{"id":90264,"date":"2021-11-21T01:16:20","date_gmt":"2021-11-21T00:16:20","guid":{"rendered":"https:\/\/radioljubuski.ba\/?p=90264"},"modified":"2021-11-21T01:16:21","modified_gmt":"2021-11-21T00:16:21","slug":"umjetna-inteligencija-za-odrzivi-zdravstveni-sustav","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2021\/11\/21\/umjetna-inteligencija-za-odrzivi-zdravstveni-sustav\/","title":{"rendered":"Umjetna inteligencija za odr\u017eivi zdravstveni sustav"},"content":{"rendered":"\n

Prema nekim istra\u017eivanjima, \u010dak 80 posto populacije Europske unije, starije od 65 godina ima barem jednu kroni\u010dnu bolest. Tako\u0111er 80 posto zdravstvenih tro\u0161kova generiraju upravo oni. Uz nedostatak medicinskog osoblja, duge liste \u010dekanja, pokazuje se i jasna potreba za rje\u0161enjima koje nude digitalne tehnologije.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Digitalno zdravstvo jedna je od najbr\u017ee rastu\u0107ih industrija na globalnom zdravstvenom tr\u017ei\u0161tu, a umjetna inteligencija je klju\u010dni alat u razvoju pametnog zdravstvenog sustava. Integracija umjetne inteligencije u zdravstvu prepoznata je u Europskoj uniji kao klju\u010dna komponenta u kontroli i dugoro\u010dnoj odr\u017eivosti zdravstvenih sustava.

Upravo je to bila tema nedavno odr\u017eanog okruglog stola na kojem je predstavljen europski projekt financiranja digitalnih centara s ciljem stvaranja u\u010dinkovitog zdravstva u slu\u017ebi gra\u0111ana.

– Mi najve\u0107u potrebu vidimo u sporosti te implementacije. Zdravstvo je vrlo specifi\u010dno jer postoji pitanje za\u0161tite podataka. To ni na razini EU-a nije jo\u0161 u potpunosti definirano, ali je u procesu. Jednom startupu koji razvija proizvod to ne mora nu\u017eno biti poznato. A nije im uvijek lako prona\u0107i eksperta. I onda im mi slu\u017eimo kao mjesto na koje do\u0111u kako bi za njih prona\u0161li odgovore na pitanja, ka\u017ee dr.\u00a0Anja Bare\u0161i\u0107<\/strong>, koordinatorica AI4HEALTH.Cro projekta damo prave odgovore.

– Umjetna inteligencija je alat koji unutar digitalnog zdravstva igra klju\u010dnu ulogu jer ima mo\u0107 analitike. U zdravstvenom sustavu sve se odluke donose na temelju podataka i nekakve analize. I u stvari porastom broja i koli\u010dine podataka u zdravstvu u elektroni\u010dkom obliku – samo nebo je granica za mogu\u0107nosti koje umjetna inteligencija kao alat mo\u017ee imati, dodaje dr.\u00a0Nina \u0160esto<\/strong>, sudionica okruglog stola.

Na primjenu umjetne inteligencije u zdravstvu obi\u010dno se gledalo kao nekakvu budu\u0107nost koja tek treba za\u017eivjeti u svakodnevnoj praksi. No pandemija korona virusa u\u010dinila je da ta budu\u0107nost vrlo brzo postane sada\u0161njost.

Digitalno zdravstvo, tr\u017ei\u0161te je eksplodiralo<\/strong>

– Digitalni alati su u nekim fazama bili i jedini na\u010din komunikacije izme\u0111u pacijenta i lije\u010dnika. Bilje\u017ei se ogroman rast na tr\u017ei\u0161tu digitalnog zdravstva. Dakle od toga da se u zadnjih godinu dana pojavilo devedeset tisu\u0107a novih aplikacija samo u digitalnom zdravstvu, a 26 milijardi dolara investirano je u digitalno zdravstvo u zadnjih godinu dana. Tr\u017ei\u0161te je eksplodiralo, dodaje dr. \u0160esto.

Osim za pacijente, alati iz domene umjetne inteligencije predstavljali su novitet i za same lije\u010dnike. Trebalo je pro\u0107i odre\u0111eno vrijeme prilagodbe kako bi ta tehnologija zadobila puno povjerenje struke.

Nedostatak osoblja, liste \u010dekanja i sve starije europsko stanovni\u0161tvo iz godine u godinu sve vi\u0161e optere\u0107uju zdravstveni sustav. Uz to, pandemija korona virusa dovela je do jo\u0161 ve\u0107e izra\u017eenosti tog optere\u0107enja. Stoga se name\u0107e potreba za \u0161to br\u017eom primjenom digitalne tehnologije koja nudi mogu\u0107nost u\u010dinkovitih i uspje\u0161nih rje\u0161enja.<\/p>\n\n\n\n