Postoje\u0107i izborni zakon u BiH koristi se za razli\u010dite politi\u010dke poku\u0161aje da se Hrvati li\u0161e svoje konstitutivnost te se umjesto toga svedu na obi\u010dnu broj\u010danu manjinu, rekao je u utorak Milan Sitarski s Instituta za dru\u0161tvena i politi\u010dka istra\u017eivanja u Mostaru (IDPI) na sjednici saborskog odbora u Zagrebu<\/p>\n\n\n\n
Sitarski je sudjelovao na tematskoj sjednici Odbora Hrvatskog sabora za Hrvate izvan RH o “Prijedlozima modela za izborni zakon u Federaciji BiH”. Po tom beogradskom povjesni\u010daru, pitanje izmjene izbornog zakona u BiH nije neko tehni\u010dko, operativno pitanje ve\u0107 su\u0161tinsko pitanje politi\u010dkog, a onda i u drugim sferama \u017eivota, opstanka hrvatskog naroda.<\/p>\n\n\n\n
“Na osnovu nesavr\u0161enosti postoje\u0107eg izbornog zakona u BiH, pa i Ustava zemlje, vr\u0161e se razli\u010dite politi\u010dke radnje koje su na tragu i s ciljem da se Hrvati u potpunosti li\u0161e svoje konstitutivnosti, da se pretvore u neku broj\u010danu manjinu, s manjim pravima nego \u0161to imaju nacionalne manjine u jednonacionalnim dr\u017eavama”, rekao je Sitarski.<\/p>\n\n\n\n
Pitanje izmjene izbornog zakona je, kako isti\u010de, “najkompleksnija tema koja egzistira u politi\u010dkom okru\u017eenju Hrvatske i direktno se ti\u010de hrvatskog naroda kao konstitutivnog naroda u BiH”.<\/p>\n\n\n\n
“Prijeti opasnost da se Hrvati pomno\u017ee s nulom”, slikovito se izrazio Sitarski.<\/p>\n\n\n\n
Podsjetio je da je u posljednjih 25 godina, nakon potpisivanja Daytonskog sporazuma, do\u0161lo do izmjena originalnog Daytonskog ustroja koji je i ina\u010de vrlo kompliciran.
Isti\u010de da je federalisti\u010dko-konsocijacijski sustav i ina\u010de kompliciraniji od unitarnog sustava, ali tako\u0111er upozorava da “ako primijenimo unitarni sistem na pluralnu zemlju dobijemo ili raspad ili permanentnu krizu te zemlje”.<\/p>\n\n\n\n
Kazao je da je IDPI razvio dva modela izmjena Izbornog zakona BiH.<\/p>\n\n\n\n
Prvi je “Model A” i podrazumijeva isklju\u010divo izmjene Izbornog zakona, a njime se u cijelosti implementiraju odluke Europskog suda za ljudska prava u predmetima Sejdi\u0107-Finci, Zorni\u0107 i \u0160laku, s obzirom da osiguravaju da se na svaku du\u017enost koja se bira u entitetu u kojem \u017eivi, neovisno o tome kojem konstitutivnom narodu pripada ili ne pripada, mo\u017ee kandidirati doslovno svaka osoba.<\/p>\n\n\n\n
“Model B” podrazumijeva i izmjene Ustava BiH, a njime se implementiraju i odluke u predmetima Pilav i Pudari\u0107, obzirom da omogu\u0107avaju svim gra\u0111anima kandidiranje i glasovanje za doslovno sve du\u017enosti u BiH, neovisno o tomu u kome entitetu \u017eive.<\/p>\n\n\n\n
Sitarski se u svom izlaganju osvrnuo na presude Ustavnog suda BiH te Europskog suda za ljudska prava.<\/p>\n\n\n\n
Kod presuda Ustavnog suda BIH, po njima je, tvrdi Sitarski, svaki od tri konstitutivna, ustavotvorna naroda prakti\u010dki zasebna izborna jedinica, ili “specifi\u010dni demos”, bilo da se radi na dr\u017eavnom ili entitetskom nivou.<\/p>\n\n\n\n
“To je demos za izbor tijela zakonodavne i izvr\u0161ne vlasti (…) to su na dr\u017eavnoj razini Predsjedni\u0161tvo BiH i Dom naroda Parlamentarne skup\u0161tine, a na entiteskim nivoima to je Dom naroda Parlamenta federacije i Vije\u0107e naroda Republike Srpske”, rekao je Sitarski. <\/p>\n\n\n\n
Po njemu, veliki su problemi kod tuma\u010denja europskog suda. “Prevladavaju\u0107a tuma\u010denja su da te presude impliciraju ukidanje konstitutivnosti i nu\u017eno nametanje tzv. gra\u0111anskog modela ustroja BiH. No, niti jedna od tih odluka ne tra\u017ei ukidanje ili propitivanje konstitutivnosti naroda”, isti\u010de Sitarski.<\/p>\n\n\n\n
One se, nastavio je, ne ti\u010du ustava BiH kao takvog, niti njegovih temeljnih na\u010dela, prije svega konstitutivnosti. <\/p>\n\n\n\n
“One se ti\u010du sasvim konkretnih prava pojedinih gra\u0111ana ili skupine gra\u0111ana. Taj sud je presudio da BiH mora osigurati vrlo konkretna prava svakom od tu\u017eitelja. Kako to u\u010diniti, sud nije propisao. To je stvar BiH i njezinog zakonodavstva”, tvrdi Sitarski.<\/p>\n\n\n\n
Potpredsjednik saborskog odbora Nino Raspudi\u0107 je ocijenio da se “gra\u0111anska pri\u010da koristi kao krinka za ve\u0107inski nacionalizam, to\u010dnije nacionalizam brojnijeg naroda”,<\/p>\n\n\n\n
“Paradoks je da se takva politika predstavlja kao ne\u0161to \u0161to nadilazi nacionalne, ili kako neki me\u0111unarodni akteri pogre\u0161no govore, etni\u010dke podjele, no u BiH nemamo tri etni\u010dke skupine, to su tri naroda, tri nacije te su definirane kao konstitutivni narodi i u ustavu”, rekao je Raspudi\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Po njegovom mi\u0161ljenju, problem je u tome \u0161to dio politi\u010dkih aktera u Hrvatskoj, pa i danas zastupnika u Saboru i dalje podr\u017eava taj pseudogra\u0111anski koncept.<\/p>\n\n\n\n
“Ja se nadam zbog neznanja, ali kada se ove stvari izlo\u017ee vi\u0161e se ne mogu pozivati na neznanje”, dodao je Raspudi\u0107. <\/p>\n\n\n\n
Kazao je da koristi rije\u010d “pseudogra\u0111anski” jer u biti i u praksi on samo zna\u010di dominaciju nacionalizma brojnijeg naroda.<\/p>\n\n\n\n
Smatra da je IDPI napravio ozbiljne i temeljite analize i ponudio modele kojima se, ako ima politi\u010dke volje, zadovoljava sve ono \u0161to stoji u presudama Europskog suda za ljudska prava i presudama Ustavnog suda BiH.<\/p>\n\n\n\n
“Dolazimo do pitanja politi\u010dke volje, postoji li u BiH politi\u010dka volje. Meni se \u010dini da s bo\u0161nja\u010dke strane apsolutno ne postoji jer glavni politi\u010dki akter Bakir Izetbegovi\u0107 ju\u010der negira sam identitet Hrvata i Srba u BiH”, rekao je saborski zastupnik Mosta i sveu\u010dili\u0161ni profesor aludiraju\u0107i na izjavu bo\u0161nja\u010dkog \u010delnika da su svi ljudi u BiH zapravo potomci “dobrih Bo\u0161njana”, odnosno bogumila, koje su politi\u010dke silnice tek u novije vrijeme podijelile po vjerskoj i nacionalnoj osnovi.<\/p>\n\n\n\n
Izetbegovi\u0107 je ju\u010der na tribini u njema\u010dkom Mainzu rekao da je “srednjovjekovna Bosna bila zasebna i posebna, kao i njeno stanovni\u0161tvo koje jest bilo i pravoslavno i katoli\u010dko, ali ne hrvatsko ili srpsko”.<\/p>\n\n\n\n
Raspudi\u0107, me\u0111utim, isti\u010de da povijest pokazuje da formiranje moderne nacionalne svijesti do koje dolazi u 19. stolje\u0107u te\u010de paralelno kod Hrvata u Hrvatskoj i Hrvata u BiH.<\/p>\n\n\n\n
Podsje\u0107a da Izetbegovi\u0107 to govori 130 godina nakon (austrougarskog upravitelja) Benjamina Kallaya, koji je u BiH poku\u0161ao provesti takav koncept i nije uspio, a da se u me\u0111uvremenu dogodilo \u010ditavo 20. stolje\u0107e s dva svjetska rata i s ratom 90-ih koji su dodatno u\u010dvrstili te entitete.<\/p>\n\n\n\n
“Da netko misli to progurati mora biti totalni idiot ili politi\u010dki zlonamjeran i neodgovoran”, rekao je Raspudi\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Isti\u010de da je to jasno rekao govore\u0107i o politici njema\u010dkog ministarstva vanjskih poslova – da je to “zlo\u010dina\u010dka politika”.<\/p>\n\n\n\n
“Politika koja misli da dekretom, potpisom mo\u017ee ukidati konstitutivnost naroda u BiH i koja na taj na\u010din neodgovorno potkopava temelje krhkog, mirovnog sporazuma koji funkcionira i kao ustav dr\u017eave. Ta je politika zlo\u010dina\u010dka”, tvrdi Raspudi\u0107 i dodaje da to treba re\u0107i na\u0161im velikim prijateljima, bilo da je rije\u010d o Njema\u010dkoj iz \u010dije vanjske politike dolaze ideje u ukidanju konstitutivnosti naroda, bilo da je rije\u010d o na\u0161im du\u017enosnicima koje je na\u0161a diplomacija ugurala u vrh Vije\u0107a Europe da bismo dobivali odgovore koji kao da dolaze iz kabineta Bakira Izetbegovi\u0107a ili \u017deljka Kom\u0161i\u0107a.<\/p>\n\n\n\n
Uvjeren je da postoje rje\u0161enja koja bi uva\u017eila odluke Europskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda BiH, ali ne bi dokidala konstitutivnost naroda.<\/p>\n\n\n\n
“Ima ih, ona su relativno jednostavna, ali pitanje je da li postoji politi\u010dka volja. Vrh bo\u0161nja\u010dke politike o\u010dito procjenjuje da im vrijeme radi u korist”, dodao je.<\/p>\n\n\n\n
Upozorio je da je do izbora ostalo ne\u0161to manje od godinu dana i ako se ni\u0161ta ne promijeni vjerojatno \u0107e napraviti ono \u0161to su ve\u0107 napravili – formirati vlast bez legitimnih predstavnika Hrvata.<\/p>\n\n\n\n
Izvor:pogled.ba<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Postoje\u0107i izborni zakon u BiH koristi se za razli\u010dite politi\u010dke poku\u0161aje da se Hrvati li\u0161e svoje konstitutivnost te se umjesto toga svedu na obi\u010dnu broj\u010danu manjinu, rekao je u utorak Milan Sitarski s Instituta za dru\u0161tvena i politi\u010dka istra\u017eivanja u Mostaru (IDPI) na sjednici saborskog odbora u Zagrebu Sitarski je sudjelovao na tematskoj sjednici Odbora […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":91526,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-91525","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-bihiregija"],"yoast_head":"\n