{"id":90285,"date":"2021-11-21T01:30:41","date_gmt":"2021-11-21T00:30:41","guid":{"rendered":"https:\/\/radioljubuski.ba\/?p=90285"},"modified":"2021-11-21T01:30:42","modified_gmt":"2021-11-21T00:30:42","slug":"translacijska-medicina-istrazivanje-koje-dvosmjerno-povezuje-laboratorij-i-bolesnicki-krevet","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2021\/11\/21\/translacijska-medicina-istrazivanje-koje-dvosmjerno-povezuje-laboratorij-i-bolesnicki-krevet\/","title":{"rendered":"Translacijska medicina: Istra\u017eivanje koje dvosmjerno povezuje laboratorij i bolesni\u010dki krevet"},"content":{"rendered":"\n

Translacijska medicina, relativno nov koncept, naj\u010de\u0161\u0107e se definira kao istra\u017eivanje koje dvosmjerno povezuje laboratorij i bolesni\u010dki krevet. Istra\u017eivanja tako postaju primjenjiva u prevenciji, dijagnostici i lije\u010denju bolesti kao \u0161to su to danas pametni lijekovi, ciljane terapije i sekvencioniranje genoma.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Jedan od zna\u010dajnijih problema suvremene medicine jest kako rezultate bazi\u010dnih istra\u017eivanja primijeniti u klini\u010dkoj praksi. Odgovorima na te probleme bavi se translacijska medicina.

– I Ideja translacije je upravo da se ubrza taj proces, da \u0161to prije ta bazi\u010dna istra\u017eivanja budu primijenjena na pacijentima. S druge strane to nisu samo istra\u017eivanja u laboratorijima. To su tako\u0111er i epidemiolo\u0161ka istra\u017eivanja. A postoji i obrnuti translacijski proces gdje mi otkrijemo ne\u0161to novo kad radimo s pacijentima, a onda to vratimo nazad u laboratorij, rafiniramo, damo jednu novu dimenziju i onda po\u010dnemo ponovo primjenjivati u pacijenata, rekao je\u00a0Fran Borove\u010dki<\/strong>, Centar za translacijska i klini\u010dka istra\u017eivanja.\u00a0\u00a0

Od 2009. godine djeluje Centar za translacijska klini\u010dka istra\u017eivanja, kao zajedni\u010dki projekt KBC-a Zagreb i zagreba\u010dkog Medicinskog fakulteta.

– Gdje su okupljeni stru\u010dnjaci, danas je to vi\u0161e od 30, koji upravo se bave s takvim pristupom. Tu imamo razli\u010dite stru\u010dnjake, od molekularnih biologa preko biotehnolo\u0161kog fakulteta, biotehni\u010dara pa sve do lije\u010dnika koji imaju razli\u010dite specijalizacije. I tako\u0111er ono \u0161to je izuzetno va\u017eno tu su i bioinformati\u010dari. I mislim da takav zajedni\u010dki pristup, gdje imamo vi\u0161e stru\u010dnjaka koji sa svojim znanjem doprinose novim spoznajama, je ne\u0161to \u0161to je nu\u017eno za translacijska istra\u017eivanja, naglasio je Borove\u010dki.

Centar je odnedavno i \u010dlan Europske mre\u017ee translacijskih centara, \u0161to u svakom slu\u010daju poma\u017ee u sveobuhvatnijoj razmjeni znanja i iskustava. Rezultati njihovih istra\u017eivanja sve se vi\u0161e uvode i u klini\u010dku praksu.

Pa tako od 2015. na\u0161im svim osiguranicima su dostupni genomski testovi za dijagnostiku. Prvo su to bili testovi za epilepsije, 140 gena. Zna\u010di odjednom se mo\u017ee analizirati 140 gena u pacijenta. Kasnije su to bili genski \u010dipovi, a danas ono \u0161to mi je drago re\u0107i da su na\u0161im pacijentima dostupni testovi klini\u010dkog egzoma, zna\u010di 5000 gena, i cjelokupnog egzoma, 20000 gena. Zna\u010di to su svi geni u stanici. I na takav na\u010din mi doista jesmo u rangu sa svim \u0161to se doga\u0111a u Europi i u svijetu jer je to na neki na\u010din postao standard dijagnosti\u010dki, rekao je Borove\u010dki.\u00a0

Stru\u010dnjaci se sla\u017eu da je najve\u0107i utjecaj translacijske medicine vidljiv u onkologiji, primjenom takozvanih pametnih lijekova.

– Koji na temelju specifi\u010dnog profila tumora onda ciljaju upravo odre\u0111ene molekule koje su prisutne na stanicama tih tumora. Tako\u0111er ono \u0161to je posljednjih nekoliko godina jako aktualno kod, u podru\u010dju onkologije i lije\u010denja, to je tako\u0111er imunoterapija. Zapravo gdje se ne cilja samo na tumor kao takav, nego na cjelokupan imunolo\u0161ki sustav kako bi on \u0161to bolje zapravo prepoznao sami, same tumorske stanice i ispravno odreagirao na njih, rekla je\u00a0Kristina Gotovac Jer\u010di\u0107<\/strong>, Centar za translacijska i klini\u010dka istra\u017eivanja.

Osim same dijagnostike i lije\u010denja, rezultati istra\u017eivanja u podru\u010dju translacijske medicine mogu djelovati i preventivno.

– Na temelju dana\u0161njih tehnologija sekvenciranja mo\u017eemo recimo s obzirom na ne\u010diju pozitivnu obiteljsku anamnezu, a imamo takve panele gena koje recimo panel gena za hereditarne karcinome, dakle gdje mo\u017eemo ljude unaprijed, zna\u010di prije nego po\u010dne rast bolest, testirati i vidjeti da li oni imaju odre\u0111enu gensku mutaciju, odnosno predispoziciju za razvoj odre\u0111ene vrste karcinoma i onda takvi pacijenti koji imaju patogenu varijantu se prate kroz odre\u0111eno vrijeme, obavljaju ve\u0107i broj preventivnih pregleda i na taj na\u010din zapravo ta translacijska medicina ima svoju veliku ulogu ne samo u dijagnostici i pra\u0107enju lije\u010denja, nego i u preventivi, rekla je Jer\u010di\u0107.

Suvremena medicina vrlo \u010desto tra\u017ei znatna financijska ulaganja. Me\u0111utim u kona\u010dnici, korist za pacijenta i sustav op\u0107enito uvelike nadma\u0161uje ulo\u017eeni novac.

– Primjer za to je mo\u017eda upravo kovid pandemija. Upravo zahvaljuju\u0107i brzom o\u010ditanju genskog materijala virusa smo uspjeli unutar godinu dana samo razviti cjepivo. I tu prije svega mislim na ta mRNA cjepiva koja su vrlo brzo bila dostupna. Zna\u010di kolika je to korist i kolika je to u\u0161teda za cjelokupno \u010dovje\u010danstvo, to je ja mislim materijalno nemjerljivo, istaknuo je Borove\u010dki.\u00a0

To je odgovor svima onima koji se pitaju kako je cjepivo protiv covida tako brzo u\u0161lo u klini\u010dku primjenu. Dakle nije rije\u010d o teoriji zavjere, ve\u0107 o kombinaciji ljudske pameti i napredne tehnologije. Uz pone\u0161to novca, naravno.<\/p>\n\n\n\n