{"id":96835,"date":"2021-12-07T01:54:36","date_gmt":"2021-12-07T00:54:36","guid":{"rendered":"https:\/\/radioljubuski.ba\/?p=96835"},"modified":"2021-12-07T01:54:36","modified_gmt":"2021-12-07T00:54:36","slug":"danas-na-svijetu-ima-40-milijuna-modernih-robova-tri-puta-vise-nego-je-prodano-izmedu-15-i-19-stoljeca-a-svaki-cetvrti-rob-je-dijete-evo-njihove-price","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2021\/12\/07\/danas-na-svijetu-ima-40-milijuna-modernih-robova-tri-puta-vise-nego-je-prodano-izmedu-15-i-19-stoljeca-a-svaki-cetvrti-rob-je-dijete-evo-njihove-price\/","title":{"rendered":"Danas na svijetu ima 40 milijuna modernih robova – tri puta vi\u0161e nego je prodano izme\u0111u 15. i 19. stolje\u0107a, a svaki \u010detvrti rob je dijete. Evo njihove pri\u010de"},"content":{"rendered":"\n

Cheickna Diarra<\/strong> je iz sela Baramabougou u Maliju, gdje je \u0161iroko rasprostranjeno ono \u0161to je poznato kao ‘ropstvo temeljeno na porijeklu ili nasljedno ropstvo’. Cheickina su zlostavljali ljudi koji su sebe do\u017eivljavali kao njegove ‘gospodare’ prije nego \u0161to je kona\u010dno pobjegao u glavni grad Bamako, gdje sada \u017eivi u kampu za interno raseljene osobe (IDP).<\/p>\n\n\n\n

2019. godine zamalo je umro nakon posjete prijatelju. ‘Na putu ku\u0107i, dvadesetak mladih seljana mi je sprije\u010dilo put ne pitaju\u0107i ni odakle sam, ni \u0161to radim tamo’, rekao je za DW<\/a>.  ‘Napali su me i po\u010deli udarati palicama sve dok nisam pao i izgubio svijest.’ Pre\u017eivio je samo zato \u0161to su vapaji njegovih ro\u0111aka alarmirali ostale mje\u0161tane koji su mu pritekli u pomo\u0107.<\/p>\n\n\n\n

‘Mi smo 2018. prestali obra\u0111ivati \u200b\u200bsvoja polja’, objasnio je. ‘Oni koji su tvrdili da su na\u0161i gospodari zabranili su nam odlazak u trgovinu i na njivu, kao i napu\u0161tanje sela.’ Podnio je i prijavu protiv nepoznatih osoba zbog maltretiranja, ali bezuspje\u0161no. Mnogi od 130 drugih u njegovom IDP kampu su uzalud\u00a0podnijeli sli\u010dne pritu\u017ebe.<\/p>\n\n\n\n

\"image\"\/<\/figure>\n\n\n\n

Temedt je nevladina organizacija koja vodi kampanju protiv ropstva u Maliju. Njihova potpredsjednica Raichatou Walet Altanata<\/strong> rekao je za da je napredak spor. ‘Tu pojavu nastojimo eliminirati od 2006., ali nijedan na\u0161 slu\u010daj nije oti\u0161ao na sud zbog ropstva. Vlasti uvijek prona\u0111u izlaz.’ Rekla je da se ponekad priznaje nasilje ili zlo\u010din, ali se ropstvo, sr\u017e problema, nikada ne uzima u obzir. Istaknula je da se to protivi me\u0111unarodnim konvencijama o ukidanju ropstva koje je Mali ratificirao, kao i ustavu koji tako\u0111er ka\u017ee da je ljudsko dostojanstvo sveto i nepovredivo.<\/p>\n\n\n\n

Prema nevladinoj organizaciji za ljudska prava Anti-Slavery International, ropstvo temeljeno na podrijetlu ‘jo\u0161 se mo\u017ee na\u0107i diljem afri\u010dkog pojasa Sahela, uklju\u010duju\u0107i Mauritaniju, Niger, Mali, \u010cad i Sudan’.<\/p>\n\n\n\n

‘Ljudi ro\u0111eni u ropstvu temeljenom na porijeklu suo\u010davaju se s \u017eivotnim izrabljivanjem i takozvani ‘gospodari’ ih tretiraju kao vlasni\u0161tvo. Rade bez pla\u0107e, \u010duvaju \u017eivotinje, oru na polju ili obavljaju du\u017enosti u ku\u0107ama svojih gospodara. Mogu se naslijediti, prodati ili pokloniti kao darovi ili vjen\u010dani darovi.’<\/p>\n\n\n\n

‘Mnoga druga afri\u010dka dru\u0161tva tako\u0111er imaju tradicionalnu hijerarhiju u kojoj se zna da su ljudi potomci robova ili robovlasnika.’ Mauritanija je 1981. postala jedna od posljednjih zemalja na svijetu koja je zabranila ropstvo. Me\u0111utim, u stvarnosti ga tek treba ukinuti.<\/p>\n\n\n\n