Stopa prirodnog prira\u0161taja u 2020. godini je bila -4,3, dok je u 2014. godini bila -1,5 \u0161to je pove\u0107anje od 2,8 u promatranom razdoblju.<\/p>\n\n\n\n
Analiza trenda prirodnog prira\u0161taja stanovnika HN\u017d u periodu 2014.-2020. godina ukazuje na kontinuiran negativan prirodni prira\u0161taj na podru\u010dju HN\u017d sa rastu\u0107im trendom, gdje je primjetna sve zna\u010dajnija razlika izme\u0111u broja umrlih i broja novoro\u0111enih. Navodi se to u dokumentu ”Strategija razvoja Hercegova\u010dko-neretvanskog kantona za razdoblje 2021.-2027. godina”, koji \u0107e se uskoro na\u0107i pred zastupnicima Skup\u0161tine ove \u017eupanije. <\/p>\n\n\n\n
Trend prisutan u cijeloj BiH <\/strong><\/p>\n\n\n\n Kako je navedeno u dokumentu, u 2020. godini broj ro\u0111enih je iznosio 1.532 dok je broj umrlih iznosio 2.471, \u0161to \u010dini razliku 939 vi\u0161e umrlih osoba u odnosu na broj novoro\u0111enih. Stopa prirodnog prira\u0161taja u 2020. godini je bila -4,3, dok je u 2014. godini bila -1,5 \u0161to je pove\u0107anje od 2,8 u promatranom razdoblju. <\/p>\n\n\n\n Navodi se kako je ”negativan prirodni prira\u0161taj trend prisutan u cijeloj Bosni i Hercegovini, a uzro\u010dnici le\u017ee u nestabilnoj politi\u010dkoj situaciji, te\u017eoj zapo\u0161ljivosti mladih, kasnijem otpo\u010dinjanju samostalnog \u017eivota i zasnivanja porodice te sve ve\u0107eg broja odlaska mladih iz Bosne i Hercegovine”. <\/p>\n\n\n\n Prema dostupnim podacima, starosna struktura stanovni\u0161tva ukazuje da HNK prati starosnu strukturu stanovnika FBiH, s tim da je zna\u010dajnije izra\u017een porast udjela stanovni\u0161tva starije od 65 godina sa 10,92% u 2016. na 16,34 % u 2020. godini te istovremeno smanjenja udjela stanovnika mla\u0111eg od 14 godina sa 18,53% u 2016. na 14,38% u 2020. godini. <\/p>\n\n\n\n Negativan utjecaj na gospodarstvo i razvoj <\/strong><\/p>\n\n\n\n ”Ovi podaci, zajedno s negativnim prirodnim prira\u0161tajem stanovni\u0161tva, ukazuju da HN\u017d kao i Federacija Bosne i Hercegovine postaju podru\u010dje s prevladavaju\u0107im brojem starije populacije \u0161to \u0107e u narednom periodu zasigurno imati negativne implikacije na gospodarski i dru\u0161tveni razvoj ovog podru\u010dja”, navodi se u podacima.<\/p>\n\n\n\n Navedena je i etni\u010dka struktura stanovni\u0161tva, prema posljednje dostupnim podacima na osnovu Popisa stanovni\u0161tva u BiH iz 2013. godine pa na podru\u010dju HN\u017d najve\u0107i udio stanovni\u0161tva \u010dine Hrvati (53,29%), 41,44%\u010dine Bo\u0161njaci, 2,9% \u010dine Srbi te ostali 2,38%.<\/p>\n\n\n\n Osnovna izmjena u etni\u010dkoj strukturi u odnosu na 1991. godinu je zna\u010dajno smanjen udio Srba u strukturi stanovni\u0161tva sa 14,07% na 2,9% te porast udjela Hrvata sa 40,68% na 53,29%. S aspekta demografskih kretanja na podru\u010dju HN\u017d bilje\u017ei se kontinuiran pad broja stanovnika, a stopa prirodnog prira\u0161taja je u posljednjih \u0161est godina negativna.<\/p>\n\n\n\n HN\u017d ujedno spada u rijetko naseljena podru\u010dja u FBiH kao tre\u0107i najrje\u0111e naseljeni kanton u FBiH.<\/p>\n\n\n\n