Bosna i Hercegovina je jedina zemlja u Europi koja nema obavezne zalihe nafte i naftnih derivata, na \u0161to je EU upozorava ve\u0107 vi\u0161e od desetlje\u0107a, ali bez rezultata.<\/p>\n\n\n\n
Naime, jedna od najva\u017enijih europskih obaveza u oblasti energetike za svaku zemlju koja \u017eeli da postane \u010dlanica EU je da mora da uskladi\u0161ti ovih zaliha u koli\u010dini od barem tri mjeseca redovne potro\u0161nje. Na ovo je BiH ponovo upozorena u izvje\u0161taju Energetske zajednice predstavljenom u ponedjeljak, u kojem je ponovo ukazano na to da BiH nema obavezne rezerve. Istina, i ostale zemlje u regiji imaju probleme u ovoj oblasti, ali na ovaj ili onaj na\u010din postoji barem dio obaveznih zaliha koje se mogu koristiti.<\/p>\n\n\n\n
Primjera radi, u Crnoj Gori postoje zalihe, ali jo\u0161 u zakonu ne postoji obaveza da se one skladi\u0161te, dok je u Albaniji po zakonu to obaveza naftnoprera\u0111iva\u010dke industrije, a na samoprogla\u0161enom Kosovu postoji obaveza komercijalnih entiteta koji se bave naftnim derivatima da \u010duvaju pet posto zaliha, ali ne na na\u010din kako je to propisano europskim pravilima. Srbija, kako je nagla\u0161eno u izvje\u0161taju, ima zakonodavstvo, ali zalihe trenutno iznose 21 dan dnevnih potreba, me\u0111utim s tendencijom daljeg rasta.<\/p>\n\n\n\n
Ju\u010der nismo mogli saznati da li komercijalna poduze\u0107a u BiH imaju bilo kakve zalihe, ali \u010dinjenica je da Energetska zajednica u svom izvje\u0161taju za sve zemlje pominje na\u010dine na koji se skladi\u0161te ove rezerve, osim za BiH.<\/p>\n\n\n\n
EU je 2007. godine usvojila Akcijski plan i na\u010din skladi\u0161tenja nafte i naftnih proizvoda, kako bi se za europske potro\u0161a\u010de omogu\u0107ile bolje cijene ovih energenata i sprije\u010dilo izbijanje lan\u010danog poskupljenja sve robe i usluga koji zavise od povoljnih cijena nafte i naftnih derivata. S obzirom na to da je u EU na pomolu energetska kriza, izvjesno je da \u0107e ove zalihe koje postoje na teritoriji EU pomo\u0107i da se situacija stabilizira.<\/p>\n\n\n\n
Prema izvje\u0161tajima Europske statisti\u010dke slu\u017ebe Eurostat, pet zemalja EU nema ove zalihe na svojoj teritoriji, ali, kako pi\u0161e na stranici Me\u0111unarodne agencije za energetiku, sve ove zemlje imaju dogovore sa susjednim zemljama da u njihovo ime skladi\u0161te ove zalihe, \u0161to je, ina\u010de, dozvoljeno Direktivom EU.<\/p>\n\n\n\n
“Neke zemlje svoje zalihe dr\u017ee u drugim zemljama zbog logisti\u010dkih razloga, kao \u0161to su luke u susjednim zemljama gdje je mogu\u0107e zalihe brzo istovariti i isporu\u010diti kroz naftovode. Ovo omogu\u0107ava efikasno skladi\u0161tenje, posebno za one zemlje koje nemaju dovoljno doma\u0107ih kapaciteta, ili ako je veliki centar lociran u blizini granice”, nagla\u0161eno je na stranici Me\u0111unarodne agencije za energetiku.<\/p>\n\n\n\n
I u posljednjem izvje\u0161taju o BiH Europske komisije \u010dinjenica da BiH nema zalihe predstavljena je kao problem.<\/p>\n\n\n\n
“Sna\u017eno \u017eelimo da ohrabrimo BiH da razvije potrebnu legislativu, uspostavi tijelo na dr\u017eavnom nivou za obavezne rezerve nafte i omogu\u0107i harmonizaciju zakona na entitetskim nivoima, \u0161to je u skladu s Europskom pravnom ste\u010devinom”, naglasili su oni.<\/p>\n\n\n\n
U navedenoj Direktivi EU, obavezno dr\u017eanje zaliha nafte tretira se kao pitanje nacionalne sigurnosti.<\/p>\n\n\n\n