Strategija SDA od početka je bila održati status quo, odnosno zaustavljanje dogovora, poručio je, između ostaloga, predsjednik HDZ-a BiH i HNS-a Dragan Čović govoreći u intervjuu za Večernji list o detaljima pregovora oko izmjena Izbornog zakona.
Nažalost, još jedna neuspješna runda je iza nas. Kako se odvijao proces razgovora te što je, zapravo, ključni razlog propasti maratonskih pregovora oko promjene Izbornog zakona?
– Zbog inzistiranja SDA rekli smo kako ćemo razgovarati i o Federaciji. Mislim da smo napravili i više nego što su (SDA) očekivali od nas, međutim, evidentno je da je njihova strategija bila od početka samo tražiti novo više. Konačan cilj im je bio ovladati Domom naroda Federacije do kraja. Naravno, to je tema oko koje nismo željeli razgovarati, niti je to tema koja može biti na stolu. Danas (nedjelja, nap. a.) je od nekoliko pokušaja dogovora pet od šest pregovarača uime stranaka prihvatilo jedan model koji je cjelovito sagledavao četiri područja. SDA je tada pokazao kako ne želi dogovor, već samo želi status quo. Time je napravljena najviše šteta BiH. Istodobno, mi smo dali sve kako bismo pokušali normalizirati odnose u Federaciji Bosne i Hercegovine. Kroz pregovore, u različitim satnicama, SDA je slao poruke, prijetnje, nepodnošljivosti… To je neprihvatljivo u političkom jeziku u BiH. Sada se moramo koncentrirati na to kako izbjeći da se dogodi još dublja politička kriza.
Kako se izvući iz krize koja je evidentno sve dublja?
– Postoje dva smjera, a jedan je stvoriti formalno-pravne preduvjete da se izbori održe, a to bi značilo riješiti pitanje Izbornog zakona kako bi se osiguralo da Hrvati mogu birati svoje legitimne predstavnike u Dom naroda i Predsjedništvo, a da se nakon toga kvalitetno iskomunicira s onim tko ima većinu. Time bi se otklonile rasprave o tomu ima li preduvjeta za izbore, hoće li netko bojkotirati ili ne… Kada bi se išlo u smjeru da se pronađe minimum zajedničkoga oko Izbornog zakona, onda mislim da ima smisla usmjeriti energiju u tom smjeru. To bi bio ključni posao.
Što će se, zapravo, događati na bošnjačkoj sceni u razdoblju koje je pred nama?
Vidljivo je da su postojale stranke koje i drugačije gledaju na proces. – Mislim da će na bošnjačkoj sceni biti nadmudrivanje tko je profitirao. Postojale su jasne snage da se održi status quo. Jučer sam rekao da će SDA i dalje činiti sve da se ništa ne dogovori. Tri stranke koje su tu još bile i malo drugačije gledale svoj proces imaju zajednički stav kada je u pitanju bošnjački interes, ali ja mislim da se tu može naći zajednički nazivnik.
Medijatori iz međunarodne zajednice dali su svoj doprinos. Što se može očekivati od njih?
– Međunarodna zajednica iscrpila je energiju. Ali ja već sutra imam sastanak s američkim veleposlanikom, predstavnicima francuskog Veleposlanstva… Pokušat ćemo s, naravno, prijateljima koji su nam pomagali iz Europske unije naći taj minimum komunikacije. Ja sam gospodinu Borrellu obećao da ćemo učiniti sve da ovo završimo. Da nije bilo toga dodatka oko Doma naroda i umanjenja njegovih ustavnih ovlasti, mi bismo se vjerojatno dogovorili. Upoznat ću i gospodina Plenkovića koji ima izvješća u institucijama u Europskoj uniji oko stanja u BiH. Možda iz toga izvučemo još nešto što može stabilizirati odnose u BiH. U suprotnom dolazi nam teška kriza. Većina stranaka kazala je da će ovo iskoristiti predstavnici vlasti u RS-u…
Možete li se referirati na zahtjev o reduciranju ovlasti Doma naroda? Tko je bio autor navedenog prijedloga?
– Isključivo je od SDA došao zahtjev o reduciranju Doma naroda, a dio bošnjačkih stranaka bio je protiv toga, šaljući pritom poruke kako ne žele od Federacije praviti Republiku Srpsku. Što se tiče naših pregovaračkih pozicija, one su jasne. Kada se došlo do toga da se govori o Domu narodu, jasno smo kazali da se elementi u Ustavu Federacije ne mogu dodirivati, to nije predmet razgovora, niti može biti kompromisa oko toga. O svim drugim stvarima možemo razgovarati. To je bila jasna pozicija i jasno smo kazali da to ne može biti dio pregovaračkog procesa.
Jasno je kako su Hrvati od samoga početka konstruktivni čimbenik u procesu, a koji traže isključivo poštivanje Ustava.
– Želimo provesti sve presude, ponudili smo na desetke rješenja i za domove naroda i za Predsjedništvo. Postoji linija ispod koje se ne može razgovarati, a to je pitanje legitimnog predstavljanja konstitutivnih naroda.
Što su idući koraci?
– Informirat ću našu javnost i HNS te zauzeti stav kako ići dalje. Šteta je propustiti razinu dosegnute usuglašenosti. Mislim da treba pokušati napraviti neki domaći dogovor. Ako toga ne bude, morat ćemo se jasno politički vratiti na zaključak HNS-a i vidjeti kako ga realizirati.
Izvor:Vecernji.ba