Veliki petak \u201enajneobi\u010dniji je dan\u201c u ciklusu liturgijske godine budu\u0107i da toga dana Crkva \u201epo drevnoj predaji uop\u0107e ne slavi otajstva\u201c, \u201eoltar je posve gol, bez kri\u017ea, bez svije\u0107njaka, bez oltarnika\u201c (usp. Rimski misal, 186).<\/p>\n\n\n\n
Za\u0161to na Veliki petak nema slavlja Mise?<\/strong><\/p>\n\n\n\n Tra\u017ee\u0107i odgovor na gore postavljeno pitanje, odgovor mo\u017eemo ponuditi u dva smjera: jedan je zbog \u017ealosti Crkve poradi muke i smrti njezina Spasitelja, a drugi nam odgovor pru\u017ea na\u0161 liturgi\u010dar Dragutin Kniewald koji isti\u010de da je na dana\u0161nji dan sam Spasitelj prinio krvnu \u017ertvu kri\u017ea, ne prinosi se ova \u017ertva nekrvnim na\u010dinom sve dotle, dok se ne bude slavilo slavno Uskrsnu\u0107e Isusovo (Liturgika, 165), pi\u0161e vl\u010d. Tomislav Ha\u010dko za Zagreba\u010dku nadbiskupiju.<\/p>\n\n\n\n Obredi Velikoga petka<\/strong><\/p>\n\n\n\n Uvodni obredi Tako mo\u017eemo vidjeti da kada se slave sprovodni obredi za papu da biskupi nose crvenu boju misnog ruha. Govore\u0107i o ruhu koji se nosi na Veliki petak, mo\u017ee se \u010duti i pitanje ako nema slavlja Mise, za\u0161to sve\u0107enik nosi misnicu? Naime, do liturgijske reforme nakon Drugog vatikanskog sabora, sve\u0107enik je oltaru pristupao sa \u0161tolom crne boje, a zatim je tijekom obreda obla\u010dio i skidao misnicu crne, ali i ljubi\u010daste boje (obred pri\u010desti). Postsaborskom reformom odlu\u010deno je da sve\u0107enik ovoga dana nosi misno ruho crvene boje.<\/p>\n\n\n\n Izme\u0111u dvije ponu\u0111ene molitve, sve\u0107enik nakon prostracije moli jednu od njih. U prvoj molitvi naglasak se stavlja na zna\u010daj cjelokupnog vazmenog otajstva, a u drugoj molitvi na paralelizmu izme\u0111u Adamova grijeha i muke Isusa Krista (usp. Rimski misal, 186-187). Nakon molitve slijedi prvi dio obreda Velikoga petka: slu\u017eba rije\u010di.<\/p>\n\n\n\n Slu\u017eba rije\u010di<\/strong><\/p>\n\n\n\n U Slu\u017ebi rije\u010di \u010dita se prvo \u010ditanje iz Knjige proroka Izaije (52, 13-53, 12): \u201eZa na\u0161e je grijehe on proboden\u201c sa Psalmom 31. Zatim slijedi \u010ditanje poslanice Hebrejima (4, 14-16; 5, 7-9): \u201eNaviknu slu\u0161ati, te svima koji ga slu\u0161aju posta za\u010detnik spasenja\u201c te navje\u0161taj Muke po Ivanu (18, 1 \u2013 19, 42).<\/p>\n\n\n\n Sveop\u0107a molitva vjernika<\/strong><\/p>\n\n\n\n Slu\u017eba rije\u010di zaklju\u010duje se sveop\u0107om molitvom \u010dije korijene nalazimo u Gelazijevom sakramentaru (6.\/7. stolje\u0107e), a upravo je ta molitva \u201ekorijen\u201c sveop\u0107e molitve vjernika koju svaki dan molimo na Misi. Ova sveop\u0107a molitva za obred Velikoga petka sastoji se od tri dijela: poziva na molitvu, kojom se izra\u017eava nakana; zatim molitve u ti\u0161ini i kona\u010dno sve\u0107enik ra\u0161irenih ruku govori molitvu.<\/p>\n\n\n\n Dok u Gelazijevom sakramentaru nalazimo molitve za: Crkvu, jedinstvo, sve\u0107enike, one koji su na vlasti i mir, djevice, udovice, djecu, bolesne, zatvorenike, hodo\u010dasnike, dobro\u010dinitelje, pokornike, obra\u0107enike i umrle, danas u obredu Velikoga petka molimo za: Svetu Crkvu, Papu, za sve redove vjernika, katekumene, jedinstvo kr\u0161\u0107ana, \u017didove, one koji ne vjeruju u Krista, koji ne vjeruju u Boga, upravitelje dr\u017eava i ljude u potrebi.<\/p>\n\n\n\n \u201eU velikoj javnoj potrebi mjesni Ordinarij mo\u017ee dopustiti ili odrediti da se doda posebna nakana\u201c, \u0161to se pro\u0161le godine i u\u010dinilo dodavanjem posebne nakane za bolesne, s obzirom na \u0161irenje pandemije virusa Covid-19. Predlo\u017eak posebne molitvene nakane dala je Kongregacija za bogo\u0161tovlje i disciplinu sakramenata posebnim Dekretom, no i svakom biskupu dana je mogu\u0107nost da sastavljanja vlastite molitve s istom nakanom.<\/p>\n\n\n\n Klanjanje Svetom kri\u017eu<\/strong><\/p>\n\n\n\n Drugi dio obreda jest klanjanje Svetom kri\u017eu kojem prethodi pokazivanje svetog kri\u017ea uz poklik \u201eEvo drva kri\u017ea, na kojem je visio Spas svijeta\u201c i odgovor: \u201eDo\u0111ite, poklonimo se\u201c. Nakon \u0161to se i tre\u0107i put zapjevaju poklik i odgovor, sve\u0107enik i vjernici pristupaju kri\u017eu da mu se poklone. To mogu u\u010diniti poklekom na jedno koljeno ili poljupcem. Za to vrijeme mo\u017ee se pjevati antifona Tvome Kri\u017eu uz Psalam 51 (Smiluj mi se, Bo\u017ee), prijekori (Pu\u010de moj) ili neke druge odgovaraju\u0107e pjesme.<\/p>\n\n\n\n Obred klanjanja kri\u017eu preuzet je iz liturgije iz Jeruzalema (4. st.), a hodo\u010dasnica Egerija nam svjedo\u010di da se kri\u017e \u010dastio o\u010dima i \u010delom, ali ne i rukama kako ne bi netko ne\u0161to odnio ili otkinuo od svetoga drva. Budu\u0107i da se u nekim crkvama nalazila relikvija svetoga kri\u017ea, ovaj obred klanjanja kri\u017eu vrlo brzo se pro\u0161irio i u ostatku svijeta.<\/p>\n\n\n\n Sveta pri\u010dest<\/strong><\/p>\n\n\n\n Pripravom oltara (prostre se oltarnik i tjelesnik) i molitvom O\u010de na\u0161a, zapo\u010dinje tre\u0107i i zaklju\u010dni dio obreda Velikoga petka: sveta pri\u010dest. Zavr\u0161etkom pri\u010de\u0161\u0107ivanja, sve\u0107enik moli popri\u010desnu molitvu nakon koje slijedi, umjesto blagoslova, molitva nad narodom u kojoj sve\u0107enik moli da se narodu udijeli opro\u0161tenje i utjeha te da bude u\u010dvr\u0161\u0107en u vjeri u vje\u010dno otkupljenje. Svi se razilaze u \u0161utnji, a u zgodno vrijeme oltar se ponovno ogoli.<\/p>\n\n\n\n Izvor: narod.hr<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Veliki petak \u201enajneobi\u010dniji je dan\u201c u ciklusu liturgijske godine budu\u0107i da toga dana Crkva \u201epo drevnoj predaji uop\u0107e ne slavi otajstva\u201c, \u201eoltar je posve gol, bez kri\u017ea, bez svije\u0107njaka, bez oltarnika\u201c (usp. Rimski misal, 186). Za\u0161to na Veliki petak nema slavlja Mise? Tra\u017ee\u0107i odgovor na gore postavljeno pitanje, odgovor mo\u017eemo ponuditi u dva smjera: jedan […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":8830,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-8829","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-bihiregija"],"yoast_head":"\n
Osim \u0161to je Veliki petak, kao i \u010cista srijeda ili Pepelnica, poznat i po postu i nemrsu, jedna od \u201ezanimljivosti\u201c Velikoga petka je i \u010dinjenica da obredi toga dana zapo\u010dinju u ti\u0161ini, prostracijom sve\u0107enika ispred oltara i koji na dana\u0161nji dan nosi misno ruhe crvene boje. Prostracija sve\u0107enika (preuzeta iz bizantske liturgije) ozna\u010dava njegovo potpuno predanje Gospodinu, a tu gestu nalazimo i prigodom slavlja sakramenta svetoga reda. Crvena boja u rimskom obredu (ali i na kr\u0161\u0107anskom istoku), osim boje koja je simbol Duha Svetoga i muke, boja je i smrti.<\/p>\n\n\n\n