Broj umirovljenika u Bosni i Hercegovini uskoro bi mogao prema\u0161iti broj radnika. <\/p>\n\n\n\n
Zbog malih pla\u0107a, lo\u0161ih uvjeta i slabe ponude na tr\u017ei\u0161tu rada, dr\u017eava ostaje bez radnika, posebno mladih. <\/p>\n\n\n\n
Ekonomisti upozoravaju da bi taj trend mogao ozbiljno ugroziti mirovinski sustav, a budu\u0107e umirovljenike ostaviti bez mirovina. Iako je umirovljen, Vahidin Muzurovi\u0107 jo\u0161 uvijek radi. <\/p>\n\n\n\n
Trudi se do\u0107i do koje marke vi\u0161e, jer mirovina od 380 maraka nije dovoljna za \u017eivot dostojan \u010dovjeka, prenosi BHRT. <\/p>\n\n\n\n
“Mo\u017eete izra\u010dunati koliko vam treba za re\u017eije, hranu, lijekove. Nitko vam ne\u0107e re\u0107i da mu je te\u0161ko. A ja s prozora vidim kako umirovljenici, narana\u010da ako ima trula, jabuka, a ne\u0107e\u2026 To je ponos”, rekao je Muzurovi\u0107. <\/p>\n\n\n\n
Za \u017eivot mu nije dovoljna, ali Vahidin, kao i drugi umirovljenici u Bosni i Hercegovini, za sada barem dobivaju mirovinu. <\/p>\n\n\n\n
Mla\u0111e generacije iz oba entiteta mogle bi se u budu\u0107nosti na\u0107i u problemu jer radna snaga iz zemlje masovno odlazi. Pravo na mirovinu u Republici Srpskoj ostvaruje 272 tisu\u0107a gra\u0111ana, a za isplatu je potrebno 101 milijuna maraka. Iako je odnos broja umirovljenika i zaposlenih zaista mali, iz fonda MIO poru\u010duju da nema razloga za brigu. <\/p>\n\n\n\n
“Stopa ovisnosti, kako mi to stru\u010dno ka\u017eemo, u Republici Srpskoj iznosi 1,18 osiguranika naprema jedan korisnik. To nominalno gledano nije velika stopa, ali ta stopa nije, u usporedbi sa stopama ovisnosti u drugim zemljama, bitno razli\u010dita”, kazao je Tihomir Joksimovi\u0107 iz Fonda PIO RS. Ne mnogo bolja statistika u Federaciji Bosne i Hercegovine. <\/p>\n\n\n\n
U listopadu u Federaciji BiH je bilo 526 tisu\u0107a zaposlenih, a 429 tisu\u0107a penzionera. Za mirovine mjese\u010dno treba 194 milijuna maraka, a na jednog umirovljkenika ide oko 1,2 radnika. <\/p>\n\n\n\n
Ni u federalnom Fondu MIO nisu zabrinuti. <\/p>\n\n\n\n
“Od 2000. godine, omjer broja umirovljenika i zaposlenih se kre\u0107e u ovim okvirima. Dakle, jedan umirovljenik na 1,15 do 1,25 radnika. Tako da ne mo\u017eemo re\u0107i da se bli\u017eimo nekoj crvenoj liniji, mada nije ni najjasnije \u0161ta je ta crvena linija. Projekcije su da broj umirovljenika ne\u0107e rasti zna\u010dajno u bliskoj budu\u0107nosti, nekih pet do 10 godina”, rekao je Amel Lizde iz Fond PIO FBiH. <\/p>\n\n\n\n
Najni\u017eu mirovinu u Republici Srpskoj – 223 marke prima oko 40 tisu\u0107a gra\u0111ana. Prosje\u010dnu – ne\u0161to vi\u0161e od 400 maraka, 80 tisu\u0107a umirovljenika. <\/p>\n\n\n\n
U Federaciji BiH najni\u017ea mirovina je ne\u0161to vi\u0161e od 370 maraka, a prosje\u010dna 490 KM. Umirovljenici u Federaciji poku\u0161avaju dogovoriti izmjene Zakona o MIO. S posljednjeg sastanka u Vladi iza\u0161li su ogor\u010deni, tvrde\u0107i da za njih nema nimalo sluha. Najavljuju izlazak na ulice. <\/p>\n\n\n\n
Ekonomisti ka\u017eu da je problem u sustavu i \u010dinjenici da nositelji vlasti godinama ne nude rje\u0161enje za pove\u0107anje gospodarskog rasta, otvaranje novih radnih mjesta, nove investicije i bolje uvjete za radnike, ali i poslodavce. <\/p>\n\n\n\n
“Zato \u0161to su uplate u fondove nerealno niske, a niske su zato \u0161to imamo velika optere\u0107enja na ispla\u0107ene pla\u0107e. Tako da prakti\u010dno kad god neko dobije pla\u0107u preko ra\u010duna i u koverti, onda za taj iznos u koverti nema uplata u fond”, objasnio je Zoran Pavlovi\u0107, ekonomski analiti\u010dar. <\/p>\n\n\n\n
Prema istra\u017eivanjima ekonomista, ako se ovaj trend nastavi, u Bosni i Hercegovini \u0107e \u017eivjeti ve\u0107inom umirovljenici, a dodatno pitanje je da li \u0107e mirovine uop\u0107e i biti. Novi podaci govore da je samo u pro\u0161loj godini broj umirovljenika pove\u0107an za gotovo 12 tisu\u0107a. <\/p>\n\n\n\n