{"id":90243,"date":"2021-11-21T01:01:43","date_gmt":"2021-11-21T00:01:43","guid":{"rendered":"https:\/\/radioljubuski.ba\/?p=90243"},"modified":"2021-11-21T01:01:44","modified_gmt":"2021-11-21T00:01:44","slug":"sindrom-nervoznog-srca-kardiologija-ili-psihijatrija","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2021\/11\/21\/sindrom-nervoznog-srca-kardiologija-ili-psihijatrija\/","title":{"rendered":"Sindrom nervoznog srca \u2013 kardiologija ili psihijatrija?"},"content":{"rendered":"\n

Bol u prsnom ko\u0161u, osje\u0107aj nedostatka zraka ili gu\u0161enja, kroni\u010dan umor \u2013 simptomi su koji se povezuju sa zastarjelim nazivom za skup bolesti “sindrom nervoznog srca”, danas poznatijim “sindromom menad\u017eerskog srca”. S takvim klini\u010dkim slikama osobe \u010desto dolaze na hitne prijme, iako je ovdje mo\u017eda te\u017ee prepoznati da je rije\u010d o napadajima panike i anksioznosti.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Nikola Kos<\/strong>, specijalist kardiologije iz KBC-a Sestre milosrdnice, kazao je kako se radi o bolesnicima koji imaju tegobe koje su nalik na sr\u010dane, ali se nakon\u00a0obrade ne utvrdi zna\u010dajna sr\u010dana bolest. Obja\u0161njava da je “sindrom nervoznog srca” bio vrlo popularan u 50-im godinama pro\u0161log stolje\u0107a i da su se za njega koristili razli\u010diti nazivi – “sindrom vojni\u010dkog srca”, “sindrom umornog srca”, a u dana\u0161nje vrijeme sve \u010de\u0161\u0107e “sindrom menad\u017eerskog srca”.

Simptomi su vrlo objektivni, no samom dijagnosti\u010dkom obradom nema strukturne bolesti koje bi objasnile pojavu njihovih tegoba. \u010cesto pacijenti odlaze u hitne slu\u017ebe jer im simptomi nalikuju na one sr\u010danog udara.

– Oni su, ne nu\u017eno jednaki kao simptomi kod sr\u010danog udara. Takvi bolesnici se obi\u010dno \u017eale na nedostatak zraka, odnosno nemogu\u0107nost udaha do kraja. Zatim se \u017eale na razli\u010dite oblike bolova u prsima, razli\u010dita pikanja i probadanja. Bolesnici povremeno govore kako imaju knedlu u grlu. \u010cesto je to pra\u0107eno i s odre\u0111enim brojem preskoka srca koji se objektivno mogu vidjeti i na EKG zapisu, a k tome navode i izraziti nemir, anksioznost te da im se i jako znoje dlanovi, kazao je doktor Kos.

Psihosomatska smetnja
<\/strong>
U takvim situacijama, \u010desto je vrlo visok arterijski tlak i puls i obi\u010dno su to osobe izlo\u017eene stresnim situacijama. Zato je ve\u0107a vjerojatnost da u pitanju nije bolest srca, nego psihosomatska smetnja.

– S jedne strane, bolesnici su nezadovoljni i boje se da se njihovi simptomi umanjuju i ne do\u017eivljavaju dovoljno, a s druge strane mo\u017eda kardiolozi nisu detaljno objasnili bolesniku zapravo da njihove tegobe nisu posljedica sr\u010dane bolesti, da je s njihovim srcem sve u redu, ali da njihov uzrok tegoba le\u017ei u drugom organskom sustavu, naj\u010de\u0161\u0107e \u017eiv\u010danom sustavu, odnosno u njihovoj psihi. Danas, na\u017ealost, jo\u0161 uvijek \u017eivimo u dru\u0161tvu gdje su psihijatrijske dijagnoze poprili\u010dno stigmatizirane i vrlo \u010desto \u0107e ljudi radije prihvatiti deset kardiolo\u0161kih dijagnoza, umjesto jedne psihijatrijske, navodi doktor Kos.

Porin Makari\u0107<\/strong>, specijalist psihijatrije iz Klinike za psihijatriju Vrap\u010de, istaknuo je da se simptomi kod “sindroma nervoznog srca” preklapaju sa simptomima pani\u010dnog napadaja.

– Tako da nije za ne o\u010dekivati da se pojavi pani\u010dni napadaj, dok s druge strane simptomi koji jesu u pani\u010dnom napadaju, tjelesni simptomi se isto tako preklapaju sa sindromom nervoznoga srca, kazao je.

Tijelo i um su potpuno isprepleteni, za \u0161to je i sindrom nervoznog srca najbolji pokazatelj, posebno kada govorimo o napadaju panike kao jednom od simptoma.

Lupanje srca, ote\u017eano disanje, knedla u grlu, vrtoglavica
<\/strong>
– Osoba mo\u017ee osje\u0107ati ubrzano lupanje srca, imati dojam kao da srce preska\u010de, da neadekvatno radi. Mo\u017ee imati pote\u0161ko\u0107e sa disanjem u smislu da ubrzano i ote\u017eano di\u0161e, da ne mo\u017ee uhvatiti zrak i ima dojam kao da \u0107e se ugu\u0161iti. Mo\u017ee imati i dojam knedle u grlu, a mogu se javiti i simptomi u vidu osje\u0107aja vrtoglavice, dodaje doktor Makari\u0107.

Istaknuo je da, prema nekim istra\u017eivanjima, tre\u0107ina odraslog pu\u010danstva do\u017eivi godi\u0161nje jedan napad panike, a neki i vi\u0161e.

– To ne mora automatski zna\u010diti da se u pozadini nalazi neko patolo\u0161ko zbivanje, ve\u0107 mo\u017ee biti posljedica stresnog na\u010dina \u017eivota. Ako se \u010de\u0161\u0107e javljaju pani\u010dni napadaji i ako interferiraju s na\u0161om funkcionalno\u0161\u0107u, odnosno dovode do nekakve patnje, onda je bitno potra\u017eiti stru\u010dnu pomo\u0107, kazao je Makari\u0107.

Anksiozni poreme\u0107aji
<\/strong>
Pani\u010dni napadaji spadaju u skupinu anksioznih poreme\u0107aja i mogu se lije\u010diti farmakoterapijski \u2013 odnosno lijekovima, psihoterapijski ili kognitivno-bihevioralnom terapijom.

– U Klinici za psihijatriju Vrap\u010de prvo napravimo diferencijalnu dijagnostiku da vidimo koja je pozadina samog pani\u010dnog napadaja i prema tome odlu\u010dimo ho\u0107emo li osobu lije\u010diti lijekovima ili psihoterapijom. Naj\u010de\u0161\u0107e se lije\u010di kombinirano \u2013 odnosno, kombiniramo ta dva pristupa, dodaje.\u00a0

– Moramo isto tako biti svjesni da si bolesnici sami mogu pomo\u0107i s razli\u010ditim vje\u017ebama disanja ili opu\u0161tanja, a ukoliko te tehnike ne urode plodom, svakako treba potra\u017eiti pomo\u0107 psihijatra, istaknuo je Kos.

Tako su, primjerice, u Klinici za psihijatriju Vrap\u010de osim individualnog pregleda, dostupni drugi oblici lije\u010denja poput antistres programa, dnevne bolnice za anksiozne poreme\u0107aje, dnevne bolnice za psihosomatske poreme\u0107aje, a neki od njih \u010dak i u online obliku.<\/p>\n\n\n\n