Op\u0107e je poznato da je u Europi krumpir jedna od pet najva\u017enijih \u017eive\u017enih namirnica. Kad je tako, a jeste \u0161to zorno potvr\u0111uje procedure za njegov izvoz u zemlje Europske unije, treba se potruditi da ga ima pribli\u017eno potrebama stanovni\u0161tva i u zbog vremenskih prilika nepovoljnim godinama.<\/p>\n\n\n\n
U teku\u0107oj godini u Bosni i Hercegovini dogodile su se dvije disproporcije. Od o\u017eujka do svibnja doma\u0107i krumpir je bio bagatela, u prodajnim centrima tr\u017eio se 1,9 KM za kilogram, odnosno po 19 feniga!?<\/p>\n\n\n\n
Bio je to krumpir iz banjalu\u010dke regije. Ponuda starog krumpira u bescjenje, oborila je cijenu ranog hercegova\u010dkog na 0,25 KM za kilogram. Jeftinog mladog krumpira bilo je cijelo ljeto, a onda je do\u0161la jesen po\u010deo se vaditi krumpir u glavnim proizvodnim rajonima \u2013 Banjalu\u010dkoj regiji, Glamo\u010dkom i Nevesinjskom polju, Romaniji\u2026 Uz kampanju i mizerne prinose odjednom je postalo jasno ono \u0161to je bilo razvidno i u srpnju, zbog su\u0161e prinos je desetkovan.<\/p>\n\n\n\n
Usporedo s va\u0111enjem krumpira u planinskim dijelovima BiH, po\u010dele su rasti cijene sa ljetnih 0,30 do 0,60 KM, na 1 KM pa i vi\u0161e. Trenuta\u010dno je cijena doma\u0107eg krumpira na veliko, na \u010dapljinskoj veletr\u017enici u Tasov\u010di\u0107ima od 0,80 do 1,20 KM. Ni\u017ea cijena vrijedi za banjalu\u010dki koji je ka\u017eu slabije kvalitete, a vi\u0161a za ju\u017enohercegova\u010dki i planinski nevesinjski.<\/p>\n\n\n\n
Mali dio proizvo\u0111a\u010da iz Hercegovine, primjerice s podru\u010dja Gruda kako nema najvodnjavanja uspije sa\u010duvati ne\u0161to ranog hercegova\u010dkog krumpira \u010dija je cijena pet puta ve\u0107e od onoga \u0161to je prodavan u lipnju ove godine.<\/p>\n\n\n\n
Zbog malih koli\u010dina ve\u0107 se po\u010delo govoriti kako \u0107e krumpir \u201ei\u0107i\u201c preko dvije marke, a onda su u igru usko\u010dili Nijemci.<\/p>\n\n\n\n
Malo im \u0161to nam prodaju automobile, razne strojeve, sve vi\u0161e i odje\u0107u, nego nas jo\u0161 i krumpirom hrane. U cijeloj pri\u010di zanimljivo je da su proljetos i u Njema\u010dkoj vladale nepovoljne vremenske prilike, bili smo svjedoci i razornih poplava, a i su\u0161e, me\u0111utim krumpira je o\u010dito moralo biti. Njema\u010dki krumpir je ohladio uzavrelu tra\u017enju. Tr\u017ei se 1 KM za kilogram.<\/p>\n\n\n\n
\u201eIzvrsne je kvalitete\u201c, uvjerava nas Hilmo Krehi\u0107 iz Radi\u0161i\u0107a kod Ljubu\u0161kog, koji u nedostatku doma\u0107eg uz raznu zelen prodaje i njema\u010dki krumpir, te ilustrira:<\/p>\n\n\n\n
\u201eNema otpada. Svaki krumpir je zdrav. Imam ja u ponudi i na\u0161eg, ali ga iz bojazni o kvalitetu, ne mogu preporu\u010diti. Ovaj njema\u010dki mogu. Prije prodaje ponio sam jednu vre\u0107u ku\u0107i, probao kuhati, vidim dobar je i to je to. \u0160to je najva\u017enije, nema otpada\u201c.<\/p>\n\n\n\n
I to je to, stok njema\u010dki krumpira izlo\u017een za prodaju brzo nestaje, vozi se u Bosnu, Trebinje, Neum, pa \u010dak i Livno, jo\u0161 malo pa \u0107e i u Glamo\u010d, Nevesinje, Lakta\u0161e\u2026<\/p>\n\n\n\n
Podsje\u0107amo s iznimkom pro\u0161le 2020. godine, krumpir iz Njema\u010dke se stalno uvozi u ruralnu Bosnu i Hercegovinu, me\u0111utim ovo je prvi puta da se na veliko ve\u0107 po\u010deo prodavati u studenom. Obi\u010dno bi doma\u0107eg doticalo \u201edo Bo\u017ei\u0107a\u201c, me\u0111utim ovoga puta smo ostali kratki prakti\u010dno za dva mjeseca.<\/p>\n\n\n\n
Na koncu \u0161to re\u0107i umjesto zaklju\u010dka, stvar je \u201eprosta k\u2019o pasulj\u201c, prekopirati kao to rade Nijemci. Jasno za taj dio pri\u010de zadu\u017eena su odgovaraju\u0107e slu\u017ebe od op\u0107inskih i gradskih, preko \u017eupanijskih i federalnih ministarstava, do ministarstva vanjske trgovine na razini BiH.<\/p>\n\n\n\n
Krumpira, i kupusa, jo\u0161 jedne va\u017ene \u017eive\u017ene namirnice \u010dija nesta\u0161ica vlada pa se uvozi albanski lo\u0161e kvalitete, mora biti!<\/p>\n\n\n\n
Dakle, \u0161to nemamo krumpira, a i kupusa, svi u lancu od povrtlara do nadle\u017enih ministarstava, odnosno zaposlenih u njima, snose dio krivice.<\/p>\n\n\n\n