Bosnu i Hercegovinu (BiH) je tijekom 2021. godine napustilo oko 170.000 osoba, a skoro pola milijuna građana je otišlo iz BiH od 2013. godine. Ovo su rezultati istraživanja Unije za održivi povratak i integracije BiH.
Među onima koji se sprema za odlazak je i Brane, tridesetosmogodišnji profesor, stalno zaposlen u jednoj osnovnoj školi u okolini Banja Luke.
Nakon više od desetljeća i pol nastavničkog rada, odlučio je da, sa suprugom i troje djece, napusti BiH u potrazi za boljim životom.
“Nesigurnost života u svakom pogledu u BiH”, ovako Brane opisuje razlog za odluku da preseli u inozemstvo
Kako kaže, već ima zakazan termin za vizu u veleposlanstvu jedne od zapadnih zemalja u Sarajevu.
“Znači, čak i kad se pomiriš sa sve češćom ‘takva su vremena’, ‘šta im možeš’, mira ti i dalje ne daju. Prisile te da ti spustiš glavu zbog njegovog nemorala, praznine iza očiju, gumenog osmijeha. Ne ide se nama. Nema ga na ovim prostorima da će laka srca svoj dom napustiti. Da ne govorim o tome da ne znamo šta nas tamo čeka, da je sigurno samo to da neće biti lako. Ali, idemo zajedno”, priča Brane za Radio Slobodna Europa (RSE).
I njegova supruga je zaposlena. No, ni dvije plaće visokoobrazovanih ljudi nisu dovoljne za život, kako kažu, prosječne bosanskohercegovačke obitelji koja vraća stambeni kredit.
“Ne kockamo, ne lumpujemo. Dok smo bili djeca učili su nas da pošteno radimo i živimo i da će biti sve ok. Ne razumijem, svaki mjesec smo u minusu. Pokvari se mašina za rublje, počne da ti zavija ležaj u automobilu, odeš na svadbu rodbini – obične stvari, a opet te baci u razmišljanje i računicu. Na moru smo zadnji put bili 2015. godine”, navodi ovaj Banjalučanin.
Prema posljednjem popisu stanovništva, Banja Luka, kao drugi najveći grad u BiH, ima oko 185.000 stanovnika. To praktično znači da je Bosnu i Hercegovinu u 2021. godini napustilo skoro cijeli jedan grad.
„Ova godina je bila godina odlaska iz BiH. To je brojka koju je najteže izgovoriti, 170.000 osoba. Samo u prvoj polovini godine otišlo je više od 80.000 osoba. To su podaci do kojih smo mi došli. I evo još zbrajamo službene podatke do kraja godine“, kaže za RSE Mirhunisa Zukić, predsjednica Unije za održivi povratak BiH.
Preciznih podataka od službenih institucija u BiH o broju odlazaka iz BiH nema. Razlog tome je, pojašnjava Zukić, što lokalne zajednice i institucije za statistiku nemaju podataka o tome, jer se ljudi ne odjavljuju nakon što odu.
„Zakon to omogućava da mi imamo ljude koji su fizički otišli iz BiH, a po evidenciji su u BiH“, navodi Zukić.
Dodaje da Unija istraživanje provodi od 2013. godine, te da u njemu sudjeluju predstavnici svih lokalnih zajednica u BiH, više od tisuću mjesnih zajednica, te volonteri i desetine nevladinih organizacija.
Zukić ističe da podaci za svaku godinu pokazuju konstatan rast broja odlazaka, a da 2021. godina ukazuje na eskalaciju situacije.
Bosnu i Hercegovinu su 2013. napustile 24.043 osobe. I u narednih nekoliko godina radilo se o sličnom broju odlazaka, pokazuju istraživanja Unije.
Drastičniji rast desio se 2019. godine kada je iz BiH otišlo blizu 57.000 građana. U toku 2020. godine u Uniji su prikupili podatke o 85.000 osoba koje su preselile u inozemstvo
„Najteže je bilo kada sam osobno prisustvovala kada je pun autobus otišao za Njemačku. To su cijele obitelji bile koje su odlučile da odu. Kako su i na koji način dobili papire, ne znamo. Ali znamo da je središnja Bosna gotovo sva otišla za Francusku, da se odlazilo za Austriju, da iz sjeveroistočnog dijela BiH odlaze i za Srbiju“, ističe Zukić.
Trendovi odlazaka, ističe ona, više ne zahvaćaju samo ruralna područja, već da mladi i kompletne obitelji napuštaju i urbane sredine, velike gradove u BiH.
Najviše odlazaka kompletnih obitelji, prema podacima Unije, bilježi se u Posavini, na sjeveru BiH, te na područjima Hercegovine.
„Obilazili smo mjesta i u nekima od njih vi jedva da možete da vidite jedno svjetlo da gori navečer. Pusto je. Od gradova, mislim da je najgora situacija u Grahovu (jug BiH). I ono malo povratnika što se vratilo, opet odlazi. Možemo reći da je to jedan strašno sablasan grad“, priča Zukić.
U Bosansko-podrinjskoj županiji (BPŽ), jednoj od deset županija u bh entitetu Federacija Bosne i Hercegovine (FBiH) od siječnja se bilježi povećan broj odjava sa evidencije županijske Službe za zapošljavanje.
Haris Tutić, student iz Goražda, ističe da sve više želi da napusti BiH.
„Najviše me odbija manjak sadržaja u gradu i naravno politika koja mi pokazuje da samo opstaju oni koji su dobro uvezani ili stranački ili imaju neke druge interese sa političarima. Želim da živim bar godinu dana vani, da vidim kako se živi u Europi i svijetu“, kaže Haris za RSE.
Harisov sugrađanin, Denis Culov kaže da je primjetno da ljudi odlaze, a da se rijetki vraćaju. Kaže da on za sada ne razmišlja o odlasku.
„Hoću vjerovati da nije naša perspektiva – članska karta neke političke stranke. Hoću da vjerujem da je ovo pravna država. Sve dok vjerujem u to ja ću ostati ovdje. Kada prestanem da vjerujem ja ću otići“, poručuje Culov.
Ivor:RSE