Uskrs je najve\u0107i kr\u0161\u0107anski blagdan, dan uskrsnu\u0107a Isusa Krista. Rije\u010d je o pomi\u010dnom blagdanu, ali uvijek pada na nedjelju izme\u0111u 22. o\u017eujka i 25. travnja. Ove ga godine slavimo 4. travnja.<\/p>\n\n\n\n
Osim Uskrsa, za taj dan koriste se i nazivi Pasha i Vazam, ali prvi se rabi vi\u0161e u nekim povijesnim konotacijama, a drugi obuhva\u0107a cijelo sveto trodnevlje \u2013 Veliki petak i subotu te Uskrs.<\/p>\n\n\n\n
U zapadnom kr\u0161\u0107anstvu priprema za Uskrs je korizma koja traje 40 dana, a nakon nje, nedjelju prije Uskrsa, slavi se Cvjetnica kojom zapo\u010dinje Veliki tjedan.<\/p>\n\n\n\n
Uz slavlje Uskrsa naj\u010de\u0161\u0107e se ve\u017eu brojni simboli i obi\u010daji koji se razlikuju od zemlje do zemlje, ali ve\u0107ini je zajedni\u010dko ukra\u0161avanje pisanica.<\/p>\n\n\n\n
\u0160to simboliziraju uskrsne pisanice?<\/strong><\/p>\n\n\n\n Pisanice simboliziraju \u017eivot, a \u010desti su simboli pili\u0107i i ze\u010devi, ali i brojne slastice.<\/p>\n\n\n\n Jaje unutar ljuske sadr\u017ei novi \u017eivot, koji se ra\u0111a probijanjem ljuske. Kao takvo, jaje je simbol novoga \u017eivota te Isusova napu\u0161tanja groba i uskrsnu\u0107a.<\/strong> Crvena boja pisanica simbolizira Isusovu Krv, \u010dijim je prolijevanjem dao \u017ertvu za otkupljenje ljudskoga roda. I znakovi na pisanicama imaju svoje simboli\u010dno zna\u010denje: krug oko jajeta predstavlja vje\u010dnost, to\u010dkice su Marijine suze, dok je trokut simbol Presvetog Trojstva.<\/p>\n\n\n\n Bojanje pisanica duboko je ukorijenjeno u hrvatskoj tradiciji. Glinena jaja prona\u0111ena su u grobovima starih naroda na na\u0161em prostoru, prije dolaska Hrvata. Pisanice su osim simbola \u017eivota bile i tradicionalan dar, a \u010desto su ih me\u0111usobno darivali zaljubljeni s ljubavnim motivima (srca, dva goluba) ili porukama (ovo se jaje za poljubac daje<\/em> \u2013 Me\u0111imurje), kako ljubavnim, tako religioznim i \u010destitkama. Djevojke bi u Podravini svoje dobivene pisanice ponosno stavljale na prozore, a u Dubrovniku bi mlade zaru\u010dniku darovale tucet jaja, a budu\u0107oj svekrvi ispekle bi pletenicu od tijesta.<\/p>\n\n\n\n Motivi na \u0161aranim jajima su razli\u010diti i kre\u0107u se od likova do ornamentike, odnosno do jednobojnog bojenja. Pisanice omogu\u0107uju bogat zbroj obi\u010daja kao \u0161to su: darivanje jajima, tucanje obojenim i ne obojenim jajima i ga\u0111anje jaja novcem. U starom Zagrebu i njegovoj okolici tucanje jajima upozoravalo je na Uskrs kao prijelomnicu u vremenu pa su tim doga\u0111ajem ozna\u010davali i vrijeme, bilje\u017ee\u0107i u dokumentima u 14. stolje\u0107u da se ne\u0161to dogodilo \u201cposlije tucanja jaja\u201d, tj. poslije Uskrsa.<\/p>\n\n\n\n Umije\u0107e \u0161aranja uskrsnih pisanica u Hrvatske danas se o\u017eivljava kroz obiteljske tradicije preno\u0161enjem na mlade generacije, u \u0161kolama kroz likovne radionice a pisanice se izra\u0111uju u malim radionicama i kao hrvatski suvenir.<\/p>\n\n\n\n Diljem Hrvatske se upotrebljavaju razli\u010dite tehnike ukra\u0161avanja pisanica. Uz batik tehniku s teku\u0107im voskom, poznato je ukra\u0161avanje pisanica svilom i koncem, koja se koristi u okolici \u0110akova. No, u Slavoniji je tako\u0111er prisutna i batik tehnika koja upotrebljava mali lijevak za pisanje po pisanici.<\/p>\n\n\n\n Dok nije bilo umjetnih boja za jaja, rabile su se boje koje se mogu na\u0107i u prirodi \u2013 ljuska crvenog luka, cikla, razne bobice, \u0161pinat, kopriva, a danas je ta tradicija sve rje\u0111a. Posebna je tehnika ukra\u0161avanja pisanica, osim \u0161aranja voskom i ukra\u0161avanja biljkama<\/strong>, bilo i ukra\u0161avanje slamom<\/strong>. Jaja bi se omatala slamkama da se dobiju razni oblici ili bi se slamke razrezale i lijepile na jaja tvore\u0107i raznolike ukrase. Crne pisanice karakteristi\u010dne su za Me\u0111imurje. Boja se dobila od bobica bazge ili \u010da\u0111e.<\/p>\n\n\n\n Ukra\u0161avanje pisanice tehnikom struganja primjenjuje se u okolici Sunje, dok je ukra\u0161avanje pisanica slamom vezano uz Bunjevke. Ovdje svakako valja spomenuti i tehniku Dubrova\u010dkog primorja koja je sli\u010dna konavoskoj, no svoje je savr\u0161enstvo oslikavanja dostigla uz pomo\u0107 pera. Uz precizno oslikane motive ova tehnika koristi i velike natpise poput natpisa, \u201cOvo jaje palo s neba, ba\u0161 u ruke kome treba\u201d ili \u201cOvo jaje od srca se daje\u201d, te \u201cSretan Uskrs, du\u0161o draga\u201d i sli\u010dno.<\/p>\n\n\n\n Od 2008. godine pisanica u Hrvatskoj ima status nematerijalnoga dobra.<\/p>\n\n\n\n Blagoslov jela<\/strong><\/p>\n\n\n\n Uskrsna jaja (pisanice), uskrsni krijes i blagoslov jela dio su narodnih obi\u010daja vezanih uz najzna\u010dajniji kr\u0161\u0107anski blagdan. Blagoslov jela stara je crkvena i pu\u010dka tradicija na\u0161ega naroda. Na Veliku subotu ili u rano jutro na sam Uskrs, u crkvu vjernici nose u svojim ko\u0161arama jelo: jaja, kruh, pecivo, \u0161unku, luk\u2026 na uskrsni blagoslov!<\/p>\n\n\n\n Ove godine 2020. ne\u0107e biti mogu\u0107e. U skladu s odlukom Kongregacije, svaki ordinarij za svoju biskupiju donio je smjernice da taj blagoslov u svakoj ku\u0107i mogu podijeliti roditelji. Drugim rije\u010dima, kada se obitelj zajedni\u010dki okupi za stolom, neka zajedno izmole O\u010dena\u0161, a potom neka otac ili majka blagoslove tu hranu.<\/p>\n\n\n\n Nakon navje\u0161taja evan\u0111eoskog odlomka o putu u Emaus (Lk 24, 13.15.27-32), obrazac predvi\u0111a Psalam 23, molitvu vjernika i zajedni\u010dku molitvu O\u010dena\u0161a.<\/p>\n\n\n\n \u201cTada slavitelj izre\u010de blagoslovnu molitvu:<\/p>\n\n\n\n Svemogu\u0107i Bo\u017ee, ti si htio da u\u010denici u Emausu prepoznaju Krista uskrsloga u lomljenju kruha. Izlij obilje svoga blagoslova na ovu hranu (i pi\u0107e) da i mi koji je (ga) blagujemo, danas i svakoga dana na\u0161ega \u017eivota s vjerom susre\u0107emo tvoga uskrsloga Sina, od njega primamo kruh \u017eivota te po njemu i sami dostignemo slavu uskrsnu\u0107a. Koji \u017eivi i kraljuje u vijeke vjekova. Amen.\u201d<\/p>\n\n\n\n Obi\u010daji u svijetu<\/strong><\/p>\n\n\n\n Neke druge zemlje svijeta imaju svoje jedinstvene obi\u010daje koji su nama manje poznati ili mo\u017eda \u010dak i \u010dudni.<\/p>\n\n\n\n U Sjevernoj Americi najpoznatiji je obi\u010daj lova na pisanice. Roditelji i rodbina skriju pisanice po ku\u0107i i dvori\u0161tu, a djeca ih tra\u017ee, vjeruju\u0107i da ih je preko no\u0107i skrio uskrsni zec. Ujutro na Uskrs odlaze na misu, a odr\u017eavaju se i uskrsne parade.<\/p>\n\n\n\n U isto\u010dnom dijelu Nizozemske pale se uskrsne vatre u sumrak. U okolici Magdeburga dje\u010daci se simboli\u010dki izudaraju da bi se iz njih istjeralo lo\u0161e pona\u0161anje. Taj je obi\u010daj bio \u010dest i u \u0160kotskoj gdje postoji izreka \u201eistu\u010den kao na Uskrs\u201d koja zna\u010di da je za neki prijestup dobivena preblaga kazna.<\/p>\n\n\n\n Norve\u017eani i Danci na Veliku subotu u d\u017eepovima nose komadi\u0107e beskvasnog kruha umotane u bijelo platno da bi ga pojeli u pono\u0107, a op\u0107enito kod Skandinavaca treba spomenuti i neobi\u010dan obi\u010daj gledanja kriminalisti\u010dkih filmova i \u010ditanja romana istog \u017eanra za vrijeme uskrsnih blagdana. U Finskoj i \u0160vedskoj djeca ukra\u0161avaju gran\u010dice cice-mace pa ih, hodaju\u0107i od vrata do vrata obu\u010dena kao vje\u0161tice, mijenjaju za slatki\u0161e. Taj je ritual mje\u0161avina razli\u010ditih obi\u010daja.<\/p>\n\n\n\n U Meksiku postoji obi\u010daj izrade jaja ispunjenih konfetima, koja se zovu \u201ccascarones\u201d. Jaje se ispuha od bjelanjka i \u017eumanjka pa ostane samo ljuska. Polovica se ljuske jajeta zdrobi, a polovica ostane i poboja se, te se u nju stave \u0161areni konfeti, raznobojni sitni papiri\u0107i i sl. Obi\u010daj se pro\u0161irio i na sjeverozapad SAD-a.<\/p>\n\n\n\n U Bugarskoj i Rumunjskoj na Veliku subotu se bra\u0161no, sol, kvasac i pisanice stavljaju na prozore, a od tih se sastojaka na Uskrsni ponedjeljak zamijesi kruh. Potom se kruh blaguje da bi godina bila plodna.<\/p>\n\n\n\n U \u0160panjolskoj splavi plutaju s ukra\u0161enim figurama koje predstavljaju likove iz biblijske pri\u010de o Kristovu uskrsnu\u0107u, a \u010deste su povorke i gozbe. U Meksiku se gotovo nigdje ne mogu prona\u0107i pisanice, pili\u0107i ni ze\u010devi jer ne \u017eele dopustiti da strani obi\u010daji zasjene njihove tradicionalne. Cijela nacija je na praznicima tijekom \u010ditavog Velikog tjedna.<\/p>\n\n\n\n U zemljama Beneluxa na Veliki petak sva zvona utihnu jer, kako tradicija ka\u017ee, \u201eodlaze u Rim\u201d. Grci, posebno na otoku Krfu, njeguju jedan od najneobi\u010dnijih uskrsnih obi\u010daja. Naime, na Veliku subotu, kao izraz ljutnje zbog Judine izdaje, bacaju posu\u0111e kroz prozor!<\/p>\n\n\n\n Francuzi u gradu Hauxu (uz granicu sa \u0160panjolskom) svake godine na Uskrsni ponedjeljak razbiju oko 4500 jaja za divovski omlet koji se potom servira na tisu\u0107u tanjura. Svi koji \u017eele sudjelovati u ovoj zanimljivoj tradiciji, u vrijeme ru\u010dka moraju donijeti nekoliko jaja na glavni gradski trg. Svakako je zanimljiv i obi\u010daj \u010ceha, Slovaka i Ma\u0111ara da na Uskrsni ponedjeljak simboli\u010dno bi\u010duju svoje \u017eene \u0161ibama koje ukrase raznim vrpcama, a sve kako bi u idu\u0107oj godini o\u010duvale ljepotu i zdravlje!<\/p>\n\n\n\n