{"id":90300,"date":"2021-11-21T01:41:42","date_gmt":"2021-11-21T00:41:42","guid":{"rendered":"https:\/\/radioljubuski.ba\/?p=90300"},"modified":"2021-11-21T01:41:43","modified_gmt":"2021-11-21T00:41:43","slug":"zasto-nam-se-ponekad-javlja-paranoja","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2021\/11\/21\/zasto-nam-se-ponekad-javlja-paranoja\/","title":{"rendered":"Za\u0161to nam se ponekad javlja paranoja?"},"content":{"rendered":"\n

U na\u0161im \u017eivotima i borbi sa svakodnevnicom nije rijetkost \u010duti kako je netko paranoi\u010dan. Izgovaraju\u0107i takve kvalifikacije za nekoga ne misli se odmah na bolest, ve\u0107 na neki poreme\u0107aj koji je trenutan. Kakav je to strah i osje\u0107aj proganjanja, \u0161to je ustvari paranoja i kako se nositi s njom komentirala je u emisiji Dobro jutro, Hrvatska prof.dr.sc. Petrana Bre\u010di\u0107, ravnateljica Klinike za psihijatriju Vrap\u010de.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

– Paranoja je u psihijatriji vrlo ozbiljan psihi\u010dki poreme\u0107aj koji spada u psihoti\u010dne poreme\u0107aje. Drugim rije\u010dima ljudi se osje\u0107aju ugro\u017eeno, vrlo su sumnji\u010davi i osje\u0107aju sve druge ljude da su neprijateljski raspolo\u017eeni prema njima. To mo\u017ee u za\u010detku \u010dak biti i inicirano realnim doga\u0111ajem, ali u izgradnji paranoidnog sustava to prakti\u010dki uop\u0107e ne odgovara stvarnosti. To je vrlo ozbiljan poreme\u0107aj, me\u0111utim mi vi\u0161e ni ne upotrebljavamo taj naziv, upotrebljavamo naziv sumanuti poreme\u0107aj ili deluzijski poreme\u0107aj, obja\u0161njava Bre\u010di\u0107 i dodaje kako postoji \u010ditav dijapazon obrambenih mehanizama koji oblikuju na\u0161e pona\u0161anje na na\u010din da postanemo pretjerano sumnji\u010davi i oprezni, te negativnim konotacijama interpretiramo ljude, doga\u0111aje i pojave.

Bre\u010di\u0107 isti\u010de kako se ve\u0107ina poreme\u0107aja li\u010dnosti formira u adolescentskoj dobi i traju cijeli \u017eivot, dok se paranoja \u010de\u0161\u0107e javlja u srednjoj i starijoj \u017eivotnoj dobi.

– U nekim obiteljima se one \u010de\u0161\u0107e pojavljuju, ne samo zato \u0161to postoji biolo\u0161ko naslije\u0111e, ve\u0107 i zato \u0161to neke obitelji imaju takav sustav odgoja da djecu odgajaju na na\u010din da cijeli svijet interpretiraju iz pozicije ugro\u017eenosti \u2013 pretjerano su oprezni, sumnji\u010davi i te\u017ee sigurnosti, ka\u017ee.

Paranoici su duboko uvjereni u istinitost svojih uvjerenja, te je jako te\u0161ko djelovati na to.

– Obi\u010dno kad se susretnemo s paranoidnom osobom poku\u0161amo ju razuvjeriti i onda koristimo razli\u010dite argumente, me\u0111utim to su neprobojne stvari, jer to su istine u koje su uronjeni oni koji tako misle. Paranoidnost je uvijek odraz osobnih slabosti, strahova i osje\u0107aja manje vrijednosti, srama i stida koje ne mo\u017eete sebi osvijestiti, ve\u0107 ga naprosto projicirate na nekog drugog. Sve konotacije su uvijek negativno interpretirane u odnosu na druge ljude, ali i na razne pojave i situacije u \u017eivotu, obja\u0161njava Bre\u010di\u0107.

Jedan od primjera paranoi\u010dnih situacija je i paranoi\u010dna ljubomora, za koju Bre\u010di\u0107 ka\u017ee da je vrlo ozbiljna.

– Mnogi ljudi se osje\u0107aju dobro ako je netko na njih ljubomoran jer smatraju to dokazom ljubavi. Ta ljubomora je normalni osje\u0107aj koji svi nekada osjetimo, no ovdje govorimo o ljubomori koja nema upori\u0161te u realitetu, gdje se partneri proganjaju u smislu optu\u017eivanja i pra\u0107enja \u2013 za nevjeru i varanje \u2013 i to je nevjerojatno te\u0161ka situacija za podnijeti, ka\u017ee i dodaje da kod govora o prevenciji paranoidnosti i narcisoidnosti, treba govoriti o prevenciji u smislu razvijanja na\u0161e emocionalnosti i rada na njoj i prihva\u0107anju onoga \u0161to je druga\u010dije.

Trenutno \u017eivimo u vremenu koje je dosta okrenuto prema tijelu, dobrom izgledu i fitnessu, a malo ljudi radi na mentalnom zdravlju i emocijama. Bre\u010di\u0107 ka\u017ee kako nisu krivi ljudi ve\u0107 sustav vrijednosti koji na temelju izgleda determinira koliko vrijedimo.

– Jasno da se ono iznutra ne vidi i ne njeguje, te kad se dogodi neka lo\u0161a situacija u dru\u0161tvu onda reagiramo tako da ishitreno tra\u017eimo krivca kako bismo tu situaciju prevenirali u budu\u0107nosti. Tra\u017eimo krivca kako ne bi vidjeli svoju odgovornost, a zapravo nikad ne napravimo onih 10 ili 20 koraka unazad da se sjetimo da bismo trebali odgajati generacije koje ne\u0107e stvarati takve li\u010dnosti i gdje \u0107emo imati izra\u017eeniju emocionalnu empati\u010dnost, isti\u010de Bre\u010di\u0107.

Paranoja se, kao i svaka druga psihi\u010dka bolest, lije\u010di ozbiljno i dugotrajno uz farmakolo\u0161ke i psiho-socijalne terapije.

– Me\u0111utim, ako postoje bla\u017ei oblici u smislu onoga \u0161to svatko od nas ponekad osjeti \u2013 nekada nas situacija paranoira i reagiramo paranoidno \u2013 to ne zna\u010di da smo bolesni. To je zato \u0161to si damo misliti da to mo\u017eda nije tako. Ja imam pravo misliti druga\u010dije, ne moram misliti kao i svi i to je moje pravo. Ali treba ostaviti jedan prozor da to \u0161to ja mislim mo\u017eda nije najbolje i najispravnije, ali ostavljam dovoljno prostora u svojoj zrelosti da akceptiram i druga mi\u0161ljenja koja su mo\u017eda mjerodavnija u pojedinoj situaciji, ka\u017ee Bre\u010di\u0107 i dodaje kako ljudi \u010desto nalaze neke argumente i \u0161ire paranoidnost kako bi dokazali da su u pravu.

– Kad smo oprezni i sumnji\u010davi probajmo se sjetiti da mo\u017eda to nije produkt samo situacije, nego naprosto produkt na\u0161e nutrine i potrebe, zaklju\u010duje.

Pogledajte razgovor:<\/p>\n\n\n\n