Europski sud za ljudska prava (ECHR) objavio je da je istraga o smrti afganistanske djevoj\u010dice koja je poginula u naletu vlaka na hrvatskoj-srpskoj granici bila neu\u010dinkovita i odredio da Hrvatska njezinoj obitelji mora platiti 40.000 eura od\u0161tete i 16.700 eura sudskih tro\u0161kova.<\/p>\n\n\n\n
ECHR je utvrdio da je u tom slu\u010daju bilo nekoliko povreda Europske konvencije o ljudskim pravima. Sud je utvrdio da je “istraga smrti djevoj\u010dice bila neu\u010dinkovita, da su djeca podnositelja tijekom zadr\u017eavanja trpjela lo\u0161 tretman i da se odluke oko zadr\u017eavanja podnositelja nisu temeljito rje\u0161avale”.
Sud tako\u0111er dr\u017ei da su “neki podnositelji zahtjeva kolektivno protjerani iz Hrvatske, a da je dr\u017eava ometala u\u010dinkovito ostvarivanje prava podnositelja na individualan zahtjev, ograni\u010davaju\u0107i, izme\u0111u ostalog, pristup odvjetniku”. ECHR je presudio da Hrvatska obitelji mora isplatiti 40.000 eura od\u0161tete i nadoknaditi 16.700 eura sudskih tro\u0161kova.
Prva je to presuda ECHR-a koja se odnosi na postupanje RH prema ilegalnim migrantima. Ova presuda jo\u0161 nije kona\u010dna, a postat \u0107e ukoliko niti jedna stranka u roku od tri mjeseca od dono\u0161enja iste ne podnese zahtjev velikom vije\u0107u Suda.<\/p>\n\n\n\n
Smrt na pruzi u blizini granice Priop\u0107enje o presudi \u0160tefice Sta\u017enik, hrvatske zastupnice pred Sudom Izvor:hrt.hr<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Europski sud za ljudska prava (ECHR) objavio je da je istraga o smrti afganistanske djevoj\u010dice koja je poginula u naletu vlaka na hrvatskoj-srpskoj granici bila neu\u010dinkovita i odredio da Hrvatska njezinoj obitelji mora platiti 40.000 eura od\u0161tete i 16.700 eura sudskih tro\u0161kova. ECHR je utvrdio da je u tom slu\u010daju bilo nekoliko povreda Europske konvencije […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":89216,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"h5ap_radio_sources":[],"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-89215","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-bihiregija"],"yoast_head":"\n
Madinu Hussiny<\/strong>, djevoj\u010dicu iz Afganistana koja nije navr\u0161ila ni 6 godina, udario je vlak u blizini granice Hrvatske i Srbije, nakon \u0161to su joj hrvatski slu\u017ebenici navodno oduzeli priliku da zatra\u017ei azil i naredili da se vrati u Srbiju slijede\u0107i \u017eeljezni\u010dku prugu.
Nakon vi\u0161e poku\u0161aja Madinina obitelj je u\u0161la je u Hrvatsku i zatra\u017eila azil. Nakon smrti Madine podnijeli su kaznenu prijavu protiv RH. Obitelj sa troje odraslih \u010dlanova i 11 djece smje\u0161tena je potom u prihvatno-tranzitni centar Tovarnik gdje im je bilo ograni\u010deno kretanje. Tu\u017ebu obitelji odbacio je Ustavni sud.<\/p>\n\n\n\n
<\/strong>
Europski sud za ljudska prava (u daljnjem tekstu: Europski sud) je 18. studenog 2021. objavio prvu presudu u odnosu na Republiku hrvatsku koja se odnosi na postupanje nadle\u017enih tijela prema ilegalnim migrantima. Rije\u010d je o dva odvojena predmeta koja su se vodila pred Europskim sudom a koje je Europski sud spojio s obzirom da se oba predmeta odnose na istu obitelj.
Podnositelji zahtjeva, afganistanska obitelj sa trinaestero malodobne djece, naveli su da je nekoliko njih u no\u0107i 21. studenog 2017. g. poku\u0161alo sa teritorija Republike Srbije ilegalno u\u0107i u Republiku Hrvatsku, u kojem poku\u0161aju ih je zaustavila hrvatska policija, vratila na granicu i rekla im da nastave put prema Srbiji sljede\u0107i \u017eeljezni\u010dke tra\u010dnice kao orijentir. Nekoliko minuta nakon toga, u naletu vlaka, poginula je \u0161estogodi\u0161nja k\u0107er podnositelja zahtjeva. Djevoj\u010dici je ukazana lije\u010dni\u010dka pomo\u0107 na teritoriju Republike Hrvatske a nakon \u0161to je konstatirana njezina smrt, podnositelji su se vratili na teritorij Srbije. Ponovno su poku\u0161ali ilegalno u\u0107i na teritorij Republike Hrvatske 21. o\u017eujka 2018. g. u \u010demu su uspjeli. Nakon toga, smje\u0161teni su u Centar za prihvat stranaca u Tovarniku, radi provjere identiteta i provedbe postupka me\u0111unarodne za\u0161tite koji su u me\u0111uvremenu pokrenuli.
Pred Europskim sudom podnositelji su prigovarali da tijela Republike Hrvatske nisu provela u\u010dinkovitu istragu vezano uz smrt njihove \u0161estogodi\u0161nje djevoj\u010dice Mad.H. (pozitivna obveza temeljem \u010dl. 2. Konvencije), da je njihov smje\u0161taj u Centru u Tovarniku, koji je zatvorenog tipa, predstavljao mu\u010denje i poni\u017eavaju\u0107e postupanje prema njima, posebice imaju\u0107i u vidu duljinu trajanja takvog smje\u0161taja i brojnost maloljetne djece (\u010dl. 3. Konvencije), da im nije bilo mogu\u0107e u\u010dinkovito osporavati takvo ograni\u010denje slobode (\u010dl. 5. Konvencije) te da su prilikom prvog poku\u0161aja ilegalnog ulaska u Hrvatsku (u no\u0107i 21. studenog 2017. g.) kolektivno protjerani iz Hrvatske protivno zabrani iz \u010dl. 4. Protokola br. 4 uz Konvenciju. Posebno, podnositelji su se \u017ealili i na \u010dinjenicu da im nije bio odmah omogu\u0107en kontakt s izabranom odvjetnicom zbog \u010dega su onemogu\u0107eni u pravodobnom podno\u0161enju zahtjeva Europskom sudu sukladno \u010dl. 34. Konvencije.
Odlu\u010duju\u0107i u ovom predmetu Europski sud je utvrdio kako je tu\u017eena dr\u017eava povrijedila svoju pozitivnu obvezu iz \u010dl. 2. Konvencije da provede u\u010dinkovitu istragu. Bez obzira na odluke nadle\u017enih hrvatskih tijela, te odluku Ustavnog suda RH koji je tako\u0111er razmotrio u\u010dinkovitost predmetne istrage, Europski sud je utvrdio kako je dosta \u010dinjenica ostalo nerazja\u0161njeno te kako u tom smislu nije provedena detaljna i u\u010dinkovita istraga.
U odnosu na prigovore podnositelja vezano za njihov smje\u0161taj u Centru u Tovarniku, Europski sud je utvrdio kako je s obzirom na \u010dinjenicu; a) da se radilo o smje\u0161taju ve\u0107eg broja maloljetne djece, b) da je smje\u0161taj trajao gotovo tri mjeseca te c) da se radilo o smje\u0161taju zatvorenog tipa koji se mo\u017ee izjedna\u010diti sa detencijom, Hrvatska postupala protivno zabrani mu\u010denja i poni\u017eavaju\u0107eg postupanja i time povrijedila \u010dl. 3. Konvencije u odnosu na malodobne podnositelje zahtjeva. U odnosu na punoljetne podnositelje zahtjeva Europski sud nije utvrdio povredu konvencijskih prava.
U pogledu prigovora podnositelja zahtjeva koji se odnosi na mogu\u0107nost u\u010dinkovitog osporavanja rje\u0161enja nadle\u017enih tijela kojima im je bila ograni\u010dena sloboda kretanja, Europski sud je utvrdio da je do\u0161lo do povrede \u010dl. 5. Konvencije zbog dugotrajnosti trajanja postupka pred upravnim sudovima u predmetima koji su se odnosili na zahtjev podnositelja zahtjeva za azil i preispitivanje zakonitosti njihovog stavljanja u smje\u0161taj zatvorenog tipa, za koje vrijeme su podnositelji zahtjeva cijelo vrijeme bili zatvoreni u takvom smje\u0161taju i za koje vrijeme im je bila ograni\u010dena sloboda kretanja. Europski sud je utvrdio kako nadle\u017ena tijela u ovom slu\u010daju nisu poduzela sve potrebne korake da ograni\u010de, koliko je to mogu\u0107e kra\u0107e, detenciju obitelji podnositelja zahtjeva.
\u0160to se ti\u010de podnositeljevih prigovora da su kolektivno protjerani protivno zabrani iz \u010dl. 4. Protokola br. 4. uz Konvenciju, Europski sud je smatrao da su podnositelji koji su ilegalno poku\u0161ali u\u0107i a teritorij Republike Hrvatske u no\u0107i 21. studenog 2017. godine bili protjerani suprotno toj zabrani. Europski sud s obzirom na \u010dinjenice predmeta nije uvjeren da su podnositelji imali stvarnu i realnu mogu\u0107nost u to vrijeme u\u0107i u Republiku Hrvatsku na legalnom grani\u010dnom prijelazu i zatra\u017eiti me\u0111unarodnu za\u0161titu imaju\u0107i u vidu \u010dinjenicu da sa sobom nisu imali nikakve dokumente. Tu\u017eena dr\u017eava, prema mi\u0161ljenju Europskog suda, nije dovoljno \u010dvrsto dokazala da je u relevantno vrijeme takva mogu\u0107nost stvarno postojala niti da bi bilo kakav postupak za\u0161tite prava podnositelja bio proveden na grani\u010dnom prijelazu.
Zaklju\u010dno, Europski sud je utvrdio da je tu\u017eena dr\u017eava povrijedila i \u010dl. 34. Konvencije jer nije dopustila nesmetani kontakt izme\u0111u podnositelja i njihove izabrane odvjetnice odmah po njihovom ulasku u Republiku Hrvatsku 2018. godine.
Za navedene povrede Europski sud je svim podnositeljima ukupno dosudio 40.000,00 EUR na ime nematerijalne \u0161tete zbog povrede Konvencije i 16.700,00 EUR na ime tro\u0161kova postupka. Ova presuda jo\u0161 nije kona\u010dna, a postat \u0107e ukoliko niti jedna stranka u roku od tri mjeseca od dono\u0161enja iste ne podnese zahtjev velikom vije\u0107u Suda. <\/p>\n\n\n\n