophera Clarka treba istaknuti radove profesora iz Berlina Herfrieda M\u00fcnklera, koji nastoji nijansirati pitanje krivnje, razotkrivaju\u0107i nove \u010dinjenice \u0161to dokazuju da ta krivnja nije isklju\u010divo jednosmjerna, nego podijeljena izme\u0111u svih sudionika rata. Sve su strane u istoj mjeri hu\u0161kale i poticale ratoborni pristup i, na neki na\u010din, \u201enon\u0161alantno\u201c u\u0161le u taj krvavi sukob. Velika Britanija, koja je nastojala pro\u0161iriti imperijalnu dominaciju, carska Rusija, s projektom sveslavenskog ujedinjenja, Srbija, s velikosrpskom idejom unitaristi\u010dke Jugoslavije, Italija radi trasiranja povoljnih granica na Brenneru, wilhelmska Njema\u010dka, koja je sanjala o Weltpolitik<\/em>, habsbur\u0161ka Austrija, u \u017eelji da sa\u010duva Carstvo, te Amerika, koja je iskoristila rat za \u0161irenje vlastitih trgova\u010dkih i gospodarskih interesa.<\/p>\n\n\n\n

Po Clarkovu mi\u0161ljenju, odgovornost za ulazak u Prvi svjetski rat proizlazi iz konvergencije izme\u0111u klasi\u010dne politike \u201elan\u010danoga savezni\u0161tva\u201c sila Antante, unutarnjih politi\u010dkih \u010dimbenika i netransparentnih, tajnih odluka unutar diplomatskih kancelarija. Dosad je klasi\u010dna povijesna predrasuda promicala tezu da tada\u0161nji njema\u010dki Reich i njegova imperijalisti\u010dka politika nose isklju\u010divu odgovornost za pokretanje rata, a po\u010divala je na radovima Nijemca Fritza Fischera, koji je 1961. napisao knjigu\u00a0Griff nach der Weltmacht<\/em>\u00a0(Na putu k svjetskoj sili<\/em>): autoritativni Reich \u017eelio je po svaku cijenu da Njema\u010dka stekne status svjetske velesile, i to je prema Fischeru jedini valjani argument za poja\u0161njenje cjelokupne povijesti doga\u0111aja. No takva redukcionisti\u010dka teza \u2013 koja je slu\u017eila i angloameri\u010dkim pobjedni\u010dkim interesima \u2013 zapravo je prikrila klju\u010dne \u010dimbenike pokretanja rata: ratobornu sveslavensku politiku carske Rusije, revan\u0161izam francuske politike zbog rata iz 1871. i poraza od Njema\u010dke, britansku imperijalisti\u010dku politiku prema Bliskom istoku, angloameri\u010dko nastojanje spre\u010davanja uspona Njema\u010dke kao srednjoeuropske sile u Europi te probritanske zakulisne igre zemalja Antante u rastvaranju Austro-Ugarske.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Pouke za europsku budu\u0107nost<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Pouke koje se mogu izvu\u0107i iz Prvoga svjetskog rata va\u017ene su za budu\u0107nost poimanja Europe ne samo kao kompliciranoga birokratskog aparata i zajedni\u010dkoga tr\u017ei\u0161ta nego kao organske domovine sa\u010dinjene od razli\u010ditih kultura i naroda. Kao \u0161to je to naglasio povjesni\u010dar J\u00f6rn Leonhard, godina 1918. otvorila je Pandorinu kutiju: ksenofobiju, revan\u0161izam, grani\u010dne sporove, totalitarne ideologije, iracionalne kolektivne porive, pojave koje su u nekoliko tjedana nastale i izbrisale staru sliku Europe iz razdoblja belle epoque<\/em>, Europe s otvorenim granicama, bujnim kulturnim \u017eivotom i fanati\u010dnom vjerom u napredak. Stoga bi pogre\u0161no bilo isklju\u010divo raspodijeliti odgovornost <\/em>izme\u0111u svih protagonista sukoba, i to po ideolo\u0161kom ili nacionalnom klju\u010du, jer zna\u010denje rata zadire u sada\u0161nji povijesno-politi\u010dki kontekst. U tom je smislu s pravom povjesni\u010dar Clark ustanovio da je od kraja Hladnoga rata sustav bipolarne globalne stabilnosti prepustio mjesto znatno slo\u017eenijoj i manje predvidljivoj strukturi politi\u010dke mo\u0107i, koja se mo\u017ee usporediti sa situacijom u Europi 1914. Naime doga\u0111aji oko rusko-ukrajinskog sukoba jo\u0161 jednom pokazuju nedosljednost i nemo\u0107 Europe u pronala\u017eenju rje\u0161enja krize, kao i dalju ovisnost o ameri\u010dkom stajali\u0161tu. Upravo u kontekstu budu\u0107e europske konstrukcije treba se zapitati je li po svaku cijenu trebalo uni\u0161titi tada\u0161nju Austro-Ugarsku kao \u201eEuropu u malom\u201c, multietni\u010dku i multikulturnu zajednicu te model mirnoga su\u017eivota razli\u010ditih europskih naroda? Povjesni\u010dar Fran\u00e7ois Fejt\u0151 jo\u0161 1988. odgovara na to pitanje, razotkrivaju\u0107i u knjizi Requiem pour un empire defunt <\/em>ideolo\u0161ko i geopoliti\u010dko protivljenje Velike Britanije katoli\u010dkom germanskom srednjoeuropskom carstvu te ulogu politi\u010dara Masaryka i Bene\u0161a u njegovu rastvaranju.<\/p>\n\n\n\n

Uhi\u0107enje Gavrila Principa<\/strong><\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Sabotiranje mirovnih inicijativa<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Tako\u0111er, kad bi se isklju\u010divo povijesno istra\u017eivanje usredoto\u010dilo na pronala\u017eenje krivaca za rat, isto bi tako trebalo, kao znak dosljednosti i objektivnosti, utvrditi odgovornost za onemogu\u0107ivanje mirotvornih inicijativa, koje su poduzeli razni tada\u0161nji protagonisti. Moglo bi se re\u0107i da je povijest Prvoga svjetskog rata ujedno povijest propalih poku\u0161aja mirnoga rje\u0161enja sukoba, za \u0161to bi tako\u0111er netko trebao odgovarati. Sve te inicijative nisu dale rezultata jer su sve sukobljene strane ponajprije tra\u017eile o\u010duvanje svojih nacionalnih interesa i zbog toga povjesni\u010dar Jean-Baptiste Duroselle radije govori o \u201etajnim pregovorima\u201c negoli o mirovnim. Tako\u0111er treba istaknuti mirotvornu inicijativu austrijskoga cara Karla I. posredni\u0161tvom Siksta od Burbon-Parme, koja jo\u0161 izaziva polemike. \u010cesto su mirovne inicijative poduzimale osobe koje vi\u0161e nisu bile na vlasti, poput Aristidea Brianda, \u0161to amortizira odgovornost tada\u0161njih ratnih vlada. Belgijski kralj Albert I. osobno je tra\u017eio prekidanje sukoba, integralnu uspostavu belgijske dr\u017eavne neovisnosti i povratak Francuskoj regije Alsace-Lorraine. No zbog slu\u017ebenoga govora austrijskoga kancelara Czernina, saveznika Njema\u010dke, koji razotkriva tzv. francusku urotu predsjednika Clemenceaua, ta mirovna inicijativa propada. Treba napomenuti da je podru\u010dje povijesnog istra\u017eivanja mirotvornih inicijativa u njema\u010dkoj historiografiji posebno podru\u010dje koje se uklapa u \u0161iri okvir historiografije Kriegsschuldfrage<\/em>.<\/p>\n\n\n\n

Me\u0111u poznatim poku\u0161ajima pronala\u017eenja mirnoga rje\u0161enja treba istaknuti inicijativu pape Benedikta XV.(enciklika Ad beatissimi Apostolorum principis<\/em> iz 1914), poku\u0161aje predsjednika SAD-a Woodrowa Wilsona te od 1916. inicijative dviju glavnih \u010dlanica Trojnog Saveza, Njema\u010dke i Austro-Ugarske, koje su nastojale okon\u010dati rat i vratiti se pregovaranju. Tako\u0111er treba istaknuti aktivnu ulogu nekih europskih socijalista u promicanju mira, me\u0111u kojima je, primjerice, Camille Huysmans. Treba tako\u0111er napomenuti da je inicijativa predsjednika SAD-a Wilsona tra\u017eila kao uvjet mirovnoga sporazuma uva\u017eavanje povijesnih dr\u017eavnih prava Srbije, Crne Gore i Belgije. Wilson je ina\u010de na podru\u010dju Balkana zagovarao stvaranje podunavske federacije. Me\u0111u neuspjelim su i manje poznatim poku\u0161ajima mirovnih pregovora inicijative tajnih pregovora Briand\u2013Lancken, pregovori izme\u0111u Nikolausa Revertera i Abela Armanda te generala Smutsa i grofa Mensdorffa iz 1917, koji su pribli\u017eili Veliku Britaniju i Austro-Ugarsku, ali bez uspjeha.<\/p>\n\n\n\n

Domoljubna humanitartna zna\u010dka, 1914.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Dakle, neselektivno i jednosmjerno svaljivanje odgovornosti na tada\u0161nji njema\u010dki Reich stvaralo je plodno tlo za artikuliranje revan\u0161isti\u010dkoga diskursa i tra\u017eenje revizije Versajskog ugovora, koji je Njema\u010dku ne samo ponizio nego i gospodarski potpuno osiroma\u0161io. Treba spomenuti i ugovore iz Trianona i Saint Germaina, kao i Sevresa, koji su teritorijalno sakatili srednjoeuropske zemlje poput Ma\u0111arske ili Slova\u010dke.<\/p>\n\n\n\n

Amerikanci i Bliski istok<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Propust je ovoga znanstvenog skupa \u0161to se nije (svjesno ili neznanjem) posvetio pitanju angloameri\u010dkih imperijalisti\u010dkih ambicijama na Bliskom istoku. Iako se slu\u017ebena historiografija jo\u0161 usredoto\u010duje na europska boji\u0161ta Velikoga rata, odvojak neslu\u017ebene, pa i \u201erevizionisti\u010dke\u201c, povijesti smatra da je glavno gravitacijsko sredi\u0161te, pa i uzrok rata, angloameri\u010dko nastojanje da nadzire iskori\u0161tavanje nafte i energenata na Bliskom istoku te te\u017enja da se bilo kojoj europskoj kontinentalnoj sili onemogu\u0107i da kontrolira ista strate\u0161ka podru\u010dja. U tom smislu povjesni\u010dar Pierre Hillard isti\u010de kako je britansko-njema\u010dko suparni\u0161tvo klju\u010dno za razumijevanje po\u010detka rata, bez kojega se ne mogu dubinski analizirati doga\u0111aji na Balkanu. Naime, to je suparni\u0161tvo raslo zbog kontrole proizvodnje i opskrbe novim energentom u usponu, koji je zamijenio ugljen: naftom. Otkri\u0107e velikih naftnih nalazi\u0161ta u Mezopotamiji, Mosulu i Kirkuku pospje\u0161uje to suparni\u0161tvo, dok Velika Britanija uspijeva kontrolirati naftna polja u Perziji osnivanjem velike naftne kompanije: Anglo-Persian Oil Company. Njema\u010dki je Reich tada (1890) pokrenuo velik projekt izgradnje \u017eeljezni\u010dke pruge Bagdadbahn, koja je polazila iz Hamburga, preko Berlina, Austro-Ugarskoga Carstva, Bugarske i Otomanske Turske, ali je zbog tehni\u010dkih problema morala pro\u0107i i kroz Srbiju, saveznika Francuske i Velike Britanije, najve\u0107ih njema\u010dkih neprijatelja. Ta je \u017eeljeznica trebala i\u0107i do Perzijskog zaljeva (u dana\u0161nji Kuvajt) pa je Berlin namjeravao izgraditi i vojnu pomorsku bazu u Zaljevu, \u0161to je trebalo oslabiti britansku pomorsku prevlast u regiji. Njema\u010dki Reich pripremao je uspostavu carinske unije izme\u0111u svih zemalja kroz koje je prolazila \u017eeljeznica, ali je Srbija sprije\u010dila povezivanje Njema\u010dke s lukama Konstantinopola i Soluna, i tako odigrala geostrate\u0161ku kartu svoga partnera, Velike Britanije, koja je poticala velikosrpski projekt, uni\u0161tenjeAustro-Ugarske i ulazak u totalni rat. Na istom tragu, William Engdhal nagla\u0161ava kako su se tada\u0161nji strate\u0161ki interesi Velike Britanije podudarali s uni\u0161tenjem prometnoga projekta Bagdadbahna i spre\u010davanjem izgradnje euroazijskoga kontinentalnog bloka od Hamburga sve do obala Chatt-al-Araba.<\/p>\n\n\n\n

Novi svjetski poredak<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Politika neutralnosti koju je proglasio ameri\u010dki predsjednik Wilson uklapa se u okvire Monroeove doktrine \u201eAmerika Amerikancima\u201c. No pomorska blokada njema\u010dkih obala ve\u0107 1914. gotovo je uni\u0161tila gospodarske odnose SAD-a s centralnim silama, a taj su gubitak kompenzirali ja\u010danjem gospodarskih veza s Velikom Britanijom i silama Antante. Po\u010detkom 1917. njema\u010dka objava \u201etotalnoga pomorskog rata\u201c, koja je ugrozila slobodu plovidbe i pomorske trgovinske interese Velike Britanije i Amerike, te afera Zimmerman, koja je razotkrila tzv. meksikansko-njema\u010dko savezni\u0161tvo protiv Amerike, glavni su razlozi ulaska SAD-a u Prvi svjetski rat. Ulazak Amerike i zbli\u017eavanje angloameri\u010dkih interesa treba promatrati u kontekstu evolucije svjetskih politi\u010dkih poredaka. Naime od 1815. glavna svjetska paradigma bio je britanski kolonijalni poredak koji nije trpio nastanak bilo kakva suparni\u010dkoga projekta, primjerice euroazijskog, germanskog ili ruskog poretka. Ulaskom u rat Amerika iskori\u0161tava priliku da pro\u0161iti svoje uloge u smjeru uspostave novoga svjetskog poretka pod ameri\u010dkom dominacijom.<\/p>\n\n\n\n

Rat je zavr\u0161en 11. studenoga 1918. u 11 sati, primirje je potpisano u vagonu u \u0161umi Compi\u00e8gne. Istu \u0161umu i isti vagon nacisti su odabrali kao simboli\u010dno mjesto gdje je potpisana kapitulacija Francuske 1940. godine.<\/p>\n\n\n\n

Austro-ugarski mornari Hrvati<\/strong><\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Danas je jasno da je tada\u0161nja Amerika u\u0161la u Prvi svjetski rat zbog toga \u0161to su njezini gospodarski interesi bili ugro\u017eeni i radi uspostave novoga, angloameri\u010dkog svjetskog poretka. SAD i Velika Britanija iskoristile su ulazak u rat kao polugu za ostvarivanje svoje svjetske dominacije. To odra\u017eava dijakronijsku dimenziju i zna\u010denje sukoba koji se ne mo\u017ee sagledavati samo sinkronijski, kao povijesno izoliran i specifi\u010dan fenomen, nego taj doga\u0111aj treba motriti u sklopu Braudelovih \u201edugih povijesnih razdoblja\u201c. Prema tome uzroci rata se\u017eu u mnogo ranije razdoblje no \u0161to je 1914. godina. Na primjer, me\u0111u njih ide i deklaracija Britanskoga parlamenta iz 1820, koja uspostavlja \u201eapsolutnu slobodnu trgovinu\u201c te usvajanje tzv. \u017ditnih zakona (Corn Laws<\/em>) 1846, kojima je ukinuta za\u0161tita engleske poljoprivrede i omogu\u0107en monopol londonskih trgovinskih krugova nad poljoprivredom i jeftinom radnom snagom. Tako\u0111er, ako se mogu utvrditi uzro\u010dno-posljedi\u010dne veze izme\u0111u evoluiranja paradigme britanskoga kolonijalnog poretka iz 19. stolje\u0107a prema angloameri\u010dkom novom svjetskom poretku, nu\u017eno je uspostaviti izravnu korelaciju izme\u0111u posljedica Prvoga svjetskog rata s izbijanjem i razlozima Drugoga svjetskog rata, pa i nadalje, s uspostavom bipolarnoga poretka i Bushova ameri\u010dkog unipolarnog poretka.<\/p>\n\n\n\n

Naime, angloameri\u010dki novi svjetski poredak koji nastaje nakon rata samo je pripremna faza za uspostavu novoga poretka koji kulminira nakon raspada Sovjetskog Saveza s ideolo\u0161kim i politi\u010dkim svrstavanjem svih europskih vlada i financijskih institucija na stranu ameri\u010dke globalne politike.<\/em> Povijesni sinkronijski pristup omogu\u0107uje samo kontekstualnu, ali i fragmentarnu ekspertizu tada\u0161njih nacionalnih interesa zara\u0107enih strana, poput pitanja pangermanisti\u010dke politike njema\u010dkoga glavnog sto\u017eera ili, s aspekta vojne povijesti, prou\u010davanja velikih boji\u0161ta poput Verduna ili Solunske fronte, dok dijakronijski pristup omogu\u0107uje sveobuhvatno i\u0161\u010ditavanje geneze i posljedica rata, kao i vi\u0161eslojnih elemenata za utvr\u0111ivanje odgovornosti i povijesne istine. Faza uspostave neokonzervativnog ameri\u010dkog \u201etotalnog carstva\u201c zapo\u010dela je, prema povjesni\u010daru Pierreu Hillardu, s Prvim svjetskim ratom, koji je trebao na ru\u0161evinama Austro-Ugarske i njema\u010dkoga Reicha uspostaviti potpunu angloameri\u010dku gospodarsku i politi\u010dku dominaciju. Ideja novoga svjetskog poretka u suvremeno doba poprima oblike projekta uspostave globalne vladavine, koja nailazi na razne kulturne, identitetske i politi\u010dke zapreke poput multipolarne geopoliti\u010dke rekonfiguracije i regionalnih udru\u017eivanja, BRICS-a, osovine Kina\u2013Rusija i naravno Putinove euroazijske unije kao protute\u017ee angloameri\u010dkoj atlantskoj dominaciji.<\/p>\n\n\n\n

Topni\u010dka bitnica hrvatskih vojnika na So\u010di u I. svjetskom ratu<\/strong><\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Od organizatora skupa o\u010dekivalo se pozivanje mjerodavnijih povjesni\u010dara, politologa i ostalih znanstvenika koji, iako mo\u017eda ne pripadaju establi\u0161mentu, ve\u0107 dugo rade na istoj tematici, koja nu\u017eno zahtijeva multidisciplinarni pristup. Iako je hrvatski narod do\u010dekao Prvi svjetski rat teritorijalno podijeljen i nepripremljen, ipak je trebalo opse\u017enije analizirati pitanje trijalizma kao zamisli i te\u017enje da se Austro-Ugarska Monarhija preuredi u dr\u017eavnu zajednicu u kojoj bi uz Carevinu Austriju i Kraljevinu Ugarsku postojala i tre\u0107a ravnopravna jedinica koja bi okupljala ju\u017ene Slavene, a bila bi predvo\u0111ena Kraljevinom Hrvatskom. Ideja preure\u0111enja dr\u017eave na trijalisti\u010dkoj osnovi u\u017eivala je potporu austrijskoga nadvojvode i prijestolonasljednika Franje Ferdinanda, a i posljednjega kralja Karla I. Neki povjesni\u010dari smatraju da je upravo Ferdinandovo podupiranje preustroja carevine u trijalisti\u010dkom smjeru jedan od glavnih razloga atentata u Sarajevu.<\/p>\n\n\n\n

Izvor: narod.hr\/matica.hr<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Pouke koje se mogu izvu\u0107i iz Prvoga svjetskog rata va\u017ene su za budu\u0107nost poimanja Europe, ali i budu\u0107nosti hrvatskog naroda koji je bio sudionik ovog stra\u0161nog rata kao dio vi\u0161enacionalne dr\u017eave Austro-Ugarske koja je uni\u0161tena i dokinuta u tom ratu, a na njenom ozemlju izrasle su nove vi\u0161enacionalne dr\u017eave (Jugoslavija, \u010cehoslova\u010dka), kao i samostalne zemlje. […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":87422,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"h5ap_radio_sources":[],"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-87421","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-bihiregija"],"yoast_head":"\n11. studenoga 1918. Kraj Velikog rata \u2013 nepo\u017eeljna povijest Prvog svjetskog rata i njen utjecaj na svjetski poredak - RADIO LJUBU\u0160KI<\/title>\n<meta name=\"robots\" content=\"index, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<link rel=\"canonical\" href=\"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2021\/11\/11\/11-studenoga-1918-kraj-velikog-rata-nepozeljna-povijest-prvog-svjetskog-rata-i-njen-utjecaj-na-svjetski-poredak\/\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"hr_HR\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\"11. studenoga 1918. Kraj Velikog rata \u2013 nepo\u017eeljna povijest Prvog svjetskog rata i njen utjecaj na svjetski poredak - RADIO LJUBU\u0160KI\" \/>\n<meta property=\"og:description\" content=\"Pouke koje se mogu izvu\u0107i iz Prvoga svjetskog rata va\u017ene su za budu\u0107nost poimanja Europe, ali i budu\u0107nosti hrvatskog naroda koji je bio sudionik ovog stra\u0161nog rata kao dio vi\u0161enacionalne dr\u017eave Austro-Ugarske koja je uni\u0161tena i dokinuta u tom ratu, a na njenom ozemlju izrasle su nove vi\u0161enacionalne dr\u017eave (Jugoslavija, \u010cehoslova\u010dka), kao i samostalne zemlje. […]\" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2021\/11\/11\/11-studenoga-1918-kraj-velikog-rata-nepozeljna-povijest-prvog-svjetskog-rata-i-njen-utjecaj-na-svjetski-poredak\/\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"RADIO LJUBU\u0160KI\" \/>\n<meta property=\"article:publisher\" content=\"https:\/\/www.facebook.com\/Radiio-Ljubuski-1490835324566332\" \/>\n<meta property=\"article:published_time\" content=\"2021-11-11T12:28:05+00:00\" \/>\n<meta property=\"article:modified_time\" content=\"2021-11-11T12:28:06+00:00\" \/>\n<meta property=\"og:image\" content=\"https:\/\/radioljubuski.ba\/wp-content\/uploads\/2021\/11\/ww.jpg\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:width\" content=\"696\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:height\" content=\"656\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:type\" content=\"image\/jpeg\" \/>\n<meta name=\"author\" content=\"Radio Ljubu\u0161ki\" \/>\n<meta name=\"twitter:card\" content=\"summary_large_image\" \/>\n<meta name=\"twitter:creator\" content=\"@radioljubuski\" \/>\n<meta name=\"twitter:site\" content=\"@radioljubuski\" \/>\n<meta name=\"twitter:label1\" content=\"Napisao\/la\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data1\" content=\"Radio Ljubu\u0161ki\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:label2\" content=\"Procijenjeno vrijeme \u010ditanja\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data2\" content=\"12 minuta\" \/>\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\\\/\\\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"Article\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/index.php\\\/2021\\\/11\\\/11\\\/11-studenoga-1918-kraj-velikog-rata-nepozeljna-povijest-prvog-svjetskog-rata-i-njen-utjecaj-na-svjetski-poredak\\\/#article\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/index.php\\\/2021\\\/11\\\/11\\\/11-studenoga-1918-kraj-velikog-rata-nepozeljna-povijest-prvog-svjetskog-rata-i-njen-utjecaj-na-svjetski-poredak\\\/\"},\"author\":{\"name\":\"Radio Ljubu\u0161ki\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/#\\\/schema\\\/person\\\/19fc700381a780f69665d7956c469e3b\"},\"headline\":\"11. studenoga 1918. Kraj Velikog rata \u2013 nepo\u017eeljna povijest Prvog svjetskog rata i njen utjecaj na svjetski poredak\",\"datePublished\":\"2021-11-11T12:28:05+00:00\",\"dateModified\":\"2021-11-11T12:28:06+00:00\",\"mainEntityOfPage\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/index.php\\\/2021\\\/11\\\/11\\\/11-studenoga-1918-kraj-velikog-rata-nepozeljna-povijest-prvog-svjetskog-rata-i-njen-utjecaj-na-svjetski-poredak\\\/\"},\"wordCount\":2655,\"publisher\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/#organization\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/index.php\\\/2021\\\/11\\\/11\\\/11-studenoga-1918-kraj-velikog-rata-nepozeljna-povijest-prvog-svjetskog-rata-i-njen-utjecaj-na-svjetski-poredak\\\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2021\\\/11\\\/ww.jpg\",\"articleSection\":[\"BIH i regija\"],\"inLanguage\":\"hr\"},{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/index.php\\\/2021\\\/11\\\/11\\\/11-studenoga-1918-kraj-velikog-rata-nepozeljna-povijest-prvog-svjetskog-rata-i-njen-utjecaj-na-svjetski-poredak\\\/\",\"url\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/index.php\\\/2021\\\/11\\\/11\\\/11-studenoga-1918-kraj-velikog-rata-nepozeljna-povijest-prvog-svjetskog-rata-i-njen-utjecaj-na-svjetski-poredak\\\/\",\"name\":\"11. studenoga 1918. Kraj Velikog rata \u2013 nepo\u017eeljna povijest Prvog svjetskog rata i njen utjecaj na svjetski poredak - RADIO LJUBU\u0160KI\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/#website\"},\"primaryImageOfPage\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/index.php\\\/2021\\\/11\\\/11\\\/11-studenoga-1918-kraj-velikog-rata-nepozeljna-povijest-prvog-svjetskog-rata-i-njen-utjecaj-na-svjetski-poredak\\\/#primaryimage\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/index.php\\\/2021\\\/11\\\/11\\\/11-studenoga-1918-kraj-velikog-rata-nepozeljna-povijest-prvog-svjetskog-rata-i-njen-utjecaj-na-svjetski-poredak\\\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2021\\\/11\\\/ww.jpg\",\"datePublished\":\"2021-11-11T12:28:05+00:00\",\"dateModified\":\"2021-11-11T12:28:06+00:00\",\"breadcrumb\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/index.php\\\/2021\\\/11\\\/11\\\/11-studenoga-1918-kraj-velikog-rata-nepozeljna-povijest-prvog-svjetskog-rata-i-njen-utjecaj-na-svjetski-poredak\\\/#breadcrumb\"},\"inLanguage\":\"hr\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/index.php\\\/2021\\\/11\\\/11\\\/11-studenoga-1918-kraj-velikog-rata-nepozeljna-povijest-prvog-svjetskog-rata-i-njen-utjecaj-na-svjetski-poredak\\\/\"]}]},{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"hr\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/index.php\\\/2021\\\/11\\\/11\\\/11-studenoga-1918-kraj-velikog-rata-nepozeljna-povijest-prvog-svjetskog-rata-i-njen-utjecaj-na-svjetski-poredak\\\/#primaryimage\",\"url\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2021\\\/11\\\/ww.jpg\",\"contentUrl\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2021\\\/11\\\/ww.jpg\",\"width\":696,\"height\":656},{\"@type\":\"BreadcrumbList\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/index.php\\\/2021\\\/11\\\/11\\\/11-studenoga-1918-kraj-velikog-rata-nepozeljna-povijest-prvog-svjetskog-rata-i-njen-utjecaj-na-svjetski-poredak\\\/#breadcrumb\",\"itemListElement\":[{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":1,\"name\":\"Po\u010detna stranica\",\"item\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":2,\"name\":\"11. studenoga 1918. Kraj Velikog rata \u2013 nepo\u017eeljna povijest Prvog svjetskog rata i njen utjecaj na svjetski poredak\"}]},{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/#website\",\"url\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/\",\"name\":\"Radio Ljubu\u0161ki\",\"description\":\"Sun\u010dana frekvencija Hercegovine\",\"publisher\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/#organization\"},\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":{\"@type\":\"EntryPoint\",\"urlTemplate\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/?s={search_term_string}\"},\"query-input\":{\"@type\":\"PropertyValueSpecification\",\"valueRequired\":true,\"valueName\":\"search_term_string\"}}],\"inLanguage\":\"hr\"},{\"@type\":\"Organization\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/#organization\",\"name\":\"Radio Ljubu\u0161ki\",\"url\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/\",\"logo\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"hr\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/#\\\/schema\\\/logo\\\/image\\\/\",\"url\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2021\\\/02\\\/cropped-Radio_Ljubuski_logo1.jpg\",\"contentUrl\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2021\\\/02\\\/cropped-Radio_Ljubuski_logo1.jpg\",\"width\":512,\"height\":512,\"caption\":\"Radio Ljubu\u0161ki\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/#\\\/schema\\\/logo\\\/image\\\/\"},\"sameAs\":[\"https:\\\/\\\/www.facebook.com\\\/Radiio-Ljubuski-1490835324566332\",\"https:\\\/\\\/x.com\\\/radioljubuski\",\"https:\\\/\\\/hr.linkedin.com\\\/company\\\/radio-ljubuski\",\"https:\\\/\\\/www.youtube.com\\\/channel\\\/UCHYaeO_n0Db3tjNGudGpXyw\"]},{\"@type\":\"Person\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/#\\\/schema\\\/person\\\/19fc700381a780f69665d7956c469e3b\",\"name\":\"Radio Ljubu\u0161ki\"}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO plugin. -->","yoast_head_json":{"title":"11. studenoga 1918. Kraj Velikog rata \u2013 nepo\u017eeljna povijest Prvog svjetskog rata i njen utjecaj na svjetski poredak - RADIO LJUBU\u0160KI","robots":{"index":"index","follow":"follow","max-snippet":"max-snippet:-1","max-image-preview":"max-image-preview:large","max-video-preview":"max-video-preview:-1"},"canonical":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2021\/11\/11\/11-studenoga-1918-kraj-velikog-rata-nepozeljna-povijest-prvog-svjetskog-rata-i-njen-utjecaj-na-svjetski-poredak\/","og_locale":"hr_HR","og_type":"article","og_title":"11. studenoga 1918. Kraj Velikog rata \u2013 nepo\u017eeljna povijest Prvog svjetskog rata i njen utjecaj na svjetski poredak - RADIO LJUBU\u0160KI","og_description":"Pouke koje se mogu izvu\u0107i iz Prvoga svjetskog rata va\u017ene su za budu\u0107nost poimanja Europe, ali i budu\u0107nosti hrvatskog naroda koji je bio sudionik ovog stra\u0161nog rata kao dio vi\u0161enacionalne dr\u017eave Austro-Ugarske koja je uni\u0161tena i dokinuta u tom ratu, a na njenom ozemlju izrasle su nove vi\u0161enacionalne dr\u017eave (Jugoslavija, \u010cehoslova\u010dka), kao i samostalne zemlje. […]","og_url":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2021\/11\/11\/11-studenoga-1918-kraj-velikog-rata-nepozeljna-povijest-prvog-svjetskog-rata-i-njen-utjecaj-na-svjetski-poredak\/","og_site_name":"RADIO LJUBU\u0160KI","article_publisher":"https:\/\/www.facebook.com\/Radiio-Ljubuski-1490835324566332","article_published_time":"2021-11-11T12:28:05+00:00","article_modified_time":"2021-11-11T12:28:06+00:00","og_image":[{"width":696,"height":656,"url":"https:\/\/radioljubuski.ba\/wp-content\/uploads\/2021\/11\/ww.jpg","type":"image\/jpeg"}],"author":"Radio Ljubu\u0161ki","twitter_card":"summary_large_image","twitter_creator":"@radioljubuski","twitter_site":"@radioljubuski","twitter_misc":{"Napisao\/la":"Radio Ljubu\u0161ki","Procijenjeno vrijeme \u010ditanja":"12 minuta"},"schema":{"@context":"https:\/\/schema.org","@graph":[{"@type":"Article","@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2021\/11\/11\/11-studenoga-1918-kraj-velikog-rata-nepozeljna-povijest-prvog-svjetskog-rata-i-njen-utjecaj-na-svjetski-poredak\/#article","isPartOf":{"@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2021\/11\/11\/11-studenoga-1918-kraj-velikog-rata-nepozeljna-povijest-prvog-svjetskog-rata-i-njen-utjecaj-na-svjetski-poredak\/"},"author":{"name":"Radio Ljubu\u0161ki","@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/#\/schema\/person\/19fc700381a780f69665d7956c469e3b"},"headline":"11. studenoga 1918. Kraj Velikog rata \u2013 nepo\u017eeljna povijest Prvog svjetskog rata i njen utjecaj na svjetski poredak","datePublished":"2021-11-11T12:28:05+00:00","dateModified":"2021-11-11T12:28:06+00:00","mainEntityOfPage":{"@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2021\/11\/11\/11-studenoga-1918-kraj-velikog-rata-nepozeljna-povijest-prvog-svjetskog-rata-i-njen-utjecaj-na-svjetski-poredak\/"},"wordCount":2655,"publisher":{"@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/#organization"},"image":{"@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2021\/11\/11\/11-studenoga-1918-kraj-velikog-rata-nepozeljna-povijest-prvog-svjetskog-rata-i-njen-utjecaj-na-svjetski-poredak\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/radioljubuski.ba\/wp-content\/uploads\/2021\/11\/ww.jpg","articleSection":["BIH i regija"],"inLanguage":"hr"},{"@type":"WebPage","@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2021\/11\/11\/11-studenoga-1918-kraj-velikog-rata-nepozeljna-povijest-prvog-svjetskog-rata-i-njen-utjecaj-na-svjetski-poredak\/","url":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2021\/11\/11\/11-studenoga-1918-kraj-velikog-rata-nepozeljna-povijest-prvog-svjetskog-rata-i-njen-utjecaj-na-svjetski-poredak\/","name":"11. studenoga 1918. Kraj Velikog rata \u2013 nepo\u017eeljna povijest Prvog svjetskog rata i njen utjecaj na svjetski poredak - RADIO LJUBU\u0160KI","isPartOf":{"@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/#website"},"primaryImageOfPage":{"@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2021\/11\/11\/11-studenoga-1918-kraj-velikog-rata-nepozeljna-povijest-prvog-svjetskog-rata-i-njen-utjecaj-na-svjetski-poredak\/#primaryimage"},"image":{"@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2021\/11\/11\/11-studenoga-1918-kraj-velikog-rata-nepozeljna-povijest-prvog-svjetskog-rata-i-njen-utjecaj-na-svjetski-poredak\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/radioljubuski.ba\/wp-content\/uploads\/2021\/11\/ww.jpg","datePublished":"2021-11-11T12:28:05+00:00","dateModified":"2021-11-11T12:28:06+00:00","breadcrumb":{"@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2021\/11\/11\/11-studenoga-1918-kraj-velikog-rata-nepozeljna-povijest-prvog-svjetskog-rata-i-njen-utjecaj-na-svjetski-poredak\/#breadcrumb"},"inLanguage":"hr","potentialAction":[{"@type":"ReadAction","target":["https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2021\/11\/11\/11-studenoga-1918-kraj-velikog-rata-nepozeljna-povijest-prvog-svjetskog-rata-i-njen-utjecaj-na-svjetski-poredak\/"]}]},{"@type":"ImageObject","inLanguage":"hr","@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2021\/11\/11\/11-studenoga-1918-kraj-velikog-rata-nepozeljna-povijest-prvog-svjetskog-rata-i-njen-utjecaj-na-svjetski-poredak\/#primaryimage","url":"https:\/\/radioljubuski.ba\/wp-content\/uploads\/2021\/11\/ww.jpg","contentUrl":"https:\/\/radioljubuski.ba\/wp-content\/uploads\/2021\/11\/ww.jpg","width":696,"height":656},{"@type":"BreadcrumbList","@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2021\/11\/11\/11-studenoga-1918-kraj-velikog-rata-nepozeljna-povijest-prvog-svjetskog-rata-i-njen-utjecaj-na-svjetski-poredak\/#breadcrumb","itemListElement":[{"@type":"ListItem","position":1,"name":"Po\u010detna stranica","item":"https:\/\/radioljubuski.ba\/"},{"@type":"ListItem","position":2,"name":"11. studenoga 1918. Kraj Velikog rata \u2013 nepo\u017eeljna povijest Prvog svjetskog rata i njen utjecaj na svjetski poredak"}]},{"@type":"WebSite","@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/#website","url":"https:\/\/radioljubuski.ba\/","name":"Radio Ljubu\u0161ki","description":"Sun\u010dana frekvencija Hercegovine","publisher":{"@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/#organization"},"potentialAction":[{"@type":"SearchAction","target":{"@type":"EntryPoint","urlTemplate":"https:\/\/radioljubuski.ba\/?s={search_term_string}"},"query-input":{"@type":"PropertyValueSpecification","valueRequired":true,"valueName":"search_term_string"}}],"inLanguage":"hr"},{"@type":"Organization","@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/#organization","name":"Radio Ljubu\u0161ki","url":"https:\/\/radioljubuski.ba\/","logo":{"@type":"ImageObject","inLanguage":"hr","@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/#\/schema\/logo\/image\/","url":"https:\/\/radioljubuski.ba\/wp-content\/uploads\/2021\/02\/cropped-Radio_Ljubuski_logo1.jpg","contentUrl":"https:\/\/radioljubuski.ba\/wp-content\/uploads\/2021\/02\/cropped-Radio_Ljubuski_logo1.jpg","width":512,"height":512,"caption":"Radio Ljubu\u0161ki"},"image":{"@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/#\/schema\/logo\/image\/"},"sameAs":["https:\/\/www.facebook.com\/Radiio-Ljubuski-1490835324566332","https:\/\/x.com\/radioljubuski","https:\/\/hr.linkedin.com\/company\/radio-ljubuski","https:\/\/www.youtube.com\/channel\/UCHYaeO_n0Db3tjNGudGpXyw"]},{"@type":"Person","@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/#\/schema\/person\/19fc700381a780f69665d7956c469e3b","name":"Radio Ljubu\u0161ki"}]}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/87421","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=87421"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/87421\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":87423,"href":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/87421\/revisions\/87423"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/87422"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=87421"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=87421"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=87421"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}