Autor: Bitno.net<\/strong><\/p>\n\n\n\n Uskrs postaje obiteljsko slavlje za obiteljskim stolom. Unos prolje\u0107a u obiteljski dom, osobito kroz cvjetne bukete, naj\u010de\u0161\u0107e od bijeloga cvije\u0107a, i ukrasne vo\u0161tane svije\u0107e, redovito bijele boje, bijeli stolnjak, dekorativni prilozi na stolu, u zajedni\u0161tvu s pisanicama i ostalim darovima iz prirode, stvara uskrsno ozra\u010dje.<\/p>\n\n\n\n U sve\u010danom obiteljskom ozra\u010dju prvo jutarnje jelo koje se poslu\u017eivalo bio je uskrsni blagoslov, iz uskrsne ko\u0161arice, odnosno hrana koje se nosila na blagoslov na uskrsnu ve\u010dernjicu (uskrsnu subotu) ili na uskrsnu jutarnjicu (jutarnju misu na Uskrs). Uskrsno jelo poslu\u017eivalo se kao uvod u uskrsni objed koji je bio posebno sve\u010darski pripremljen.<\/p>\n\n\n\n Uskrsna ko\u0161arica je ko\u0161arica od pletenoga pru\u0107a u kojoj se nosila hrana na uskrsni blagoslov. Sadr\u017eaj ko\u0161arice razli\u010dit je prema obi\u010daju doti\u010dnoga kraja. Nakon \u0161to bi doma\u0107ica ko\u0161aricu prekrila stolnicom, naj\u010de\u0161\u0107e bi u nju stavila uskrsnu hranu, kao \u0161to je poga\u010da (kruh), sirnica, pecivo (pince, vrtanj ili pletenica), pr\u0161ut ili \u0161unka, kuhana jaja (pisanice ili oguljena), mlijeko i sir, vino, sol i \u0161e\u0107er, razni za\u010dini (kao hren), povr\u0107e (kao listovi bijeloga i crvenoga luka)\u2026<\/p>\n\n\n\n Negdje su doma\u0107ice za blagoslov pripremile samo toliko jaja koliko je \u010dlanova u obitelji (ra\u010dunaju\u0107i ponekad i odsutne), a ponegdje se ra\u010dunalo i pokojne \u010dlanove koje su poznavali. Osobito su doma\u0107ice tih dana pripremile mlije\u010dna peciva i pletenice, \u0161trukle sa sirom, kola\u010de od dizanog tijesta, sirnice, gibanice, torte, medenjake, razne sitne kola\u010di\u0107e u obliku ze\u010di\u0107a, kokica i pili\u0107a\u2026<\/p>\n\n\n\n Jedan od najpoznatijih obi\u010daja vezanih uz Uskrs je bojenje jaja. Taj obi\u010daj potje\u010de od poganskih naroda kojima su jaja bila simbol \u017eivota koji se ra\u0111a s prolje\u0107em. Ova je simbolika povezana s prolje\u0107em kada se nakon zimskoga mirovanja priroda ponovno budi. Za kr\u0161\u0107ane jaje slikovito izra\u017eava \u201egrobnu ti\u0161inu\u201c iz koje izlazi novi \u017eivot, tj. Isusov izlazak iz groba na uskrsno jutro. Kao \u0161to pile samo razbija ljusku jajeta i izlazi u \u017eivot, tako je i Krist raskinuo tamu groba, \u201erazbio\u201c grobni kamen i izi\u0161ao u \u017eivot.<\/p>\n\n\n\n Jaja su se u pro\u0161losti bojila prirodnim bojama od kojih je najra\u0161irenije bojenje ljuskama luka.<\/p>\n\n\n\n Sirnica ili poga\u010da (pinca) uskrsni je kruh (kola\u010d) u Dalmaciji, Hrvatskom primorju i Istri. Oblikuje su u kuglu koja se, prije pe\u010denja, prema\u017ee \u017eumanjkom i razre\u017ee po sredini u obliku kri\u017ea i pospe \u0161e\u0107erom.<\/p>\n\n\n\n Kao \u0161to prolje\u0107e unosi novu svje\u017einu u prirodu, tako i uskrsno drvce simbolizira novi \u017eivot koji su vjernici zaslu\u017eili po Isusovu uskrsnu\u0107u. Uskrsno drvce postavlja se u ukrasnu vazu sa svije\u0107om na vidno mjesto u obliku grane zimzelenoga stabla, kao \u0161to je maslina, \u010dempres, bor, smreka, koje se ukra\u0161ava dekorativnim biljnim ili cvjetnim ukrasima.<\/p>\n\n\n\n Jedan od najpoznatijih uskrsnih simbola je janje. Obi\u010dno se slika uz zastavicu sa znakom kri\u017ea i naziva se na latinskom \u201cAgnus Dei\u201d (Jaganjac Bo\u017eji). Simbol je povezan sa \u017eidovskom Pashom. U davnini su \u017didovi \u017ertvovali janje za taj blagdan. Prvi kr\u0161\u0107ani, koji su ve\u0107inom bili \u017didovi, povezali su tu \u017ertvu s Kristovom \u017ertvom na kri\u017eu. Radosno pashalno slavlje, kojim se slavilo oslobo\u0111enje \u017didova iz egipatskog su\u017eanjstva, kr\u0161\u0107ani su usporedili s oslobo\u0111enjem od smrti koje im donosi Uskrsnu\u0107e. Blagovanje janjeta na uskrsnom ru\u010dku u srednjem vijeku postalo je obi\u010dajem na papinu dvoru, a u mnogim europskim zemljama i dalje traje ta tradicija.<\/p>\n\n\n\n Zec odnosno kuni\u0107 u pogansko je doba bio simbol plodnosti, a u anglosaksonskim narodima predstavljao je zemaljsko utjelovljenje bo\u017eice plodnosti Eastre. Ze\u010devi i kuni\u0107i kao \u017eivotinje s najbr\u017eom mogu\u0107no\u0161\u0107u razmno\u017eavanja bili su simbol novog ra\u0111anja \u017eivota u proljetno doba, kada se slavio poganski praznik dolaska prolje\u0107a. U germanskoj mitologiji zec je tako\u0111er bio pratilac Ostare, boginje prolje\u0107a.<\/p>\n\n\n\n Izrada prvih jestivih ze\u010deva ili kuni\u0107a tako\u0111er nastaje u Njema\u010dkoj, po\u010detkom 19. stolje\u0107a. Uskrsni ze\u010di\u0107 (ili kuni\u0107) u hrvatski uskrsni obi\u010daj do\u0161ao je upravo iz germanskoga podru\u010dja.<\/p>\n\n\n\n Zec je prema kr\u0161\u0107anskom pu\u010dkom obi\u010daju glasnik Uskrsa. Kao \u0161to se zec, nakon zime, iznenada pojavi u prolje\u0107e i tako najavi ljep\u0161e i toplije dane, tako se i Krist, nakon muke i smrti, kao uskrsnuli iznenada pojavio me\u0111u svojim u\u010denicima.<\/p>\n\n\n\n Postoji mnogo crkvenih pjesama koje opjevavaju Isusovu muku, raspe\u0107e i uskrsnu\u0107e. U hrvatskoj uskrsnoj tradiciji najpoznatije su \u201cKraljice neba\u201d, \u201cGospodin slavno uskrsnu\u201d, \u201cNa nebu zora rudi\u201d i dr. Poznato je oko 100 skladbi, koje se pjevaju kao uskrsne pjesme od Velike subote do Duhova, ali samo oko 30-ak se pjeva i danas. Godine 1979. zapo\u010deo je najstariji festival hrvatske popularne kr\u0161\u0107anske glazbe pod nazivom Uskrs fest, kao smotra glazbeno-duhovnog stvarala\u0161tva mladih.<\/p>\n\n\n\n Obi\u010daj paljenja uskrsnoga krijesa ili \u201cvuzmice\u201d pro\u0161iren je po cijeloj sjeverozapadnoj Hrvatskoj, ali i drugdje. Nu\u017eno je re\u0107i da je obi\u010daj do\u0161ao iz poganske, pretkr\u0161\u0107anske tradicije, no Crkva takav obi\u010daj ne osu\u0111uje. Ona, naime, cijeni \u0161to je u tradicijama pozitivno i vrijedno, a paljenje vatre u rano uskrsno jutro u sebi nosi posebno sna\u017enu simboliku. U obi\u010daju paljenja uskrsnoga krijesa, barem u pro\u0161losti kada je taj obi\u010daj prihvatilo i kr\u0161\u0107anstvo, ali i kasnije, bila je prisutna plemenita ideja seoskoga okupljanja, pjevanja uskrsnih pjesama i zajedni\u010dke proslave toga najve\u0107eg kr\u0161\u0107anskog blagdana. A sve oko vatre, oko ognja, oko svjetla \u2013 a kr\u0161\u0107anima je svjetlo \u2013 Krist \u2013 u sebi ima duboku simboliku. Ona je znak kojim se izri\u010de bo\u017eanstvo i njegovo djelovanje: oganj prosvjetljuje, grije, sa\u017ei\u017ee, razara i preoblikuje.<\/p>\n\n\n\n Izvor:bitno.net<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Uz liturgijsko uskrsno slavlje vezani su i razli\u010diti narodni obiteljski obi\u010daji kojima se obilje\u017eava radost kr\u0161\u0107anskoga Uskrsa. Evo nekoliko najpoznatijih obi\u010daja! Autor: Bitno.net 1. Uskrsni blagdanski stol Uskrs postaje obiteljsko slavlje za obiteljskim stolom. Unos prolje\u0107a u obiteljski dom, osobito kroz cvjetne bukete, naj\u010de\u0161\u0107e od bijeloga cvije\u0107a, i ukrasne vo\u0161tane svije\u0107e, redovito bijele boje, bijeli stolnjak, […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":9291,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"h5ap_radio_sources":[],"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-9290","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-bihiregija"],"yoast_head":"\n1. Uskrsni blagdanski stol<\/h2>\n\n\n\n
2. Uskrsna ko\u0161arica za blagoslov hrane<\/h2>\n\n\n\n
3. Bojenje jaja<\/h2>\n\n\n\n
4. Sirnica<\/h2>\n\n\n\n
5. Uskrsno drvce<\/h2>\n\n\n\n
6. Uskrsno janje<\/h2>\n\n\n\n
7. Uskrsni zeko<\/h2>\n\n\n\n
8. Uskrsne pjesme<\/h2>\n\n\n\n
9. Uskrsni krijes<\/h2>\n\n\n\n