Još od tinejdžerskih dana počeo je s kockanjem. Nekoliko godina kasnije, kada je odrastao i zasnovao svoju obitelj, zbog tog ga je problema ostavila supruga, izgubio je novac, obitelj, posao – priča je to jednog od ovisnika o kockanju u BiH.
– Počeo sam s manjim iznosima, od marku, dvije, pet. Iz škole sam išao u kladionicu, nisam ni shvatio kada je to preraslo u ovisnost. Kladio sam se, kao i moji prijatelji, te sam mislio da je to normalno. Kasnije sam se počeo zaduživati. To je počelo utjecati i na moju obitelj – priča ovaj bivši ovisnik. On je samo jedan u nizu ovisnika o kocki. Prema procjenama stručnjaka, u BiH je oko 50.000 patoloških kockara, laički rečeno, ljudi koji su razvili ozbiljnu ovisnost o igrama na sreću, piše Večernji list BiH.
Najviše kladionica
U BiH se nastavlja trend povećanja broja ovisnika o kockanju, što i nije neko iznenađenje s obzirom na to da BiH ima najviše kladionica u Europi u odnosu na broj stanovnika. Iako kockanje predstavlja zabavu, postavlja se pitanje zašto ljudi kockaju kad su izgledi za dobitak nerijetko vrlo mali. Kockanje je zabava sve dok ne prijeđe u naviku. Granicu je, nažalost, teško utvrditi.
Kockanje, samo po sebi, nije društvena devijacija; društvenom devijacijom postaje u trenutku kada prestaje biti igra te postaje stalni način ponašanja jer tek tada izaziva niz društvenih, gospodarskih i psihičkih posljedica. Neka istraživanja pokazala su da, što je društvo siromašnije, što je niži socio-ekonomski standard, što je veća razlika među društvenim slojevima, kockanje i igre na sreću su u porastu. Odgovor na pitanje zašto je tako, vrlo je jednostavan. Osobe koje si ne mogu priuštiti većinu stvari na tržištu, koje nam se, uzgred rečeno, smiješe iz izloga, razvijaju osjećaj nesigurnosti, bespomoćnosti. Kako nismo u stanju brzo zaraditi potrebnu svotu novca, pribjegavamo “lakim” načinima zarade – igrama na sreću. Upravo takva situacija događa se u BiH.
Male plaće i mirovine te stalni nedostatak novca potaknuli su mnoge okušati sreću u kladionicama. A kako to izgleda u brojkama? Prema podacima Porezne uprave, u prošloj su godini građani FBiH u kladionicama potrošili gotovo milijardu i šest stotina milijuna maraka.
Na području FBiH registrirano je 12 pravnih subjekata koji obavljaju djelatnost priređivanja igara na sreću – klađenjem, s 2119 uplatnih mjesta.
– Oni su u 2021. ostvarili ukupan promet od 1.598,112.128 KM. To su uplate koje su izvršili igrači po osnovi različitih vrsta klađenja – kazao je za FTV Adis Durak, šef Odsjeka za inspekcijski nadzor pri Poreznoj upravi FBiH, Županijski porezni ured Novi Travnik.
Drugim riječima, u kladionicama je prošle godine ostavljeno gotovo pola milijarde više od proračuna najbogatije Sarajevske županije. Najviše novca u kladionicama ostavili su stanovnici Tuzlanske županije (298,184.679 KM), pa Hercegovačko-neretvanske (274,819.663 KM), potom Sarajevske (246,526.065 KM), a zatim Srednjobosanske županije (217,270.885 KM), koja je godinama na posljednjem mjestu po visini prosječne plaće, a čiji su stanovnici prošle godine na klađenje potrošili iznos županijskog proračuna. U kladionicama u Županiji Zapadnohercegovačkoj građani su ostavili 106,717.270 KM.
Klade se sve generacije
– U SBŽ-u su registrirane 323 kladionice, koje su ostvarile promet u 2021. od 217,270.885 KM. Najveći promet ostvaren je na području općine Travnik – 42,667.526 KM – ističe Durak. Uz Travnik, u klađenju ne zaostaju ni Novi Travnik te Vitez i Bugojno, dok su na posljednjem mjestu Kreševo i Fojnica. Najmanje novca uplaćeno je u Posavskoj županiji (29,518.045 KM). – Ovo sada nema pravila. U kladionice idu maloljetni, kao i osobe starije životne dobi. Spol više ne igra ulogu, a ni dobna granica, pa čak ni obrazovanje – naglašava socijalna radnica Mirjana Mehičić.
Izvor: Vrisak.info