{"id":91633,"date":"2021-11-24T01:06:32","date_gmt":"2021-11-24T00:06:32","guid":{"rendered":"https:\/\/radioljubuski.ba\/?p=91633"},"modified":"2021-11-24T01:06:33","modified_gmt":"2021-11-24T00:06:33","slug":"neuroplemena-neispricana-prica-o-autizmu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2021\/11\/24\/neuroplemena-neispricana-prica-o-autizmu\/","title":{"rendered":"Neuroplemena, neispri\u010dana pri\u010da o autizmu"},"content":{"rendered":"\n

‘NeuroTribes’ ili Neuroplemena: Ostav\u0161tina autizma i budu\u0107nost neuroraznolikosti – knjiga je Stevea Silbermana koja govori o autizmu i neuroraznolikosti iz povijesne, znanstvene i zagovara\u010dke perspektive. Hrvatska lije\u010dni\u010dka komora kao izdava\u010d hrvatskog izdanja u prostorijama bolnice SUVAG predstavila je istoimenu knjigu koja je 2015. godine dobila nagradu Samuel Johnson.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Urednica hrvatskog izdanja prof. prim. dr. sc. Lada Zibar, ka\u017ee kako je ideju za prijevod knjige dobila nakon \u0161to je pro\u010ditala njezinu verziju na engleskom jeziku.

– Zbog va\u017enosti ova knjiga treba biti dostupna \u0161irem \u010ditateljstvu u Hrvatskoj, ka\u017ee i dodaje kako u izvedbenom i financijskom smislu nije bilo lako napraviti prijevod. Knjiga otkriva neispri\u010danu pri\u010du o Hansu Aspergeru, ocu Aspergerovog sindroma, \u010diji su ‘mali profesori’ bili na meti najmra\u010dnijeg eksperimenta dru\u0161tvenog in\u017eenjeringa u ljudskoj povijesti.

Tajna kampanja za suzbijanje znanja<\/strong>

Razotkriva tajnu kampanju dje\u010djeg psihijatra\u00a0Lea Kannera<\/strong>\u00a0za suzbijanje znanja o spektru autizma tijekom pedeset godina, i baca svjetlo na rastu\u0107i pokret aktivista “neuroraznolikosti” koji tra\u017ee po\u0161tovanje, podr\u0161ku, tehnolo\u0161ke inovacije, smje\u0161taj na radnom mjestu i u obrazovanju, te pravo na samoodre\u0111enje za one s kognitivnim razlikama.

Recenzent knjige dr.med. psihijatar\u00a0Tomislav Frani\u0107<\/strong>\u00a0ka\u017ee kako u javnosti jo\u0161 uvijek postoji slaba svjesnost o autizmu.\u00a0

– Knjiga govori o samoj povijesti dijagnosticiranja autizma, o povijesti prije upoznavanja autizma kao dijagnoze, kao i o \u010ditavom nizu drugih stru\u010dnjaka koji su sudjelovali u dijagnosticiranju autizma, roditelja aktivista i raznih medijskih doga\u0111aja. Vrlo je interesantna za \u010ditanje i stru\u010dnjacima i roditeljima i svim drugim kategorijama \u010ditatelja, jer mogu prona\u0107i razli\u010dite perspektive, ka\u017ee i dodaje kako je njemu osobno bila zanimljiva perspektiva ‘sukoba’ lije\u010dnika.

– Mi lije\u010dnici bi trebali sura\u0111ivati, a ispalo je da je jedna struja poku\u0161ala na neki na\u010din sakriti pod tepih istra\u017eivanja drugih lije\u010dnika i pripisati sebi zasluge za otkri\u0107e tog stanja, nagla\u0161ava.

Politi\u010dke i kulturne bitke koje dijele profesionalce i roditelje<\/strong>

Autizam je prvi put definiran kao rijedak poreme\u0107aj djetinjstva 1943. godine, a danas se procjenjuje da poreme\u0107aji iz autisti\u010dnog spektra poga\u0111aju otprilike jednu od 100 osoba svih dobnih skupina u Ujedinjenom Kraljevstvu (u SAD-u je ta brojka jedna od 68). Silberman kombinira portrete autisti\u010dnih pojedinaca s forenzi\u010dkim istra\u017eivanjem povijesti poreme\u0107aja i tako\u0111er ocrtava trenutne politi\u010dke i kulturne bitke koje dijele profesionalce i roditelje, samozastupnike i dobrotvorne organizacije.

Zablude o povezanosti cjepiva i autizma\u00a0
<\/strong>
– Knjiga daje jedan faktografski, a vrlo zanimljiv pregled povijesti autizma, i govori o tome da je autizma bilo oduvijek. Prije nekoliko stolje\u0107a je \u017eivio kemi\u010dar Cavendish koji je zaslu\u017ean za otkri\u0107e vodika, a koji je imao sva obilje\u017eja osobe iz autisti\u010dnog spektra. U ovim \u010dudnim vremenima kad trebamo braniti cjepivo kao najve\u0107e dostignu\u0107e medicine op\u0107enito, ova knjiga u tom svom povijesnom pregledu opisuje zabludu koja je postojala vezano za povezanost izme\u0111u cjepiva i autizma, a koja je prevarila mnoge, ka\u017ee Zibar.

Dodaje kako su se medicina i dru\u0161tvo sve do konca 20. stolje\u0107a ‘ma\u0107ehinski’ odnosili prema poreme\u0107ajima iz spektra autizma.

– To je bilo djelomi\u010dno zbog toga \u0161to nije postojala jasna definicija i kategorizacija tih poreme\u0107aja, a u medicini je va\u017eno imati jasne definicije i kategorije kako bismo mogli dijagnosti\u010dki i terapijski postupati. Tek u ovom stolje\u0107u je ozbiljniji i primjereniji pristup tretmanu ovakve djece, tako da roditelji tu mogu na\u0107i utjehu i podr\u0161ku za svoju situaciju, ali i nadu jer se ovdje jasno prikazuju pojedini uspje\u0161ni slu\u010dajevi. Ono \u0161to je prikazano je da u odre\u0111enom broju slu\u010dajeva s ovim poreme\u0107ajem mo\u017eemo polu\u010diti uspjeh ako imamo pravilan pristup, isti\u010de.

I Frani\u0107 smatra kako je dana\u0161nje dru\u0161tvo napredovalo po pitanju razumijevanja djece iz spektra autizma: “Mislim da smo sve svjesniji, iako \u0107emo i danas sresti ljude koji nemaju razumijevanja. Svjesniji smo i u zakonodavnom dijelu u smislu pobolj\u0161anja, olak\u0161ica i dru\u0161tvene pomo\u0107i roditeljima djece iz spektra autizma, zaklju\u010duje.<\/p>\n\n\n\n