{"id":98242,"date":"2021-12-10T01:23:36","date_gmt":"2021-12-10T00:23:36","guid":{"rendered":"https:\/\/radioljubuski.ba\/?p=98242"},"modified":"2021-12-10T01:23:36","modified_gmt":"2021-12-10T00:23:36","slug":"bionika-veliki-napredak-izrade-protetskih-nadomjestaka","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2021\/12\/10\/bionika-veliki-napredak-izrade-protetskih-nadomjestaka\/","title":{"rendered":"Bionika, veliki napredak izrade protetskih nadomjestaka"},"content":{"rendered":"\n

Suvremeni visokotehnolo\u0161ki protetski nadomjesci sve uspje\u0161nije opona\u0161aju izgubljeni dio tijela, daju\u0107i mu gotovo potpuni integritet bez potrebe za tu\u0111om pomo\u0107i. Moderna tehnologija u izradi i primjeni proteza ide u smjeru biomehanike, odnosno bionike. One se spajaju sa ljudskim tijelom i njegovim ostalim funkcijama.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Suvremeni pristup pacijentu je holisti\u010dki i multidisciplinaran. Od ideje do realizacije odre\u0111enog protetskog nadomjestka, pacijent prolazi kroz nekoliko faza.

– Od procjene lije\u010dnika i ostalih sudionika u timu, odabiru se komponente i to prema razini aktivnosti pacijenta, ne vi\u0161e prema godinama ili drugim ‘diskriminiraju\u0107im’ faktorima. Onda ide priprema za opskrbu pomagalom, zatim mjerenje. U fazi mjerenja koristimo nove tehnologije – skeniranje, fotografiranje specijaliziranim kolabriranim fotoaparatima. Onda ide obrada modela u programima, frezanje na CNC stroju i izrada samog le\u017ei\u0161ta. To je ono najvrjednije – svako ortopedsko pomagalo je individualni proizvod za odre\u0111enog pacijenta, obja\u0161njava voditelj ortopedske radionice\u00a0Ivan Ugarkovi\u0107<\/strong>.\u00a0

U tom se procesu, dodaje – koriste najmoderniji materijali tipa uglji\u010dnih vlakana, kevlara itd.. Nakon izrade individualnog le\u017ei\u0161ta dolazi do sklapanja proteze i aplikacije proteze na nogu. Nakon toga ide proces rehabilitacije.

Mikroprocesorsko koljeno\u00a0
<\/strong>
Koljenski zglob najslo\u017eeniji je i najva\u017eniji zglob u ljudskom tijelu. Pitanje stabilnosti i ravnote\u017ee bilo je vrlo delikatno kod starijih modela proteza noge. Dana\u0161nja tehnologija nudi takozvano mikroprocesorsko koljeno.\u00a0Marko \u0160tajdohar<\/strong>, voditelj tr\u017ei\u0161ta protetike ka\u017ee kako je to ne\u0161to \u0161to korisnicima omogu\u0107ava integraciju u normalan \u017eivot. Prvenstveno im pru\u017ea jednu sigurnost u vidu, padova, posrtanja.

S druge strane im pru\u017ea mogu\u0107nost da ih u realnom vremenu prati u njihovim dnevnim aktivnostima, brzini hoda. Omogu\u0107ava im hod uz i niz stepenice, a neki naprednije proteze nude i mogu\u0107nost razli\u010ditih modova za vo\u017enju bicikla, tr\u010danje, pa \u010dak i plivanje jer su vodootporne.

Bion\u010dka \u0161aka<\/strong>

Suvremena tehnologija u protetici \u0161ake oti\u0161la korak dalje. Tako da danas imamo intuitivnu, e-intuitivnu tehnologiju, proteza u\u010di od nas, a ne mi od nje. Lai\u010dki re\u010deno – \u010dovjek kad zamisli pokret, on ga mo\u017ee i napraviti proteti\u010dkom \u0161akom, dodaje \u0160tajdohar. Napominje kako je se radi i na tome da se bionika ve\u017ee i za donje ekstremitete.

Osim u svakodnevnom \u017eivotu, suvremena tehnologija izrade protetskih nadomjestaka posebno je izra\u017eena kod sporta\u0161a, kao jednoj specifi\u010dnoj kategoriji osoba s invaliditetom.\u00a0Marko Husi\u0107<\/strong>\u00a0ka\u017ee kako mehatronika nema velike veze primjerice kod tr\u010danja sprinta na 100 metara, ali – definitivno ima s mehanikom i posebnom vrsta karbona.

Ivica Balog<\/strong>\u00a0upravo je zahvaljuju\u0107i suvremenoj tehnologiji izrade protetskih nadomjestaka, na nedavno odr\u017eanom Dr\u017eavnom prvenstvu, utrku na 100 metara istr\u010dao za nevjerojatnih 12,5 sekundi.<\/p>\n\n\n\n