{"id":90282,"date":"2021-11-21T01:28:21","date_gmt":"2021-11-21T00:28:21","guid":{"rendered":"https:\/\/radioljubuski.ba\/?p=90282"},"modified":"2021-11-21T01:28:22","modified_gmt":"2021-11-21T00:28:22","slug":"uzimate-li-antibiotike-precesto","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2021\/11\/21\/uzimate-li-antibiotike-precesto\/","title":{"rendered":"Uzimate li antibiotike pre\u010desto?"},"content":{"rendered":"\n

Sve vi\u0161e ljudi diljem svijeta pre\u010desto uzima antibiotike, \u010dime nerijetko i razviju otpornost na njihovo djelovanje. Pre\u010desto uzimanje antibiotika mo\u017ee ozbiljno naru\u0161iti ravnote\u017eu dobrih i lo\u0161ih bakterija u crijevima i prouzro\u010diti nove zdravstvene tegobe, stoga s primjenom antibiotika treba biti iznimno oprezan.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Problem neodgovorne i nekontrolirane uporabe antibiotika svake je godine sve izra\u017eeniji. Stoga je Svjetski tjedan svjesnosti o antibioticima prilika da jo\u0161 jednom naglasimo njihovu va\u017enost u o\u010duvanju zdravlja, ali i va\u017enost odgovornog kori\u0161tenja, \u0161to na\u017ealost nije uvijek slu\u010daj.<\/p>\n\n\n\n

– U ovoj nekakvoj kasnojesenskoj, zimskoj sezoni o\u010dekujemo pove\u0107ani broj respiratornih infekcija. To su naj\u010de\u0161\u0107e infekcije u ljudi, me\u0111utim u 90 posto slu\u010dajeva su izazvane virusima na koje antibiotici ne djeluju. Paradoksalno, 75 posto antibiotika se upravo potro\u0161i na te indikacije respiratornih infekcija, tako da o\u010dito tro\u0161imo antibiotike uzalud, obja\u0161njava prof. dr. sc. Arjana Tambi\u0107 Andra\u0161evi\u0107<\/strong>, Klinika za infektivne bolesti \u201eDr. Fran Mihaljevi\u0107\u201c.<\/p>\n\n\n\n

Na\u017ealost, to nije samo financijski gubitak. Puno gora posljedica jest stvaranje sve ve\u0107eg broja sojeva bakterija otpornih na dostupne antibiotike, \u0161to predstavlja globalni problem.<\/p>\n\n\n\n

– Ako previ\u0161e pijemo, konzumiramo antibiotike, ne znamo da se u nama stvaraju takve rezistentne bakterije koje onda u momentu, mo\u017eda ne kod nas, mi bakterije dijelimo me\u0111usobno svaki put kad se rukujemo, kad smo u indirektnom, direktnom kontaktu. To je prirodno. Ne treba od toga imati fobiju, ali na taj na\u010din rezistentne bakterije svako toliko na\u0111u svoj put da naprave bolest i onda je danas problem da te bolesti i infekcije sve te\u017ee lije\u010dimo, dodaje prof. dr. sc. Arjana Tambi\u0107 Andra\u0161evi\u0107,.<\/p>\n\n\n\n

– I ve\u0107 neko du\u017ee vrijeme antibiotici se koriste za lije\u010denje bolesti za koje nisu indicirani i ve\u0107 sada imamo negativne posljedice, postoji rezistencija za neke zna\u010dajne antibiotike koji su nam spa\u0161avali \u017eivote u proteklih dvadeset ili pedeset godina, upozorava Ana Soldo<\/strong>, mag. pharm., predsjednica Hrvatske ljekarni\u010dke komore.<\/p>\n\n\n\n

Potro\u0161nja antibiotika na godi\u0161njoj razini Hrvatsku svrstava u europski prosjek.<\/p>\n\n\n\n

– \u0160to bi neke zadovoljilo, mo\u017eete re\u0107i da je \u010da\u0161a na pol puna ili na pol prazna. Mi kao struka vidimo na pol praznu i voljeli bismo, imamo uzor zemlje, to su skandinavske zemlje, Nizozemska, koje tro\u0161e puno manje antibiotika. Paradoksalno manje tro\u0161e, a imaju vi\u0161e. Imaju ve\u0107u o\u010dekivanu \u017eivotnu dob, manje umiru od infekcija. Zna\u010di uz manje novaca se mo\u017ee posti\u0107i vi\u0161e, isti\u010de prof. dr. sc. Arjana Tambi\u0107 Andra\u0161evi\u0107, Klinika za infektivne bolesti \u201eDr. Fran Mihaljevi\u0107\u201c.<\/p>\n\n\n\n

– I ne samo kroz slu\u017ebene podatke nego imamo informacije i o tom takozvanom crnom tr\u017ei\u0161tu antibiotika. Mi imamo susjede na isto\u010dnoj granici, Srbiju i Bosnu i Hercegovinu, gdje se antibiotici na\u017ealost mogu kupiti bez recepta i mi imamo podatke od kolega koji rade u tim grani\u010dnim podru\u010djima da su to kupnje, od 10, 20, 30 kutija Klavocina i Azitromicina bilo kojeg proizvo\u0111a\u010da, gdje pacijenti sami sebi na\u017ealost propisuju tu terapiju. Mislim da slu\u017ebeni podaci nisu dovoljno dobar pokazatelj koliko zapravo zloupotrebljavamo tu jednu \u017eivotno spa\u0161avaju\u0107u intervenciju u zdravstvu, nagla\u0161ava Soldo.<\/p>\n\n\n\n

Stru\u010dnjaci upozoravaju da je krajnje vrijeme da se prema antibioticima po\u010dnemo pona\u0161ati odgovorno kako bi se njihova potro\u0161nja smanjila, uz ciljano kori\u0161tenje.<\/p>\n\n\n\n

– Trebalo bi nam malo vi\u0161e discipline u \u017eivotu, i me\u0111u gra\u0111anima. Za\u0161to me\u0111u gra\u0111anima? \u010cinjenica je da antibiotik pripisuje lije\u010dnik. To je isto jedna fronta unutar struke, nije to tako crno bijelo protuma\u010diti kad treba, kad ne treba dati antibiotik, ali naravno da edukacija ide i u tom smislu. Me\u0111utim normalno je i da lije\u010dnik odgovara na o\u010dekivanja pacijenta, rekla je prof. dr. sc. Arjana Tambi\u0107 Andra\u0161evi\u0107.<\/p>\n\n\n\n

Za kraj valja ponoviti nekoliko va\u017enih savjeta. Antibioticima se lije\u010de bakterijske, a ne virusne infekcije. Antibioticima se ne lije\u010di gripa ili prehlada, antibiotikom se ne sni\u017eava povi\u0161ena temperatura. Valja ga uzimati samo po preporuci lije\u010dnika, i popiti cijelu preporu\u010denu dozu.<\/p>\n\n\n\n