I Krle\u017eina<\/strong> barunica Castelli-Glembay je sijeda, a mladolika. Evo kako je on opisuje:<\/p>\n\n\n\n “Barunica Castelli-Glembay dama je u \u010detrdeset i petoj godini, s tako svje\u017eim tijelom i kretnjama te joj nitko ne bi dao vi\u0161e od trideset i pet godina. Njena je kosa gotovo potpuno sijeda i kontrast izme\u0111u njenih mladena\u010dkih sjajnih o\u010diju i svje\u017eeg obraza \u010dini te se njena frizura pri\u010dinja bijelom, naprahanom perikom…” U jednoj sceni, barunica gubi \u017eivce zbog sudskog procesa, vi\u010de kako je “pobijelila kao perika” od \u0161trapaciranja. Leone Glembay podrugljivo komentira da je naprosto “prestala oksidirati kosu”.<\/p>\n\n\n\n Moda sijede kose u povijesti nije se \u010desto javljala – upravo suprotno. Za bojenje su znali svi stari narodi i onda kada nije bilo “kemije”. Neki proizvodi za tu svrhu bili su zdravi, poput kane, oraha ili kamilice, a i danas se \u010desto upotrebljavaju. Stari Rimljani poznavali su sve te boje. Mu\u0161karci su ih rijetko koristili, tek su poneki \u010dupali sijede dlake. Frizure su im u pravilu bile kratke i jednostavne, jer se dr\u017ealo da je duga kosa obilje\u017eje barbara. Me\u0111utim, bogate Rimljanke provodile su sate dotjeruju\u0107i kosu. Za posvjetljivanje se rabio golublji izmet, a za tamnu boju, pi\u0161e Plinije Stariji, slu\u017eilo je vino u kome su se namakale pijavice. Za zlatno-crvene tonove mije\u0161ali su se mast, bukvin pepeo i \u0161afran.<\/p>\n\n\n\n Tako\u0111er, za izradu slo\u017eenih frizura koristila se kao dodatak vuna ili ljudska kosa; jedno vrijeme bili su u modi umeci kombinirani od crne, isto\u010dnja\u010dke, i plave, germanske kose.<\/p>\n\n\n\n I u kasnijim stolje\u0107ima kosa se bojila, ali, ponekad, opet zbog mode, nije bila izlo\u017eena pa se to moglo i izbje\u0107i. Nosili su se velovi i mre\u017eice koje su kosu dr\u017eale na okupu. Kod \u017eena iz naroda mre\u017eice su bile od vune i drugih jednostavnih materijala, a kod bogatih od zlatne \u017eice ili svile.<\/p>\n\n\n\n U 18. stolje\u0107u sti\u017ee nova moda – sijeda kosa, ili, to\u010dnije re\u010deno, bijele perike. Ve\u0107 stolje\u0107e ranije u Francuskoj je bo osnovan ceh izra\u0111iva\u010da perika, ali, u osamnaestom postaju obavezni dress code za slu\u017ebene izlaske i nosili su ih u prvo vrijeme mu\u0161karci. Materijal za bijele perike bila je ljudska kosa, ali i konjska i kozja dlaka. \u017dene su ih brzo slijedile. U po\u010detku su samo svoju prirodnu kosu posipale puderom, a kasnije su i same objeru\u010dke prihvatile te sulude konstrukcije na glavama.<\/p>\n\n\n\n Puder je bio na\u010dinjen od \u0161kroba s dodatkom cvjetnog mirisa, a katkad i laganim da\u0161kom boje, ru\u017ei\u010daste, sive ili plave. Kako bi puder bolje prionuo, bilo uz pirodnu kosu, bilo uz periku, koristila se i mast za vlasi. A higijena u to vrijeme nije bila na visini pa su bijele kupole na glavama visokog dru\u0161tva \u010desto bile pune u\u0161iju.<\/p>\n\n\n\n Koliko god nespretna bila ta moda – pro\u0161irila se Europom. I u Hrvatskoj su se nosile, svjedo\u010de o tome brojni portreti, a \u0160enoa<\/strong> tu modu detaljno opisuje u romanu ‘Diogenes’. Glavni junak, grof Antun Jankovi\u0107<\/strong> – ina\u010de, stvarna osoba – koji je u mladosti proveo nekoliko godina u Versaillesu, najelegantnije je odjeven \u010dovjek u Zagrebu. U Francuskoj se priu\u010dio eleganciji, ljubavnoj diplomaciji i politi\u010dkim spletkama, a \u010dak mu i doma\u0107a posluga nosi perike. Moda se nije predugo zadr\u017eala. Britanci su prestali nositi perike kada je vlada nametnula visok porez na puder, a francuske je “skinula” revolucija. Ponovno na scenu stupa prirodna kosa, a \u010desto i prirodno sijedi, do po\u010detka 20. stolje\u0107a, kada po\u010dinje masovna proizvodnja boja za kosu. Bijela kosa, odnosno, perika koja izme\u0111u ostalog simbolizira iskustvo i dostojanstvo, zadr\u017eala se ponegdje u sudnicama.<\/p>\n\n\n\n Uzre\u010dica “po\u0161tovati sijedu kosu” i kod nas je bila \u010desta u zna\u010denju po\u0161tivanja starijih. Ali, bilo je i onih opre\u010dnih, podrugljivih koje asociraju na senilnost. U Poljicima se govorilo: “sidina u glavu, pamet iz glave”. Koliko \u0107e maha uhvatiti sada\u0161nji “natural gray” trend, koji je dobrom dijelom fake, vidjet \u0107e se. Dok je bez masti i pudera, dobro je.<\/p>\n\n\n\n PI\u0160E <\/strong>JASMINA PARI\u0106\/slobodnadalmacija.hr<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" U zadnje se vrijeme \u010desto spominje trend sijede kose, a navodno simbolizira slobodu i prihva\u0107anje prirodnog procesa starenja. \u017dene koje su posijedile i ne prekrivaju sjedine bojom vele da je tako i zdravije; ne moraju svakoga mjeseca nanositi kemikalije na glavu, a uz to nije ih briga svi\u0111a li se to njihovoj okolini ili ne. […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":99816,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"h5ap_radio_sources":[],"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-99815","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-bihiregija"],"yoast_head":"\n![\"image\"\/](\"https:\/\/static.slobodnadalmacija.hr\/images\/slike\/2021\/12\/13\/20293270.jpg?1639418144\")
\u00a0PROFIMEDIA<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\nPOREZ NA PUDER<\/h2>\n\n\n\n