Inflacija je najčešće spominjana riječ proteklih mjeseci. Državni zavod za statistiku tvrdi da ona na godišnjoj razini iznosi 4,8%, a potrošači koje je pitala Hrvatska narodna banka 24 posto. Razlika je gotovo 20 posto? Kome sad vjerovati? Državnoj statistici ili vlastitim „lažljivim očima”. Otkud tolika razlika između mišljenja potrošača i službene statistike u emisiji “Studio 4” odgovara glavni ekonomist HNB-a, Vedran Šošić.
Šošić je rekao kako od 2013. godine kada je bila „dužnička kriza” u euro području, nismo imali ravnotežu te kako smo imali razdoblje niske inflacije i naučili smo da inflacije nema, prenosi hrt.
– Središnje banke u svim razvijenim područjima pokušavale su je podići, ali ona je uporno ostajala ispod ciljanih razina od dva posto, naglasio je i dodao da kada je došla pandemija koja je utjecala i na proizvodnju, ali i na potražnju te nismo bili sigurni hoće li prevladati utjecaji potražnje ili utjecaji na ograničavanje ponude.
Rekao je kako su prevladali utjecaji potražnje, deflatorni, te smo stoga u prošloj godini imali pad cijena.
– Došlo je do velike potražnje roba koje su i inače nedostajale stoga što se gospodarstvo još uvijek nije oporavilo. Oporavku su pomogli monetarni i fiskalni poticaji. Uspjeli smo sa svim mjerama zadržati zaposlenost, no to je potaklo potražnju. Kako je potražnja rasla udarila je u ograničenja ponude. Inflatorni pritisci u EU su podjednaki kao u Hrvatskoj, naglasio je i dodao kako je gospodarska aktivnost manja za 3-4 posto u odnosu na pred pandemijsko razdoblje.
Rast cijena povezan je s ograničenjem ponude
Prema službenim podacima ovo je najviša stopa inflacije od veljače 2013. godine.
– 2013. godine inflacija je bila u Hrvatskoj veća od 5 posto i tada je Europska središnja banka reagirala dizanjem kamata, ali dogodila se dužnička kriza i inflacija je potonula na niske razine, naglašava.
Ističe kako se središnje banke boje tog scenarija.
HNB je proveo anketu među potrošačima o percipiranoj inflaciji i potrošači tvrde kako percipirana inflacija nije 4,8 već 24 posto.
– Ta razlika nije neuobičajena, no, u Hrvatskoj je ona izraženija nego u drugim zemljama, rekao je.
Naglašava kako ekonomisti nemaju realno objašnjenje za to te poručuju kako bi se trebali za objašnjenje angažirati i psiholozi.
– Primijetili smo kako je ova percepcija porasla na povijesno najviše razine kada je inflacija bila 8 posto, istaknuo je.
Dodaje kako je jedna od hipoteza da cijene nekretnina utječu na inflacijska očekivanja, no to još uvijek nije dokazano.
– Mjerenje cijena u statistici nije uvijek pouzdano zato što se ne nalaze u košarici uvijek isti proizvodi, govori i dodaje kako je, kako govore ekonomisti, razina inflacije nešto niža od izmjerene, no to nije veliki efekt.
Zaključeno je kako nema potrebe raditi nikakve izmjene na službenim statistikama
Na pitanje što će HNB napraviti glede stabilnosti cijena, Šošić je rekao kako je monetarna politika HNB-a poticajna, ali novac koji izađe iz HNB-a, na temelju otkupa deviza, banke kreditiraju malo.
– Plasmani banaka su porasli s 235 na 243 milijarde kuna u zadnjih godinu dana, a to je nešto više od 3 posto i većina tih plasmana je otišla u stambeno kreditiranje, a ne u potrošnju niti u investicije, rekao je i dodao kako to nije djelovalo na potrošačku košaricu te da je monetarna politika nije uzrok svih problema, već su to uvozne cijene koje rastu, zaključio je Šošić.
Izvor: narod.hr/hrt