Knji\u017eevno stvarala\u0161tvo hrvatskoga pjesnika, \u010dlana Dru\u0161tva hrvatskih knji\u017eevnika Herceg-Bosne Zdravka Niki\u0107a predstavljeno je danas u Mostaru, u Maloj dvorani Hrvatskoga doma hercega Stjepana Kosa\u010de, u sklopu redovite aktivnosti DHK HB Srijedom u podne.<\/p>\n\n\n\n
Niki\u0107ev opus od ukupno sedam do sada tiskanih djela predstavili su knji\u017eevnici fra Miljenko Stoji\u0107 i Ivan Sivri\u0107 (voditelj programa) te sam autor. Fra Miljenko je predstavio dva najnovija Niki\u0107eva djela roman \u201eSime \u017eivota vi\u010dnoga\/zapisi Stipana Trnovca\u201c i zbirku pjesama \u201eZavi\u010dajna rapsodija\u201c nagla\u0161avaju\u0107i kako je temeljnu nit cjelokupnosti knji\u017eevnikova djela upravo rije\u010d \u201erapsodija\u201c a ona je nastajala tako \u0161to je kao mali pomagao majci An\u0111i u tkanju. <\/p>\n\n\n\n
\u201eOna nije bila pismena s obzirom na slova, ali je bila pismena s obzirom na pripadnost. Pjevu\u0161ila je umilnim glasom malom Zdravku juna\u010dke pjesme te mu pri\u010dala razne predaje i legende. Korist je bila dvostruka. Njegova du\u0161a dobivala je pravilan odgoj, a nije ni zaspao tijekom pomaganja. Tako je nastao Zdravko kakvog ga poznajemo\u201c, kazao je predstavlja\u010d dvaju Niki\u0107evih djela fra Miljenko Stoji\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Govore\u0107i o Niki\u0107evu romanu \u201eSime \u017eivota vi\u010dnoga\u201c naglasio je njegovu svevremenost i univerzalnost, premda je vezan za odre\u0111eno razdoblje i odre\u0111eno podru\u010dje.
\u201eU sredi\u0161tu radnje je Stipan Trnovac, dok su profesor i Mate, Stipanov sin, sporedne bitne li\u010dnosti. Upravo tako. Bez njih bi govorenje Stipana Trnovca ostalo bez glasa. A nijedan od sve trojice nije obe\u0107avao da \u0107e se zadr\u017eati na \u0161krtom ozemlju. Stipan se najprije otisnuo u svijet da bi postao fratar, nakon toga promijenio je \u017eivot i po\u010deo studirati te onda naprasno prekinuo taj studij i vratio se ku\u0107i. Mate odlazi u svijet nakon \u0161to mu otac ne da o\u017eeniti se djevojkom koja mu je prirasla srcu. Profesor dolazi iz grada, voli knjige i pri\u010dati s ljudima te im pomagati svojim ra\u0161ljarskim umije\u0107em da u \u0161krtom ozemlju prona\u0111u vodu. Povijest s kr\u0161a po\u010dinje se raspletati pred na\u0161im o\u010dima. Pisac poput gr\u010dkog rapsoda prebire po \u017eicama svoga knji\u017eevnog glazbala i na primjeru malog kraja pri\u010da nam o cjelokupnoj du\u0161i hercegova\u010dkog kr\u0161a\u201c, naglasio je fra Miljenko, isti\u010du\u0107i i jezik kojim je roman napisan. <\/p>\n\n\n\n
\u201eStipan pi\u0161e ikavicom, iako dobro poznaje hrvatski standardni jezik kojim se slu\u017ei pripovjeda\u010d. Iz toga se da i\u0161\u010ditati \u017eal za tom podvojeno\u0161\u0107u u hrvatskom bi\u0107u. Jedan jezik govorimo kod ku\u0107e, drugi u \u0161koli i ostalim javnim prostorima. Ne bi li bilo vrijeme vratiti se tim korijenima? Neka ovo pitanje ostane visjeti u zraku, bar za sada\u201c, zaklju\u010dio je o romanu fra Miljenko.<\/p>\n\n\n\n
Govore\u0107i o zbirci pjesama \u201eZavi\u010dajna rapsodija\u201c kazao je kako se ta zbirka ne dr\u017ei silom nametnutog na\u010dina razmi\u0161ljanja, ali to ne zna\u010di kako nije suvremena.
\u201eOna zapravo razmi\u0161lja o svijetu oko nas, ukazuje nam na zapretane datosti da bismo si priznali da su lijepe i da smo ih nepravedno gurnuli u stranu. Ni\u010dim nije optere\u0107ena, najmanje time da se svidi kriti\u010darima u trendu. Provokativna je na dubokouman na\u010din. Prigrljuje suvremenost kao datost sada\u0161njega trenutka, ali ne i njezinu postavku o hermeti\u010dnosti, kraju povijesti, nemogu\u0107nosti nakon raznih zala ponovo pisati o dobru, neanga\u017eiranju u svijetu oko nas. Ma, nema umjetnosti ako nema odre\u0111ene poruke, zapravo i poku\u0161aj bje\u017eanja od poruke odre\u0111ena je poruka\u201c, kazao je fra Miljenko.<\/p>\n\n\n\n
Kratku biografiju Zdravka Niki\u0107a predstavio je Ivan Sivri\u0107, a o ostalim svojim djelima govorio je i sam autor, zahvaliv\u0161i na kraju Dru\u0161tvu \u0161to mu je omogu\u0107ilo na ovaj se na\u010din svojim knji\u017eevnim djelima predstaviti \u0161irem auditoriju.
Ulomke iz romana i poeziju govorila je Valerija Bago. <\/p>\n\n\n\n
Bilje\u0161ka o piscu<\/strong><\/p>\n\n\n\n Zdravko (Jerkin) Niki\u0107, ro\u0111en je 30. srpnja 1953. godine u Ru\u017ei\u0107ima, op\u0107ina Grude. Osnovnu je \u0161kolu zavr\u0161io u Ru\u017ei\u0107ima i Grudama, a Srednju \u0161kolu za spremanje sve\u0107enika na Poljudu u Splitu 1972. godine. Zbog tada\u0161njega nepriznavanja franjeva\u010dke gimnazije nije se odmah mogao upisati na \u017eeljeni studij te je pauzirao do 1974. kada se upisuje na Filozofski fakultet u Pri\u0161tini, gdje se zadr\u017eava tri semestra, a zatim prebacuje u Sarajevo gdje po\u010dinje sve iz po\u010detka jer mu nisu priznati ispiti iz Pri\u0161tine. Diplomirao je 1979. u Sarajevu na odsjeku Historija jugoslavenskih knji\u017eevnosti i hs\/sh jezik. Izvor:pogled.ba<\/p>\n\n\n\n <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Knji\u017eevno stvarala\u0161tvo hrvatskoga pjesnika, \u010dlana Dru\u0161tva hrvatskih knji\u017eevnika Herceg-Bosne Zdravka Niki\u0107a predstavljeno je danas u Mostaru, u Maloj dvorani Hrvatskoga doma hercega Stjepana Kosa\u010de, u sklopu redovite aktivnosti DHK HB Srijedom u podne. Niki\u0107ev opus od ukupno sedam do sada tiskanih djela predstavili su knji\u017eevnici fra Miljenko Stoji\u0107 i Ivan Sivri\u0107 (voditelj programa) te sam […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":92025,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-92024","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-bihiregija"],"yoast_head":"\n
Kao profesor radio u Banovi\u0107ima i \u0160ipovu, te u Grudama kao tajnik SIZ-a kulture i knji\u017eni\u010dar u Narodnoj knji\u017enici. U Hercegbosanskoj novinskoj agenciji HABENA zaposlio se na mjestu urednika 1993. godine, a od 1994. godine do 2001. bio glavni i odgovorni urednik. Od 2001., kada su se spojili BHP i Habena, radi na mjestu v.d. glavnoga urednika i pomo\u0107nika direktora, do odlaska u mirovinu, koncem 2017. godine. Umirovljeni\u010dke dane provodi u \u010citluku.
Sklonost pisanju ba\u0161tini od svoje majke koja je bila nepismena, ali prava riznica usmene knji\u017eevnosti. Od gimnazijskih dana u raznim \u010dasopisima objavljuje pjesme i prozne radove. Iz tiska su mu izi\u0161le slijede\u0107e knjige: Vrisak kamena (pjesme), Hrvatska hercegova\u010dka zajednica Herceg-Stjepan, Zagreb, 1994.; Strah i glad (roman), HKD Napredak Split \u2013 Mostar, 1996.; Hrvatska Golgota (pjesme), HKD Napredak Split \u2013 Mostar, 1998.; Korak izvan kruga (roman-kronika HKD Napredak Mostar, 2000.); knjiga iz radiestezije \u201eRadiestezija zrnce Bo\u017ejeg dara\u201c (Matica hrvatska \u010citluk, 2004.); roman Sime \u017eivota vi\u010dnoga \u2013 zapisi Stipana Trnovca\u201c i Zavi\u010dajna rapsodija (pjesme), Matica hrvatska Ogranak \u010citluk i Matica hrvatska Ogranak Grude, 2016. godine U rukopisu ima zbirku pjesama Vjera, obitelj, ljubav i domovina i roman radnoga naslova Sime sluga Sotonini sinova i sime sinova Sotonini sluga. Urednik je i lektor mnogih knjiga i monografija, kao i pisac proslova i pogovora vi\u0161e knjiga. U svakome njegovu djelu zastupljena je ikavica njegova rodnoga kraja. \u010clan je Dru\u0161tva hrvatskih knji\u017eevnika Herceg-Bosne.<\/p>\n\n\n\n