Dezinformacije su sve ve\u0107i problem i izazov za dru\u0161tvo i demokraciju, a ljudi su skloniji vjerovati informacijama koje pro\u010ditaju na Facebooku nego autoritetima poput institucija, znanosti i medija, upozoreno je u ponedjeljak na zoom raspravi u organizaciji Gonga.<\/p>\n\n\n\n
Tehnike plasiranja i \u0161irenja dezinformacija svakodnevno napreduju, zato treba raditi na podizanju kvalitete medija, medijskoj pismenosti i izgradnji demokratske politi\u010dke kulture utemeljene na argumentiranoj kritici. No, nu\u017enu su i regulacija velikih digitalnih platformi i odgovorne vlasti, zaklju\u010dci su rasprave “Ekspanzija dezinformacija u vrijeme covid-19 pandemije”.<\/p>\n\n\n\n
Povjerenje u dru\u0161tvene mre\u017ee raste, u zdravstvene radnike pada<\/p>\n\n\n\n
Gra\u0111ani Hrvatske ne vjeruju ni Vladi, ni pravosu\u0111u, niti medijima te izbjegavaju vijesti. Povjerenje u dru\u0161tvene mre\u017ee raste, a u zdravstvene radnike pada, ka\u017ee profesorica Marijana Grbe\u0161a-Zenzerovi\u0107 s Fakulteta politi\u010dkih znanosti u Zagrebu (FPZG). <\/p>\n\n\n\n
\u010cak polovica ljudi u Hrvatskoj vjeruje da je virus nastao u vladinom laboratoriju, dok ih je u Danskoj samo \u0161est posto. Tako\u0111er, isti\u010de Grbe\u0161a-Zenzerovi\u0107, gra\u0111ani vi\u0161e vjeruju EU-ovim nego onim nacionalnim institucijama.<\/p>\n\n\n\n
Predava\u010dica s FPZG-a Milica Vu\u010dkovi\u0107 rekla je kako u Hrvatskoj 62 posto gra\u0111ana procjenjuje da se barem jednom tjedno sre\u0107e s dezinformacijama, a pritom spominje “efekt tre\u0107eg” – osobe imaju znanje o dezinformacijama pa smatraju da ne\u0107e nasjesti na la\u017ene vijesti i manipulativne tvrdnje. <\/p>\n\n\n\n
Susre\u0107emo se sa sve spretnijim, sofisticiranijim i boljim na\u010dinima “pakiranja” dezinformacija, na koje je lak\u0161e nasjesti jer ih je te\u017ee prepoznati, a to \u0161to ljudi misle da su imuni na fake news i dezinformacije je zaista velik problem, istaknula je. <\/p>\n\n\n\n
“Znanost nema uvijek odgovor na sva pitanja, \u0161to koriste \u0161iritelji dezinformacija i teorija zavjere. Osim zaga\u0111enog medijskog prostora i lo\u0161e komunikacije politi\u010dara tu je i \u010dinjenica da znanost nije lako komunicirati na svima razumljiv na\u010din”, upozorila je Vu\u010dkovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Mato Brautovi\u0107 sa Sveu\u010dili\u0161ta u Dubrovniku naglasak je stavio na ulogu srednjostruja\u0161kih medija u eko-sustavu dezinformacija, istaknuv\u0161i kako osnovni postulati novinarstva sugeriraju da izvje\u0161tavanje treba biti uravnote\u017eeno i po\u0161teno, a taj princip uravnote\u017eenosti \u010desto podrazumijeva “dvije strane”. <\/p>\n\n\n\n
Zbog takvog se pristupa \u010desto u medijskim izvje\u0161tajima daje jednak prostor tezama “za” i “protiv” cijepljenja iako u znanstvenoj zajednici postoji konsenzus da cjepivo poma\u017ee u borbi protiv bolesti, objasnio je.<\/p>\n\n\n\n
“\u0160to su gra\u0111ani vi\u0161e izlo\u017eeni tradicionalnim medijima koji tako izvje\u0161tavaju, vi\u0161e tome vjeruju. Po\u0161teno i uravnote\u017eeno izvje\u0161tavanje nije \u010disto matemati\u010dki – 50:50, pola ‘antivakseri’, pola ‘vakseri'”, upozorio je Brautovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Primarno je rije\u010d o strahu za sebe i bli\u017enje<\/p>\n\n\n\n
Govore\u0107i o tome za\u0161to ljudi vjeruju dezinformacijama, izvanredna profesorica s Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu Andrea Vrani\u0107 ka\u017ee da ljudi imaju ograni\u010deni kapacitet za procesuiranje informacija koje primaju.<\/p>\n\n\n\n
“Na temelju jednog \u010dlanka generalizirat \u0107emo i stvoriti pristrani stav, a emocije \u0107e nas potaknuti da ga dijelimo, dok je primarno rije\u010d o strahu za sebe i bli\u017enje”, rekla je.<\/p>\n\n\n\n
Odre\u0111ene se informacije ne propituju i zato \u0161to su bliske na\u0161em svjetonazoru i daju osje\u0107aj sigurnosti, to su stavovi na\u0161ih prijatelja i tako ostvarujemo podr\u0161ku svog socijalnog kruga, dodaje Vrani\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Izvr\u0161na direktorica Gonga Oriana Ivkovi\u0107 Novokmet ukazala je na va\u017enost sna\u017enije regulacije velikih digitalnih platformi, koja bi ohrabrila korisnike i promicala decentralizaciju i demokratizaciju interneta. <\/p>\n\n\n\n
Izvr\u0161na direktorica portala Faktograf Ana Brakus upozorila je na “horde portala” koji produciraju emocionalno nabijene informacije da bi skupljali klikove na sadr\u017eaju koji je naj\u010de\u0161\u0107e preveden iz inozemnih izvora i lokaliziran, a taj se sadr\u017eaj vrlo lako mo\u017ee \u0161iriti po regiji.<\/p>\n\n\n\n
Izvor:pogled.ba<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Dezinformacije su sve ve\u0107i problem i izazov za dru\u0161tvo i demokraciju, a ljudi su skloniji vjerovati informacijama koje pro\u010ditaju na Facebooku nego autoritetima poput institucija, znanosti i medija, upozoreno je u ponedjeljak na zoom raspravi u organizaciji Gonga. Tehnike plasiranja i \u0161irenja dezinformacija svakodnevno napreduju, zato treba raditi na podizanju kvalitete medija, medijskoj pismenosti i […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":84289,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"h5ap_radio_sources":[],"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-99622","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-bihiregija"],"yoast_head":"\n