Pi\u0161e: dr. Jure Kri\u0161to<\/strong>\/bitno.net<\/strong><\/p>\n\n\n\n Nedavna izjava<\/strong><\/a> novog patrijarha Srpske pravoslavne Crkve Porfirija Peri\u0107a o navodno \u201cduboko problemati\u010dnim mjestima\u201d u Stepin\u010devim pismima papi Piju XII., izazvala je veliku polemiku u javnosti. Ubrzo je reagirao<\/strong><\/a> postulator kauze za kanonizaciju bl. Alojzija Stepinca mons. Juraj Batelja dok je povjesni\u010dar Hrvoje Klasi\u0107 objavio negativan osvrt na pisma<\/strong><\/a>. Potaknut Klasi\u0107evim tekstom dr. Jure Kri\u0161to za na\u0161 je portal napisao odgovor u kojem analizira za\u0161to \u201csporna\u201d pisma nisu problemati\u010dna. Tekst objavljujemo u dva dijela. U ovom \u010dlanku Kri\u0161to analizira drugo pismo bla\u017eenog kardinala, dok analizu prvog pisma mo\u017eete pro\u010ditati OVDJE<\/strong><\/a>.<\/em><\/p>\n\n\n\n Pismo: Datirano 14. lipnja 1941., po prilici mjesec dana nakon prvoga. Pisano je nakon Stepin\u010deva povratka iz Rima (u Rim je putovao 3. lipnja). Taj je dan papa Pio XII. odlu\u010dio poslati svoga predstavnika u NDH, o \u010demu je razgovarao sa Stepincem dok je bio u Rimu.<\/p>\n\n\n\n Posve je o\u010dekivano da patrijarh Porfirije i to smatra stajali\u0161tem i pona\u0161anjem koje optu\u017euje Stepinca i zbog kojega zavrje\u0111uje kaznu (koju je, uostalom, i dobio). O\u010dekivano je, jer je to od uspostave NDH do danas, slu\u017ebeno stajali\u0161te Crkve kojoj je on sada na \u010delu. Ono \u0161to nije normalno, pak, jest da i povjesni\u010dar Klasi\u0107 zastupa isto stajali\u0161te, iako ne zbog stajali\u0161ta Pravoslavne Crkve, nego zbog Komunisti\u010dke partije Jugoslavije koja je zbog toga osudila Stepinca na 16 godina zatvora i pet godina gubitka ljudskih prava i gra\u0111anskih sloboda.<\/p>\n\n\n\n Za Stepinca je, kao i za ve\u0107inu hrvatskog naroda tada, NDH bila hrvatska dr\u017eava i smatrao je po\u017eeljnim, \u0161tovi\u0161e normalnim, da bude priznata i od Svete Stolice. U pismu koje je pisao Papi nakon povratka iz Rima i razgovora s poglavnikom Paveli\u0107em jasno je obrazlo\u017eio smisao i nu\u017enost te dr\u017eave, slu\u017ee\u0107i se i Paveli\u0107evim mislima i argumentima.<\/p>\n\n\n\n Po povratku u Zagreb, Stepinac je posjetio Paveli\u0107a i obavijestio ga o razlozima za\u0161to Sveta Stolica ne mo\u017ee priznati NDH, a najva\u017enije je to \u0161to bi se priznanje \u201emoglo protuma\u010diti kao prianjanje [Svete Stolice] uza Sile osovine\u201c, ali i zato \u0161to se Vatikan dr\u017ei na\u010dela nepriznavanja novih dr\u017eavnih tvorevina u jeku rata kojima granice nisu potvr\u0111ene me\u0111unarodnim ugovorom.<\/p>\n\n\n\n O\u010dekivano, Paveli\u0107 nije bio odu\u0161evljen obrazlo\u017eenjem, jer je to zna\u010dilo da to priznanje ne\u0107e ni do\u0107i. Stepinac je ipak imao prihvatljivu vijest za Paveli\u0107a, a to je mogu\u0107nost da Papa po\u0161alje \u201eapostolskoga vizitatora, koji bi ponovno uspostavio kontakt s katolicima slobodne Hrvatske, kontakt koji se prekinuo s posljednjim doga\u0111ajima\u201c.<\/p>\n\n\n\n Klasi\u0107u je sve to nekako zanimljivo, ali ne previ\u0161e. Posebno ga ne zanima Paveli\u0107evo prava\u0161ko obrazlaganje o statusu hrvatske dr\u017eave kroz povijest, o \u010demu Stepinac detaljno obavje\u0161tava Svetog Oca.<\/p>\n\n\n\n Stepinac opisuje i narav velikosrpstva onako kako ga je osjetio i osje\u0107ao, \u0161to se s dana\u0161njega gledi\u0161ta mo\u017ee \u010diniti donekle pretjeranim ili, kako se patrijarh Porfirije izrazio, \u201eproblemati\u010dnim\u201c, \u0161to ne zna\u010di da Stepin\u010dev opis nije povijesno i \u010dinjeni\u010dno odgovaraju\u0107i.<\/p>\n\n\n\n Pozivaju\u0107i se na Paveli\u0107eve misli, Stepinac prenosi Papi iskustvo i polo\u017eaj hrvatskog naroda u Kraljevini Jugoslaviji, o \u010demu je Paveli\u0107 imao neposredne osobne do\u017eivljaje: \u201eJugoslavija je pogazila sve sporazume s Hrvatima po\u010dev\u0161i od Krfske deklaracije i zatim od \u017denevske konvencije sve do sve\u010danih jamstava regenta Aleksandra, poslanih 16. prosinca 1918. skupini Hrvata okupljenih na vije\u0107anju u Zagrebu. Dok su se Srbi obvezali prema Hrvatima, ovi se nisu vezali nikakvom obvezom prema Srbima, ali su trpjeli njihovo nasilje. \u2013 Mo\u017ee se dodati da je dinastija Kara\u0111or\u0111evi\u0107a do\u0161la na prijestolje Srbije putem u\u017easna masakra kralja i kraljice 1903. godine.\u201c<\/p>\n\n\n\n Sve to na jednoj strani i na drugoj doprinos Hrvata u \u010duvanju katolicizma uzvra\u0107en nepriznavanjem Svete Stolice, jest ne\u0161to \u0161to mu\u010di \u201edu\u0161u poglavnika\u201c. Na stranu Klasi\u0107ev blagi sarkazam o tome da Stepinac \u201epomalo lirski nastoji omek\u0161ati papu\u201c, ali je Stepinac bio vrlo ozbiljan. Svetu je Stolicu, osobito Dr\u017eavno tajni\u0161tvo, zanimalo \u0161to hrvatski biskupi misle o situaciji u ratom zahva\u0107enoj Hrvatskoj, napose ih je zanimalo mi\u0161ljenje predsjednika Biskupske konferencije A. Stepinca, i Stepinac o tome pi\u0161e jednostavno i izravno.<\/p>\n\n\n\n Sad kad su Hrvati stekli neovisnost, ide dalje Paveli\u0107eva misao u dopisu: \u201eHrvati su \u010dvrsto odlu\u010dni braniti ste\u010denu nezavisnost sve do posljednje kapi krvi, uvjereni da im ne preostaje drugo, osim da ono \u0161to je stvoreno 10. travnja 1941. propadne i do\u0111e do obnove Jugoslavije, koja ih je \u017ertvovala u \u010dasti, u dobrima, u vjeri kroz duge 22 godine.\u201c<\/p>\n\n\n\n Tko su sukobljene strane u toj borbi? Klasi\u0107 se izgleda oneraspolo\u017ei kad Stepinac tuma\u010di Papi \u201eda se ovdje vodi o\u010dajna borba na \u017eivot ili smrt izme\u0111u \u0161izme koja je predstavljena u srpstvu i katoli\u010danstva predstavljenog u Hrvatima\u201d. Nije se te\u0161ko slo\u017eiti s time da taj izri\u010daj nije jezik dana\u0161njeg ekumenizma (o tome malo kasnije), ali bi mnogi vjerojatno tvrdili da je iskreniji. U svakom slu\u010daju, to je izraz Stepin\u010deve brige za sudbinu katoli\u010danstva na ovome dijelu Europe i sudbinu Hrvata u kojima je katoli\u010danstvo utjelovljeno ve\u0107 13 stolje\u0107a, a i njegova neposredna iskustva da srpsko pravoslavlje nastoji pomaknuti granice svoje domene jo\u0161 vi\u0161e na Zapad.<\/p>\n\n\n\n Tko \u010dini tu \u0161izmu? To su \u010detnici, koji se predstavljaju kao kraljevska vojska, a me\u0111u njima ima i pravoslavnih sve\u0107enika, i to kao zapovjednika oru\u017eanih \u010deta. To su tako\u0111er \u201epobunjenici\u201c, kako se \u010desto u crkvenim dokumentima u ranome razdoblju sukoba ozna\u010davaju partizani. I oni su u najve\u0107em broju pravoslavni Srbi, koje je \u010dovjek Kominterne Josip Broz upotrebljavao za ciljeve svjetske proleterske revolucije kakvu su u Rusiji proveli bolj\u0161evici. I jedni i drugi bore se protiv hrvatske dr\u017eave i \u017eele je uni\u0161titi te obnoviti Jugoslaviju; jedni kao kraljevinu, drugi kao dio socijalisti\u010dke domene.<\/p>\n\n\n\n Donosim nastavak pisma o borbi izme\u0111u \u0161izme i katoli\u010danstva, \u0161to Klasi\u0107 nije naveo: \u201ePosljednjih godina \u0161izma je postala tako agresivna, \u010dak drska, da bi \u2013 da nije prikra\u0107en \u017eivot Jugoslaviji \u2013 poja\u010davaju\u0107i me\u0111u katoli\u010dkim Hrvatima \u0161kodljive postupke dr\u017eavnoga nasilja: korupcije, mje\u0161ovitih \u017eenidaba, pomo\u0107i i prednosti za odmetnike od vjere itd., nastalo vrlo pogibeljno stanje i za hrvatski narod i za njegovu religiju. Dovoljno je podsjetiti da su tim metodama uspjeli tijekom 22 godine odvojiti od katoli\u010dke vjere tisu\u0107e i tisu\u0107e du\u0161a.\u201c<\/p>\n\n\n\n Stepinac pi\u0161e Papi samo ono \u0161to je osobno iznosio pred dr\u017eavne vlasti putem posebnih memoranduma i u osobnim razgovorima otkad je postao nadbiskup Zagreba\u010dke nadbiskupije, a s \u010dime je bio upoznat i kroz sli\u010dne aktivnosti nadbiskupa Bauera, kojemu je bio koadjutor. O dr\u017eavnome nasilju, nasilnim prevo\u0111enjima katolika u pravoslavlje, dr\u017eavnim potporama starokatolika, neproporcionalnim financijskim dotacijama Pravoslavnoj i Katoli\u010dkoj Crkvi, o zatvaranju i ukidanju katoli\u010dkih zavoda i o drugim nepravdama koje su Hrvati trpjeli od 1918. do tada pisali su i katoli\u010dki intelektualci, a i strani diplomati su izvje\u0161\u0107ivali svoje vlade. Nije se Stepinac sjetio toga kad su usta\u0161e preuzele vlast u Zagrebu, nego je to dio njegova osobnog iskustva i o tome upoznaje Papu iskreno, nimalo \u201elirski\u201c i bez diplomatskih formalnosti.<\/p>\n\n\n\n Klasi\u0107 ka\u017ee kako je \u201ezanimljivo\u201c Stepin\u010devo vi\u0111enje opredjeljivanja pripadnika HSS-a. Ne samo da je zanimljivo, nego je i informativno. Hrvatski su historiografi \u2013 onaj dio koji nije slu\u0161ao \u0161to dirigira KPJ \u2013 potvrdili Stepin\u010devo vi\u0111enje opredjeljivanja u do tada najja\u010doj politi\u010dkoj stranci. Podsje\u0107am usput da su se sli\u010dna opredjeljivanja doga\u0111ala i u redovima Hrvatskoga katoli\u010dkog pokreta, iako korifeji srbijanske historiografije vide danas samo one koji su se pridru\u017eili usta\u0161ama \u2013 a onda njih i usta\u0161e progla\u0161avaju klerikalcima, klero-fa\u0161istima, na \u010delu s ultra-klero-fa\u0161istom Stepincem; djela su Partije, o\u010dito, neuni\u0161tiva!<\/p>\n\n\n\n Razumljivo je da u samom po\u010detku Stepin\u010deva politi\u010dka i psiholo\u0161ka prosudba o Paveli\u0107u kao \u201edobru katoliku\u201c ne mo\u017ee biti potpuna, jer \u0107e je i on sam tijekom vremena modificirati, niti ta prosudba mo\u017ee biti potpuna o Hrvatskoj kao \u201ekatoli\u010dkoj dr\u017eavi\u201c, pogotovo zato \u0161to su mu ve\u0107 tada i poglavnik i njegovi ministri govorili neistinu s obzirom na muslimane: Ademaga Me\u0161i\u0107 od po\u010detka NDH Paveli\u0107ev je doglavnik, a Osmanbeg Kulenovi\u0107 imenovan je ve\u0107 16. travnja dopredsjednikom Vlade.<\/p>\n\n\n\n Ono \u0161to je Nadbiskup na\u010duo, bilo je istina \u2013 \u201enjema\u010dke vlasti planiraju protjerati s podru\u010dja dijeceza Maribora i Ljubljane 200.000 Slovenaca, a mo\u017eda i sve, i naseliti ih u Makedoniji\u201c.<\/p>\n\n\n\n Ve\u0107 na temelju toga da se zaklju\u010diti \u2013 a iz arhivskih materijala znamo pouzdano \u2013 nekoliko stvari. Prvo, \u201enjema\u010dke su vlasti\u201c o svemu odlu\u010divale, koga \u0107e iseliti i kamo i koga doseliti. Drugo, Paveli\u0107evo je pitanje za Stepin\u010devo mi\u0161ljenje samo oblikovanje privida da ga se ne\u0161to pita \u2013 Nijemci su odlu\u010dili da \u0107e Slovenci biti preseljeni ne u Makedoniju, nego u Srbiju i da \u0107e isti broj pravoslavnih Srba iz NDH biti preba\u010den u Srbiju. Samo \u0107e vanjske okolnosti prisiliti Nijemce na obustavu procesa preseljenja Srba. Tre\u0107e, Stepin\u010dev odgovor Paveli\u0107u u smislu da bi \u201eza nesretne Slovence\u201c bilo bolje preseljenje u katoli\u010dka podru\u010dja nego u Makedoniju posve je ljudski, razuman i kr\u0161\u0107anski. Klasi\u0107eva primjedba: \u201eZanimljiv pogled na ljudska i vjerni\u010dka prava Srba, za koja se, kako ka\u017ee monsinjor Batelja, uvijek zalagao zagreba\u010dki nadbiskup\u201c povr\u0161na je i zlonamjerna. I sve to, kako suosje\u0107ajno pi\u0161e Stepinac, na ra\u010dun \u201enesretnih Slovenaca\u201c.<\/p>\n\n\n\n Zbog takva odnosa prema izvorima potrebno je citirati ostatak pisma u kojem Stepinac govori o tome \u0161to je u\u010dinio za slovenske sve\u0107enike:<\/p>\n\n\n\n \u201eVi\u0161e od 100 slovenskih sve\u0107enika prognano je s podru\u010dja Mariborske i Ljubljanske dijeceze i preseljeni su u Hrvatsku, sve sam ih bratski primio, kako ne bi umrli od gladi i drugih nevolja. Ratni me ministar obavje\u0161\u0107uje da Nijemci kane protjerati i prebaciti u Srbiju ostalih 300 sve\u0107enika iz istih biskupija, koji su do sada bili zatvoreni ili u ku\u0107nom pritvoru u spomenutim dijecezama. U me\u0111uvremenu na\u0161 je ratni ministar, kao dobar katolik, predlo\u017eio da spomenuti sve\u0107enici budu prevezeni u Hrvatsku, a za uzvrat da s hrvatskoga podru\u010dja bude prevezeno 300 Srba. Njema\u010dke su vlasti ve\u0107 odobrile ovaj protuprijedlog. Stoga sljede\u0107ega tjedna, kako mi javljaju iz Ratnoga ministarstva, po\u010dinje ovo preseljenje katoli\u010dkoga klera, bolno preseljenje za Crkvu u Sloveniji, ali ipak sre\u0107a u nesre\u0107i, jer ipak mogu spasiti \u017eivot. U Makedoniji u zato\u010deni\u0161tvu sigurno bi nestali. Ionako ne bi imali mogu\u0107nosti slaviti svetu misu.<\/p>\n\n\n\n Zamolio sam ratnoga ministra da redovnici budu odmah primljeni u samostane koji su odgovaraju\u0107ega Reda u Hrvatskoj. A da svjetovni sve\u0107enici, koji budu preseljeni u Hrvatsku pod uvjetom privremene internacije budu smje\u0161teni u pristojna mjesta, sve dok stvar ne bude predana zaboravu. Dakle, koliko bude mogu\u0107e, ondje \u0107emo se zauzeti za pastirsko djelovanje.\u201c<\/p>\n\n\n\n Opet je jasno da Stepinac ne mo\u017ee utjecati na politi\u010dka zbivanja, nego poku\u0161ava pomo\u0107i najvi\u0161e i najbolje \u0161to se mo\u017ee u nastaloj situaciji, \u201eponajpa\u010de doma\u0107ima u vjeri\u201c (Gal 6,10).<\/p>\n\n\n\n Klasi\u0107 je zavr\u0161io svoje komentare dvaju Stepin\u010devih pisama Papi navodom jednog dijela iz drugoga pisma kako bi pokazao da je odnos Alojzija Stepinca prema gra\u0111anima srpske nacionalnosti i pravoslavne vjeroispovijesti bio problemati\u010dan. Evo toga dijela pisma: \u201eVelik je priljev srpskih raskolnika za ulazak u Katoli\u010dku Crkvu. To sigurno \u010dine pod dojmom sna\u017enog katoli\u010dkog naglaska nove Vlade. Ali ne mo\u017ee se pore\u0107i da je tu i sva bijeda raskolni\u010dke crkve. Duboko moralno propadanje njihova sve\u0107enstva snosi krivicu za nesre\u0107e stanovni\u0161tva. U ovom mete\u017eu [buffera<\/em>] koji ih je zahvatio nisu pru\u017eili nikakvu pomo\u0107 vjernicima.<\/p>\n\n\n\n Vjerujem, kada bi poglavnik Paveli\u0107 bio 20 godina na \u010delu vlade, \u0161izmatici bi posve nestali u Hrvatskoj.\u201c<\/strong><\/p>\n\n\n\n Klasi\u0107 svoju prosudbu temelji na re\u010denici koju sam istaknuo podebljanim slovima. Znam da \u0107e izi\u0107i s argumentom da nisam dobro preveo tekst (u talijanskom stoji \u201eliquidati\u201c). No, valja dr\u017eati na umu da i rije\u010di u \u201e\u017eivim jezicima\u201c tijekom vremena mijenjaju zna\u010denje i komunikacijsku snagu. Klasi\u0107 je zacijelo vidio da je i srpski prevoditelj upotrijebio rije\u010d \u201e\u0441\u0431\u0440\u0438\u0441\u0430\u043d\u0438<\/strong>\u201c (zbrisani), a ja \u201enestali\u201c. Hrvatska enciklopedija obja\u0161njava da se rije\u010d \u201elikvidacija\u201c (lat. liquidatio<\/em>) upotrebljava ponajprije u pravu i ekonomiji za ozna\u010davanje postupka za prestanak pravne osobe; u financijama likvidacija ra\u010duna<\/em> zna\u010di izravnavanje dugovanja i potra\u017eivanja; u osiguranju, likvidacija \u0161tete <\/em>u smislu isplate osigurnine. Tek na kraju, u prenesenom zna\u010denju<\/strong>, zna\u010di \u201euni\u0161tenje neprijatelja; smaknu\u0107e, pogubljenje\u201c.<\/p>\n\n\n\n \u010cini mi se da dobar dio nejasno\u0107a u ovome dijelu Stepin\u010deva teksta proizlazi iz neobi\u010dno slo\u017eenih re\u010denica. Naime, prepoznatljiv je sljede\u0107i red misli: razlog pove\u0107ana interesa za primitak u Katoli\u010dku Crkvu jest to \u0161to je vlast katoli\u010dka. Vjerojatno se \u017eeli re\u0107i da nekatolici osje\u0107aju \u017eelju, mo\u017eda i potrebu da budu dio te zajednice kad je i vlast katoli\u010dka. No, Nadbiskup navodi i drugi razlog, a taj je lo\u0161e stanje Pravoslavne Crkve, koje vidi u moralnome propadanju njezina sve\u0107enstva. Takve svoje dojmove o stanju u Srpskoj pravoslavnoj Crkvi pribilje\u017eio je na vi\u0161e mjesta u svojoj Kronici (Dnevniku) prije nego je postao nadbiskup ordinarij i poslije. No, onda slijedi argument da je to moralno propadanje pravoslavnog sve\u0107enstva povezano s nastalim neda\u0107ama pravoslavnog stanovni\u0161tva iz \u010dega se ne vidi obja\u0161njenje. Jo\u0161 je iznenadniji skok na zaklju\u010dak tog odjeljka da bi \u0161izmatici potpuno nestali u Hrvatskoj kad bi Paveli\u0107 ostao na vlasti 20 godina (prijevod sam objasnio gore). Moj je dojam da je Stepinac htio re\u0107i puno stvari u malo rije\u010di, a to ne ide uvijek u korist jasno\u0107e misli.<\/p>\n\n\n\n To je bilo tuma\u010denje teksta sa stilske i jezi\u010dne strane. Valja, me\u0111utim, dr\u017eati na umu da je Stepinac bio glava lokalne Crkve koji je poznavao povijest Crkve i dogmatska obja\u0161njenja statusa Katoli\u010dke Crkve i drugih kr\u0161\u0107anskih Crkava (tada se to pisalo malim po\u010detnim slovom). U tada\u0161njem sustavu mi\u0161ljenja, katoli\u010dka je vjera jedina prava i potpuna vjera, jer sadr\u017eava doktrinarnu, liturgijsku i upravnu puninu, dok vjernici drugih Crkava imaju to samo djelomi\u010dno i ako \u017eele puninu spasenja, pridru\u017eit<\/strong> \u0107e se<\/strong> punini Katoli\u010dke Crkve. Na tragu takvih teolo\u0161kih nazora Stepincu se mo\u017eda nije moglo \u010diniti neobi\u010dnim \u0161to se u NDH 1941. naglo pove\u0107ao broj zahtjeva pravoslavaca za primanje u Katoli\u010dku Crkvu, iako su materijalni interesi igrali va\u017enu ulogu. Svakako bi mu bilo problemati\u010dno, pak, ako se u tim slu\u010dajevima ne bi po\u0161tivala pravila kanonskoga prava o slobodnom zahtjevu za prijelaz u katolicizam.<\/p>\n\n\n\n Od Drugoga vatikanskog koncila, takvo je stajali\u0161te zamijenjeno metodom ekumenskoga dijaloga.<\/p>\n\n\n\n Iako je danas inzistiranje na dijalogu znak politi\u010dke korektnosti, ne bi bilo korektno ni razumno iz okvira te korektnosti prosu\u0111ivati doga\u0111aje 1941. godine. Kada nadbiskup Stepinac 1934. nakon posjeta beogradskih \u017eupnika pi\u0161e u svome Dnevniku<\/em>: \u201eDa je ve\u0107a sloboda i dovoljno radnika, Srbija bi bila za 20 godina katoli\u010dka\u201c<\/strong>, on to pi\u0161e iz pouzdanja u kvalitetu katoli\u010dkih radnika koji, vi\u0161e primjerom nego rije\u010dju, dovode to golemo stado istini katolicizma. Netko mu se mo\u017ee \u010duditi kako je vrlo optimisti\u010dan i da je velika njegova vjera u Srbiju i Srbe, ali istim stilom 1941. iznosi svoje mi\u0161ljenje Papi o Srbima u Hrvatskoj: \u201eVjerujem, kada bi poglavnik Paveli\u0107 bio 20 godina na \u010delu vlade, \u0161izmatici bi posve nestali u Hrvatskoj.\u201d <\/strong>Njegovo takvo \u201evjerovanje\u201c ili mi\u0161ljenje opet po\u010diva na broju i predanosti propovjednika i svjedoka katoli\u010dkog nauka i \u017eivota. I da je prevodio tu re\u010denicu o \u201ekatoli\u010dkoj Srbiji\u201c, vjerojatno bi i tu bio upotrijebio rije\u010d da bi \u0161izmatici bili \u201eliquidati\u201c. Neodgovorno je tuma\u010diti tu Stepin\u010devu re\u010denicu zalaganjem za \u201eetni\u010dko \u010di\u0161\u0107enje\u201c, pogotovo ako bi dolazilo od profesionalnih povjesni\u010dara, koji moraju imati u vidu povijesne okolnosti. Osim toga, Stepinac je \u017eivio i djelovao u vremenu u kojem su dr\u017eavno-politi\u010dki pojmovi poput \u201edr\u017eavne religije\u201c bili razumljiv dio politi\u010dkog horizonta. Na\u010delo jedne vjere, jednog zakona, jednog kralja bilo je primijenjeno u Kraljevini Jugoslaviji: jedan narod, a tri plemena! Jedna vjera \u2013 pravoslavna, koja je dr\u017eavna religija i ima pravo \u0161irenja na sve strane i uporabom prozelitskih mjera kupovanjem slu\u017eba ili \u017eenidbama! Pobuna protiv konkordata sa Svetom Stolicom izvirala je iz emocionalna naboja protiv poku\u0161aja da se to pravilo remeti.<\/p>\n\n\n\n Na Stepinca je morala i u tom smislu djelovati \u010dinjenica progla\u0161enja hrvatske dr\u017eave i dolaska hrvatskog vladara, koji se, k tomu, deklarira katolikom. Zato mu je vjerovao i preporu\u010dio ga Svetoj Stolici! Nadbiskup je nedvojbeno htio ukazati Papi na mnoge razloge za\u0161to bi Sveta Stolica trebala priznati hrvatsku dr\u017eavu. Neke je uspio objasniti dobro, druge mo\u017eda manje dobro. Tu mi pada na pamet misao kolege da Stepinac nije svet zato \u0161to je pisao dobra pisma, nego zato \u0161to je \u010dinio dobra djela i trpio za Crkvu!<\/p>\n\n\n\n Zato \u0107u zavr\u0161iti ove komentare na drugo Stepin\u010devo pismo Papi onim u \u010demu je Stepinac bio bolji, tj. prepoznavanjem simboli\u010dkih zna\u010denja u pojavama. Zavr\u0161io je pismo izvje\u0161\u0107em o Tijelovskoj procesiji: \u201eGodi\u0161nja euharistijska procesija Tijelova, mo\u017eda je prvi put u povijesti na\u0161ega grada, bila bez slu\u017ebena sudioni\u0161tva dr\u017eavnih predstavnika. Aktivno je i pasivno sudjelovao nebrojen narod. Svi su o\u010dekivali vidjeti Poglavnika, ali Poglavnika nije tu bilo. Nisu bili ni drugi dr\u017eavni predstavnici. Hrvatsku dr\u017eavu nije priznala Sveta Stolica, govorili su, i stoga Vlada ne mo\u017ee slu\u017ebeno sudjelovati.\u201c<\/p>\n\n\n\n Cijela povijest odnosa usta\u0161a i Stepinca sadr\u017eana je u tih nekoliko re\u010denica. Uvijek se znalo kakvi su politi\u010dki odnosi po prisutnosti ili odsutnosti i po mjestu koje uglednici zauzimaju u procesiji. I Papa je savr\u0161eno razumio taj liturgijski rje\u010dnik. Stepinac nije vi\u0161e tro\u0161io rije\u010di, nego je pokazivao simboli\u010dko zna\u010denje doga\u0111aja: Paveli\u0107eva je odsutnost iz procesije poku\u0161aj ucjene Pape i Nadbiskupa s obzirom na priznanje dr\u017eave. Stepinac je samo mogao misliti da Paveli\u0107 ipak nije ni \u201edobar katolik\u201c niti mo\u017ee stvoriti \u201ekatoli\u010dku dr\u017eavu\u201c. Od tada pa do trenutka kad je nestao i iz dr\u017eave, Stepinac je s poglavnikom odr\u017eavao formalne odnose jer mu je stalo do dr\u017eave, a ne do re\u017eima.<\/p>\n\n\n\n Izvor:bitno.net<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" “Stepinac nije svet zato \u0161to je pisao dobra pisma, nego zato \u0161to je \u010dinio dobra djela i trpio za Crkvu!” pi\u0161e dr. Jure Kri\u0161to u svojoj analizi Stepin\u010devih pisama. Pi\u0161e: dr. Jure Kri\u0161to\/bitno.net Nedavna izjava novog patrijarha Srpske pravoslavne Crkve Porfirija Peri\u0107a o navodno \u201cduboko problemati\u010dnim mjestima\u201d u Stepin\u010devim pismima papi Piju XII., izazvala je veliku polemiku u […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":8786,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"h5ap_radio_sources":[],"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-8785","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-bihiregija"],"yoast_head":"\nJo\u0161 o hrvatskoj dr\u017eavi<\/strong><\/h2>\n\n\n\n
a) Optu\u017eba: Stepinac se zalagao za priznanje NDH!<\/h4>\n\n\n\n
b) Kontekst i obrazlo\u017eenje:<\/h4>\n\n\n\n
2. Jugoslavija i hrvatska dr\u017eava<\/strong><\/h2>\n\n\n\n
a) Sukobljene strane u Hrvatskoj<\/h4>\n\n\n\n
b) Jo\u0161 o iseljavanjima i prevjeravanjima<\/h4>\n\n\n\n
c) Opet o vjerskim prijelazima<\/h4>\n\n\n\n
d) Politi\u010dko \u010ditanje procesije<\/h4>\n\n\n\n