Za potrebe domaćeg tržišta na teritoriju BiH proizvede se samo 10% potrebnih količina lješnjaka i orašastih plodova, dok se 90% uvozi. Upravo to daje domaćim proizvođačima priliku za plasman proizvoda bez ikakvih problema.
Na suhom i godinu dana
Posebna prednost proizvodnje ogleda se u skladištenju plodova, koji na suhom mjestu mogu ostati i godinu dana, a da ne izgube kvalitetu, piše agroklub.ba.
– Ako imate prazne, neiskorištene i zapuštene livade, zasadite ih lješnjakom, orahom ili kestenom – savjetuje Evelin Genjac, magistar agronomije iz Visokog, koji se već 11 godina bavi uzgojem i prodajom sadnica orašastih plodova.
Pet godina brzo prođe, a lješnjak tad obilno nagrađuje uloženo strpljenje i ideju. Cijena orašastih plodova drži se na oko 20 KM po kilogramu već 25 godina te je i više nego stabilna za siguran uzgoj. Genjac od 2015. godine ima i rasadnik u kojem proizvodi sadnice lješnjaka, kestena, oraha i pistacije, a u ponudi su i stručne usluge projektiranja nasada te sadnje i instaliranja sustava navodnjavanja.
U njegovu timu nalaze se inženjeri i magistri poljoprivrede, ljudi s dugogodišnjim iskustvom, kalemari, proizvođači, što potvrđuju i zavidni rezultati koje su postigli za ovih sedam godina otkako su osnovali rasadnik. Iza njih stoji više od 50 podignutih plantaža lješnjaka i oraha u BiH, a svojim klijentima nude siguran otkup proizvoda preko suradnika iz EU-a.
– Sadni materijal s certifikatom smo uvozili iz Mađarske, Turske i Srbije, ali u posljednjih nekoliko godina u suradnji s partnerskim rasadnicima razvili smo naše sadnice u Bosni i Hercegovini.
Uzgajanje orašastih plodova ima veliku prednost. Ne zahtijeva mnogo truda prilikom održavanja niti mnogo prskanja kroz zaštitna sredstva – dodaje za agroklub.ba.
Lješnjak nije zahtjevna kultura, potrebno je da pH kiselost tla bude blago kisela, oko šest, i da zemljište ima srednje vrijednosti mikro i makroelemenata kao što su dušik, fosfor, kalij te humusa i organske tvari. Zemljišta na području BiH uglavnom zadovoljavaju parametre, no potrebno je uraditi analizu kako bi znali sa sigurnošću. Na jedan dulum staje oko 80 sadnica lješnjaka.
U budućnosti planiraju zaokružiti kompletan proces uzgoja orašastih plodova – od sadnice do plasiranja. Na taj bi način iskoristili svaki segment ploda, bez bacanja ičega, žele iskoristi čak i ljusku od koje bi pravili pelet, a na izradi strojeva za proizvodnju peleta već rade.
Od meda do bombonijera
– Stvaramo krug jakih i povjerljivih proizvođača diljem Bosne i Hercegovine, s rasadnicima sadnica prve klase, otkupnim stanicama i savjetodavnim službama agronoma. Na osnovi svega ovoga možemo slobodno reći da su lješnjak i orašasti plodovi kulture nove generacije i budućnost u BiH – ističe za agroklub.ba ovaj magistar agronomije iz Visokog.
Proizvodni pogoni za preradu orašastih plodova smješteni su u Ilijašu. U širokoj lepezi proizvoda na bazi lješnjaka su: lješnjakovo ljekovito ulje, lješnjakovo brašno, lješnjakova krema, lješnjakov maslac, hurme od lješnjaka, lješnjak u medu, mješavina orašastih plodova u medu i bombonijere od lješnjaka.
Izvor:vecernji.ba