Ukupno 158 beba pro\u0161le godine na svijet su donijele maloljetnice, a najmla\u0111a majka, prema podacima Agencije za statistiku BiH, imala je samo 13 godina.<\/p>\n\n\n\n
Najvi\u0161e beba, njih 105, kada je rije\u010d o maloljetni\u010dkim trudno\u0107ama, lani su rodile sedamnaestogodi\u0161njakinje, dok su \u0161esnaestogodi\u0161njakinje rodile 36 \u017eivoro\u0111ene djece.<\/p>\n\n\n\n
Specijalistkinja ginekologije i aku\u0161erstva Vesna \u0106uri\u0107 iz klinike “Medico-S” Banjaluka ka\u017ee da su maloljetni\u010dke trudno\u0107e rizi\u010dne budu\u0107i da se nije zavr\u0161ilo fizi\u010dko, ali ni psihi\u010dko sazrijevanje budu\u0107e majke.<\/p>\n\n\n\n
“Kod maloljetni\u010dkih trudno\u0107a pove\u0107an je rizik od spontanih poba\u010daja, prijevremenih poro\u0111aja te zaostatka rasta i razvoja ploda. Tako\u0111er, maloljetne trudnice \u010desto ne obavljaju redovne kontrole budu\u0107i da se takve trudno\u0107e u nemalom broju slu\u010dajeva kriju od okoline. U tom periodu su \u010deste i polno prenosive bolesti. Ovakve infekcije u trudno\u0107e nose pove\u0107an rizik poba\u010daja i prijevremenog poro\u0111aja”, ka\u017ee \u0106uri\u0107eva.<\/p>\n\n\n\n
Ona isti\u010de da kod maloljetnica jo\u0161 nije zavr\u0161en rast i razvoj organizma tako da ni maternica ne dosti\u017ee punu zrelost, \u0161to pove\u0107ava osjetljivost prema infekcijama, a pove\u0107ana je i optere\u0107enost krvotoka, \u0161to dovodi do razvoja gestoza, povi\u0161enog krvnog pritiska i naposljetku stanja opasnog i po majku i po dijete.<\/p>\n\n\n\n
Korijen problema maloljetni\u010dkih trudno\u0107a, prema rije\u010dima sociologa Ivana \u0160ijakovi\u0107a, poti\u010de iz obitelji.<\/p>\n\n\n\n
“To su naj\u010de\u0161\u0107e djeca iz obitelji gdje je briga o njima veoma slaba i gdje je u tom najosjetljivijem tinejd\u017eerskom odrastanju potrebna zaista velika vje\u0161tina da se djeca usmjere na pravi put. Potrebno je da se s njima razgovara, da se analizira, da se stekne njihovo povjerenje. Pretpostavljam da to danas mnoge obitelji ispu\u0161taju iz vida zbog trke da pre\u017eive i da ne\u0161to zarade, pa ne vode brigu o deci”, ka\u017ee on.<\/p>\n\n\n\n
\u0160ijakovi\u0107 dodaje da i medijski sadr\u017eaj mo\u017ee biti jedan od poticaja na maloljetni\u010dku trudno\u0107u, ali ponavlja da je obitelj ta koja mora usmjeravati djecu \u0161to da gledaju.<\/p>\n\n\n\n
“Dostupnost razli\u010ditih sadr\u017eaja na internetu, a naro\u010dito pornografskog, mo\u017ee da bude isto jedan od poticaja da djeca u tom ozbiljnom tinejd\u017eerskom dobu budu izlo\u017eena tome i da to ne znaju da razumiju”, isti\u010de \u0160ijakovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Psiholog Aleksandar Mili\u0107 obja\u0161njava da maloljetnici prilikom ulaska u odnose nemaju punu zrelost, niti spolnu niti tjelesnu, te da tako stupaju u ne\u0161to \u0161to im je nejasno, a zatim se suo\u010de s posljedicama trudno\u0107e.<\/p>\n\n\n\n
“Trudno\u0107a je svakako promjena stanja i psihi\u010dkog, i tjelesnog, i biolo\u0161kog. Po\u0161to je u pitanju mla\u0111i uzrast, koji je jo\u0161 u razvoju, postoje zna\u010dajne posljedice po cjelokupni razvoj, a mogu biti emocionalne, socijalne, intelektualne i, naravno, biolo\u0161ke”, ka\u017ee Mili\u0107.<\/p>\n\n\n\n
U takvim situacijama, prema rije\u010dima psihologa, bez pomo\u0107i i razumijevanja drugih, ove osobe \u0107e se suo\u010diti s ogromnim \u017eivotnim te\u0161ko\u0107ama.<\/p>\n\n\n\n