\u201eManje je krvi proliveno za stotinu godina austrougaraske vladavine nego za pet godina jugoslavenstva od srpskih \u017eandara\u2026\u201c (pismo nadbiskupa Bauera srbijanskom kralju 1935.)<\/p>\n\n\n\n
\u201eZa vrijeme Austrougarske bilo je dosta 700 \u017eandara za svu Hrvatsku, a danas ih ima 6.000 ili 7.000.\u201d (pismo nasbiskupa Bauera srbijanskom kralju 1935.)<\/p>\n\n\n\n
1. prosinca 1918. osnovano je Kraljevstvo Srba, Hrvata i Slovenaca, kasnije Jugoslavija, koja \u0107e pod raznim imenima (Kraljevina Jugoslavija, DFJ, FNRJ i SFRJ) trajati do 1991. godine, uz prekid u razdoblju za vrijeme Drugog svjetskog rata (1941. \u2013 1945.).<\/p>\n\n\n\n
Kroz cijelo svoje postojanja ta tvorevina je narodima koji su je sa\u010dinjavali donijela samo jad, krv i patnje, prije svega zbog izrazite srbijanske hegemonije i Srba koji su smatrali Jugoslaviju ina\u010dicom Velike Srbije, te su zbog toga ugnjetavali narode u toj zajednici. Osobita meta ugnjetavanja bili su Hrvati i Albanci, u obje Jugoslavije, nacionalno najsvjesniji narodi Jugoslavije koji su uvijek imali \u017eelju za velikim stupnjem autonomije ili samostalnosti.<\/p>\n\n\n\n
Jugoslavija se odr\u017eavala na krvi njezinih stanovnika, kako prva monarhisti\u010dka, tako i druga komunisti\u010dka. Raspad i prve i druge Jugoslavije bio je uvijek u krvi, tako da je ta nesretna tvorevina s pravom nazvana \u2013 krvava tamnica naroda.<\/p>\n\n\n\n
Premda je Hrvatska svojevoljno u\u0161la u asocijaciju sa ostalim ju\u017enoslavenskim narodima ubrzo je do\u017eivjela veliko razo\u010daranje jer je ve\u0107ina srpske elite novu dr\u017eavu smatrala samo kao pro\u0161irenu Srbiju ili u najmanju ruku strogo centraliziranu dr\u017eavu u kojoj nije bilo mjesta za nagla\u0161avanje nacionalnih identiteta.<\/p>\n\n\n\n
Batinanje ljudi kao kazna pravosu\u0111a ili \u010dak samovoljno od strane dr\u017eave, a koje je odavno iz Hrvatske nestalo (jo\u0161 1869. godine), obnovljeno je do tada nepoznatom i nevi\u0111enom \u017eestinom u Jugoslaviji. Ta pojavnost nasilja, krvi i mu\u010denja je o\u010dito bilo norma na Balkanu i Srbiji koja je 400 godina pripadala drugom \u2013 osmanskom \u2013 civilizacijskom krugu.<\/p>\n\n\n\n
Zbog nastalih okolnosti u kojima se teror nije mogao dalje trpjeti, oglasio se i prvak Katoli\u010dke crkve u Hrvatskoj, nadbiskup zagreba\u010dki, dr. Antun Bauer (ina\u010de nesklon bilo kakvim mije\u0161anjima u politi\u010dka pitanja). Godine 1935. godine, nadbiskup je u pratnji kri\u017eeva\u010dkog vladike Dionizija Njaradija, oti\u0161ao u Beograd, gdje je tada\u0161njem namjesniku, knezu Pavlu Kara\u0111or\u0111evi\u0107u i ministru vojske generalu Peri \u017divkovi\u0107u, predao svoj Memorandum.<\/p>\n\n\n\n
Bio je to popis koji je sadr\u017eavao oko 200 najnovijih i najte\u017eih slu\u010dajeva zlo\u010dina, \u0161to su ih nad Hrvatima po\u010dinili pripadnici vojske i \u017eandarmerije diljem Kraljevine Jugoslavije. Veliki broj tih slu\u010dajeva bio je vezan za izbore koji su se odr\u017eali po\u010detkom svibnja, i bili su pra\u0107eni nesmiljenim terorom i progonom hrvatskih seljaka i radni\u0161tva, kako bi ih se sprije\u010dilo u izra\u017eavanju slobodne bira\u010dke volje. Najve\u0107i broj slu\u010dajeva bila su ni\u010dim izazvana ubojstva, a svaki je posebno obra\u0111en, s navedenim vremenom i mjestom doga\u0111aja, te imenima \u017ertava i po\u010dinitelja.<\/p>\n\n\n\n
U tekstu Memoranduma dr. Bauer pi\u0161e kako izvje\u0161\u0107uje predstavnike dr\u017eavne vlasti o strahovitim patnjama kojima su izlo\u017eeni njegovi vjernici, te da mora podi\u0107i glas protiv mu\u010denja i ubijanja. U uvodnom tekstu zapisao je i ovo:<\/p>\n\n\n\n
Vode\u0107a politi\u010dka snaga u hrvatskom narodu, Hrvatska selja\u010dka stranka bila je primorana kona\u010dno ne\u0161to poduzeti, te se u srpnju mjesecu 1935. godine, zbog sve ja\u010deg terora i u\u010destalih napada \u010detnika na narod u Hrvatskoj formiraju \u2018Hrvatska selja\u010dka za\u0161tita\u201d \u2013 po selima, i \u2018Hrvatska gra\u0111anska za\u0161tita\u2018 po gradovima. Naoru\u017eani drvenim toljagama, ljudi brane ku\u0107ne pragove i svoje obitelji, te uskoro dolazi do lokalnih sukoba u kojima ginu i neki od \u010detni\u010dkih ekstremista. Dr\u017eavni aparat i dalje anga\u017eira skupine agenata i terorista kojima je zada\u0107a likvidacija vi\u0111enijih Hrvata za koje se dr\u017ei da predstavljaju smetnju odr\u017eanju srbijanske hegemonije, a antihrvatska promid\u017eba dobija zastra\u0161uju\u0107e razmjere, tako da se putem tiska otvoreno najavljuju akcije odmazde prema svima koji se ne sla\u017eu s politikom aktualnog re\u017eima, ili na bilo koji na\u010din djeluju protivno njegovim interesima.<\/p>\n\n\n\n
Za vrijeme posjeta pisca i potpredsjednika francuskog Parlamenta Ernesta Pezeta Kraljevini Jugoslaviji (listopada 1935. godine), ovaj je posjetio i Zagreb i pritom na vlastito tra\u017eenje primljen je u audijenciju kod nadbiskupa-koadjutora Alojzija Stepinca. Budu\u0107i da je Pezet bio i izvjestitelj za Srednju i Isto\u010dnu Europu Komisije za vanjske poslove svoga Parlamenta, on se detaljno raspitivao za situaciju u dr\u017eavi, posebice sa stanovi\u0161ta ljudskih prava i gra\u0111anskih sloboda.<\/p>\n\n\n\n
Na temelju bilje\u0161ki koje je Francuz objavio kasnije u svojoj knjizi Jugoslavija u opasnosti?, dijelom se mo\u017ee rekonstruirati o \u010demu su razgovarali. Pezet, dakle, navodi, kako mu je tom prigodom Stepinac dao obiman pisani materijal koji je sadr\u017eavao podatke o aktima okrutnog nasilja nad narodom, protukatoli\u010dkim pritiscima, protupravnim dr\u017eavnim uredbama i zakonima. Govore\u0107i kako je dovoljan i najmanji povod (primjerice, izra\u017eavanje nacionalnih osje\u0107aja, makar i u najbla\u017eem obliku), pa da se poduzmu \u010dini surovog nasilja prema obi\u010dnim seljacima. Evo nekih navoda iz bilje\u0161ki Pezeta:<\/p>\n\n\n\n
\u201eManje je krvi proliveno za stotinu godina austrougraske vladavine nego za pet godina jugoslavenstva od srpskih \u017eandara\u2026\u201c<\/p>\n\n\n\n
\u201eZa bilo \u0161to na\u0111e se isprike i opravdanja za zlostavljanje. Prilikom jednog od zadnjih mojih pastirskih posjeta, dva su \u010dovjeka ubijena u jednom mete\u017eu od \u017eandara\u2026\u201c<\/p>\n\n\n\n
\u201eNakon \u2018Memoranduma\u2019 Mons. Bauera upu\u0107enog Stojadinovi\u0107evoj vladi, gro\u017enje su sve \u010de\u0161\u0107e i vjernicima i sve\u0107enicima i biskupima. Nasilja su bezbrojna\u2026\u201c<\/p>\n\n\n\n
\u201eDobra volja Stojadinovi\u0107a i Koro\u0161ca uzaludna je, jer ih vojska i \u017eandarmerija ignorira. \u0160ef sigurnosti priznao mi je 27. rujna: \u201eJa sam nemo\u0107an pred \u017eandarima\u2026<\/p>\n\n\n\n
\u201eNi jedan sve\u0107enik nije siguran za svoj \u017eivot. Ne pro\u0111e dan, da po koji ne do\u0111e i zatra\u017ei moju za\u0161titu\u2026\u201c<\/p>\n\n\n\n
\u201e(\u2026) Za vrijeme Austrougarske bilo je dosta 700 \u017eandara za svu Hrvatsku, a danas ih ima 6.000 ili 7.000. To se opravdava zbog utjecaja i djelovanja komunista: nemogu\u0107e je stanje danas u Hrvatskoj\u2026\u201c<\/p>\n\n\n\n
\u201e(\u2026) Informirao sam princa Pavla o situaciji. On mi je odgovorio: \u2018Imate pravo, ali nisam ja sam i prakti\u010dno ne mogu ni\u0161ta\u2019\u2026\u201c<\/p>\n\n\n\n
\u201eMi \u017eivimo u re\u017eimu, koji je protiv nas. Svuda su \u0161pijuni, svuda su dou\u0161nici. To je turski sistem, koji se nastavlja po srpskom re\u017eimu. Policija, \u017eandarmerija dr\u017eava je u dr\u017eavi\u2026\u201c*<\/p>\n\n\n\n
* M. Landercy, Kardinal Alojzije Stepinac, \u0110akova\u010dki Selci 1989., str. 46\/47.; istaknuo: Z.-P.<\/p>\n\n\n\n
Izvor: narod.hr<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" \u201eManje je krvi proliveno za stotinu godina austrougaraske vladavine nego za pet godina jugoslavenstva od srpskih \u017eandara\u2026\u201c (pismo nadbiskupa Bauera srbijanskom kralju 1935.) \u201eZa vrijeme Austrougarske bilo je dosta 700 \u017eandara za svu Hrvatsku, a danas ih ima 6.000 ili 7.000.\u201d (pismo nasbiskupa Bauera srbijanskom kralju 1935.) 1. prosinca 1918. osnovano je Kraljevstvo Srba, Hrvata […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":94679,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"h5ap_radio_sources":[],"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-94678","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-bihiregija"],"yoast_head":"\n