Na početku pandemije stvari su bile vrlo jasne – čekalo se cjepivo i nadali smo se kako će to biti kraj noćne more zvane koronavirus. No, stvari se ne razvijaju kako se većina nadala. Cjepivo je stiglo, maske su i dalje obavezne, zaraza koronavirusom je i dalje vrlo česta, a testiranja svakodnevica.
Jasno je da su mnogi okrenuli ploču i prebacili se s dugoročnog na kratkoročno planiranje. No, je li to dobro za naše psihičko zdravlje?
Od neplaniranja do tjeskobe
“Živjeti u stanju “privremene situacije” može stvoriti osjećaj tjeskobe i nelagode. Može biti krajnje uznemirujuće kada se ništa ne osjeća trajno, a stvari su prolazne”, kaže za verywellmind.com psihoterapeutkinja Jaynee Golden.
Kod mnogih je i prisutan stalan strah od zaraze, makar bili cijepljeni, te briga za starije bližnje koja ne prestaje već gotovo dvije godine. Sve to dovodi nas do sklopa da živimo dan za danom, piše Ordinacija.hr.
Psihologinja Sabrina Romanoff upozorava kako su ljudi u protekle dvije godine postavili ciljeve i očekivanja koja su se brzinom munje rasplinula neočekivanim razvojem događaja.
“Postavljajući kratkoročne ciljeve, veća je vjerojatnost da će se oni i ostvariti i zauzvrat jača osjećaj nade, postignuća i napretka”, kaže ova psihologinja i ovu promjenu pripisuje našoj otpornosti i sposobnosti da pronalazimo radost u nepredvidljiviosti.
Ne brinite o budućnosti
Doktor Julian Lagoy, psihijatar, upozorava kako ima puno ljudi koji su anksiozni i koji se fokusiraju na daleku budućnost i najgore moguće scenarije:
“Kažem im da ne brinu toliko o budućnosti i da se umjesto toga fokusiraju na sadašnjost i ono što mogu postići svakodnevno, i to je općenito korisno za njihovo mentalno zdravlje. Takvu promjenu u razmišljanju preporučam svima koji se osjećaju loše i bezvoljno.”
Ako ne znate kako pretvoriti dugoročne ciljeve u kratkoročne, psihoterapeutkinja Jaynee Golden ima nekoliko savjeta:
– Fokusirajte se na ono što možete kontrolirati, a ne na ono što ne možete – to će vam pomoći da se osjećate snažno i manje anksiozno.
– Usredotočite se kroz vježbe svjesnosti kao što su disanje ili meditacija.
– Usredotočite se na sadašnjost. Živjeli u pandemiji ili ne, jedino jamstvo u životu je upravo ovaj trenutak, sada.
– Zapamtite da pandemija nije vaša prva teškoća – čak i ako je najduža – i razmislite o tome što vam je pomoglo u prethodnim izazovima.
– Vježbajte zahvalnost. Kada dolazimo s mjesta “dovoljno” obilja i uvažavanja, možemo se osjećati opušteno, vidjeti priliku i osjećati nadu.
Iznimno je važno zapamtiti da niste sami ako osjećate da vam je ova pandemija beskrajna i preplavljujuća. Bit će dobrih i loših dana. Budite pozitivni i oslonite se na svoje bližnje dok prolazimo kroz ovo teško vrijeme, piše Ordinacija.
/HMS/