Uz online mentorstvo prof. dr. sc. Marka Radoša, mladi tim mostarskih liječnika s dr. Gojkom Bogdanom na čelu uspio je u posljednja tri tjedna izvesti pionirske iskorake za Sveučilišnu kliničku bolnicu Mostar spasivši živote četvero ljudi koji su imali izljeve krvi u mozak ili pak začepljenja trombovima.
Tako je doslovno i službeno SKB Mostar zakoračio u tretiranje moždanih udara i drugih problema vezanih uz začepljenje krvnih žila u mozgu ili pak njihova pucanja i izlijevanja krvi u mozak. Praktično već danas pacijent koji doživi moždani udar u Livnu ili Konjicu, kada dođe do Mostara, dakako, uz brzu reakciju lokalnih zdravstvenih djelatnika, ima velike izglede preživjeti, piše Večernji list BiH.
U posljednja tri tjedna izvedena su četiri zahvata i sva četiri bila su uspješna. Riječ je o neinvazivnoj metodi trombektomije tako što se kroz preponsku arteriju u angiodvorani suvremenim uređajem dođe do krvne žile koja je oštećena ili se pak pojavio tromb te se izvede zahvat. Ravnatelj SKB-a Mostar Ante Kvesić nije skrivao zadovoljstvo.
Najavljivali smo dugo, a sada smo počeli samostalno raditi trombektomije i krvne žile mozga. Bez obzira na pandemiju i sve što se, nažalost, događa, a što nam jako otežava funkcioniranje, nismo odustali od drugih pacijenata. Pokušavamo održati normalan ritam bolnice te ono što pripremamo dulje razdoblje pokrećemo u redovitu proceduru zajedno s našim domaćim kadrovima uz pomoć profesora Radoša koji nam je došao, ne u posjet, nego će ostati dok ne procijeni da može otići, a da mi možemo normalno raditi dalje.
Uistinu sam sretan što smo oživili jedan veliki projekt te što ljudi od sada mogu doslovno doći u svako vrijeme. Ovdje je vrijeme važan čimbenik za ljude koji dožive moždani udar. Trebaju što prije doći na ovaj stol, rekao je dr. Kvesić.
Dr. sc. Marko Radoš sa zagrebačkog Rebra kaže kako je pokretanje ovoga projekta “vrlo važan događaj za zdravstveni sustav ovdje na području Hercegovine, ali i BiH”.
Sudjelujem u ovome poslu na europskome prostoru posljednjih 20 godina i nije jednostavno osigurati sredstva za nabavu uređaja koji je ovdje, a na kojemu je posljednjih nekoliko tjedana urađeno desetak procedura kod pacijenata koji su imali životno ugrožavajući problem, a koji je riješen uspješno u ovoj bolnici.
Nije jednostavno osigurati materijalna sredstva za nabavu materijala koji su sve osim jeftini. Nije jednostavno također dobiti ljude, odnosno kadrove koji su u stanju to napraviti. Zahvaljujući organiziranom radu bolnice, zahvaljujući potpori više struktura u sustavu organizacije rada zdravstva, uključujući i KBC Zagreb te ravnatelja profesora Antu Ćorušića, koji je svesrdno pomagao, te sam i ja na taj način došao kako bih mogao raditi ovdje, kao i profesora dr. Antu Kvesića, stvari su i formalno uređene, kaže dr. Radoš.
Dodaje kako je tim koji predvodi Gojko Bogdan prije dva tjedna izveo prvi zahvat na prvome pacijentu, a onda na još troje u idućih deset dana. Dr. Bogdan je mladi liječnik kojega je petnaest godina educirao profesor (Josip) Mašković iz Splita i smatra ga se doajenom hrvatske intervencijske radiologije.
Sve to omogućilo je da tijekom dugog razdoblja od tri tjedna ekipa ljudi na čelu s Gojkom Bogdanom, od radiologa do neurokirurga, uspije spasiti četiri ljudska života, što ne bi bilo moguće da nije bilo ove kompleksne organizacije. Zato je ovo veliki događaj za ljude koji imaju priliku da im netko uspije izvaditi taj tromb iz glave, odnosno napraviti mehaničku trombektomiju kada dožive moždani udar, te da ne budu izgubljeni slučajevi. Pacijent koji bude dovezen iz Livna, Konjica, Trebinja ima priliku. Prije ovoga događaja nije imao izglede jer nije mogao stići ni do Tuzle, Zagreba ili Splita u vremenskim okvirima koji su potrebni kako bi se uspješno provela procedura, odnosno pacijent izliječio te spriječilo nastajanje teškog invaliditeta, poput gubitka funkcija ruku, nogu…, kaže Radoš.
Uređaj u angiodvorani stoji 3,5 milijuna maraka, a na samo jednome zahvatu na pacijentu potroši se do 20.000 maraka.
Ali kada imate čovjeka od 40 godina i napravite trombektomiju, on odlazi sa zdravim mozgom, s funkcijama u obje noge i ruke, onda je sve to jako jeftino. Čak i unatoč svim problemima i neorganiziranosti ove države. Pacijenti nemaju vremena čekati da se ovdje sve složi i potrebna im je trombektomija, kaže Kvesić.
Dr. Marko Radoš dodao je kako se, unatoč skupim intervencijama, mora investirati kako bi se pomoglo ljudima, ali i društvu.
Ako ćete potrošiti 10.000 maraka ili eura, a spasiti jedan život, lišiti obitelj stradanja i patnje kada pacijent ostane nepokretan ili živi deset godina kao teški invalid. U Europi i SAD-u izračunali su da svaki pacijent kojega spasite od teškog invaliditeta donosi izravnu materijalnu korist društvu u kojemu živi, objasnio je dr. Radoš sa zagrebačkom i mostarskom adresom.
Radiolog Gojko Bogdan objasnio je kakav je zahvat izveo liječnički tim na posljednjem pacijentu kojega su uspješno izliječili.
To je pacijent koji je došao u bolnicu s rupturom, odnosno puknućem aneurizme u mozgu. Tu aneurizmu smo riješili na ovaj način endovaskularno tako što smo kroz preponsku arteriju uveli kateter u unutarnju karotidnu arteriju, a onda sustavom mikrokatetera uspjeli smo plasirati nekoliko platinastih zavojnica u samu aneurizmu, rekao je dr. Bogdan.
Objasnio je da je nakon zahvata kod toga pacijenta nestala aneurizma, zaustavljeno je izlijevanje krvi te će se brzo u potpunosti oporaviti. Doktorica Sandra Lakičević iz Klinike za neurologiju SKB-a Mostar istaknula je kako su moždani udari jedna od najdevastirajućih bolesti koja u posljednje vrijeme zahvaća sve više i mlađu populaciju te je ujedno jedan od najčešćih uzroka invalidnosti u svijetu.
Objasnila je kako se u Klinici za neurologiju od 2013. godine rade teraprije za liječenje moždanog udara – tzv. trombolitičko liječenje gdje se uz pomoć lijekova razbijaju trombi koji su najčešće uzrok moždanoga udara, oko 80 posto slučajeva. Dr. Lakičević navodi da su do sada liječili 100 pacijenata, no jedan dio zahtijeva mehaničku trombektomiju, piše Večernji list BiH.
Jako je važno da se brzo prepoznaju simptomi moždanog udara i da se pacijenti što prije jave u bolnicu. Svakom minutom gubimo nekoliko milijuna neurona, a to praktično znači da pacijent ne može govoriti, ima ispad vida ili oduzetost tijela, upozorava dr. Lakičević. Uvođenjem ovih vrsta medicinskih intervencija SKB Mostar je, nakon invazivne kardiologije, napravio jedan od najvažnijih iskoraka u borbi za zdravlje i osiguranje veće kvalitete življenja na ovim područjima.
Izvor: Jabuka.tv / Večernji list