Viktor Orban raspisao je referendum radi donošenja Zakona o zaštiti djece kojim bi se zabranila LGBT propaganda u školstvu. S ljevice su tražili ocjenu ustavnosti postavljenih referendumskih pitanja, no Ustavni sud ih je odbio i pitanje stavio na nacionalno glasovanje.
Vlada Viktora Orbana donijela je Zakon o zaštiti djece kojim su se postrožile kazne za pedofiliju, zlostavljanje djece, a radikalna LGBTQ propaganda zabranjena je u školama, vrtićima i televizijskim programima namijenjenima djeci. Otkako je zakon uveden, podvrgnut je žestokim napadima mađarske lijeve oporbe, institucija EU-a i nevladinih udruga LGBT aktivista, prenosi rmx.news.
Unatoč protivljenjima s ljevice, u mađarskoj vladi smatraju da je zakon potreban. Njime su posebno željeli skrenuti pozornost na izloženost mađarskih obrazovnih institucija programima “senzibiliziranja” bez pristanka roditelja u organizaciji radikalnih rodnih aktivista. Riječ je o agendi, već viđenoj u zapadnoeuropskim zemljama te američkom školstvu. Kao rezultat toga, mađarska je vlada predložila referendum o uvođenju spornog zakona, na kojem će svaki građanin imati priliku izraziti svoje mišljenje. U slučaju negativnog ishoda, moglo bi doći do povlačenja zakona, a u suprotnom slučaju, njegove demokratske legitimacije.
Žestoko protivljenje referendumu
Međutim, umjesto da pozdrave priliku za poništavanje Zakona o zaštiti djece putem referenduma, protivnici zakona usprotivili su se odluci o referendumu na Ustavnom sudu Mađarske. Prigovor se odnosio na ustavnost postavljenih referendumskih pitanja.
Pitanja koja je vlada Viktora Orbana predložila za referendum su sljedeća:
• Podržavate li održavanje nastave o seksualnoj orijentaciji maloljetnoj djeci, u javnim obrazovnim institucijama bez pristanka roditelja?
• Podržavate li promoviranje tretmana promjene spola za maloljetnike?
• Podržavate li neograničeno uvođenje seksualnih medijskih sadržaja maloljetnicima koji utječu na njihov razvoj?
• Podržavate li prikazivanje spolno osjetljivih medijskih sadržaja maloljetnicima?
Unatoč naporima interesnih skupina i udruga da zaustave referendum, mađarski Ustavni sud dao je odobrenje, odbacujući navode o neustavnosti referendumskih pitanja.
Mnogi se pitaju zašto postoji tako žestoko protivljenje referendumu, posebno od onih koji redovito tvrde da je Mađarska ima nizak stupanj demokratičnosti. Referendum predstavlja možda najčišći oblik demokracije i daje priliku građanima da se izjasne o nekim, često kontroverznim, pitanjima.
Zakon o zaštiti djece ima podršku šire javnosti
Ono što predstavlja problem mađarskoj lijevoj oporbi u ovom konkretnom slučaju, svakako je prešutno odobravanje zakona protiv pedofilije među širom javnosti. Prema nedavnom istraživanju javnog mnijenja, 92% Mađara smatra da bi pedofilski zločini trebali dobiti strože kazne. 60% ih smatra da treba ograničiti rodnu propagandu usmjerenu prema djeci. Samo 33% građana smatra da je prethodni zakon bio dovoljan za reguliranje LGBTQ agende u obrazovnim institucijama.
Ministrica pravosuđa Judit Varga pozdravila je odluku suda: “Ustavni sud je odlučio: nema zapreke za referendum o zaštiti djece! Mađarski ustavni sud je u svojoj odluci utvrdio da su argumenti protiv referenduma neutemeljeni. Konačno, mađarski narod može izravno izraziti svoje mišljenje o zaštiti djece. Zaštitimo obitelji i roditeljska prava!”
Iz mađarskog konzervativnog Centra za temeljna prava (Alapjogokért Központ) također su pozdravili odluku Ustavnog suda.
“Dok ljevica, opijena rodnom ideologijom, smatra referendum ‘glupošću’, sama je inicirala referendume o još dva pitanja. Centar je podigao svijest o opasnosti nesuvislih propitivanja bioloških razlika između muškaraca i žena. Kao i o opasnosti dugine propagande koja sve više cilja na maloljetnike. Godinama ih se pokušava ‘senzibilizirati’ za aseksualnu fluidnost i rodne agende na otvoren i prisilan način. Na Zapadu su političke elite praktički ‘formalizirale’ mentalnu bolest zvanu rodna ideologija, ni ne pitajući ljude.
“Međutim, na referendumu o zaštiti djece, kao i u slučaju migracija, mađarski građani moći će sami odlučivati o važnim pitanjima koja utječu na njihov svakodnevni život i budućnost njihove djece, kao što su spolni odgoj djece, promicanje promjena spola ili eksplicitni medijski sadržaj.”
Izvor: narod.hr/rmx.news