Projekt Zavoda za zaštitu okoliša i prirode “Cro Buzz Klima” o potrebi zaštite divljih oprašivača nudi odgovore kako upravljati zaštićenim područjima i smanjiti ekološke pritiske u gradovima te podići svijest o štetnosti pesticida, rečeno je u ponedjeljak u Karlovcu.
Voditeljica toga trogodišnjeg projekta Ana Ješovnik rekla je na predavanju u karlovačkome Gradskom muzeju da je projekt počeo prije godinu dana i da je pri kraju “determinacija svih dosad prikupljenih uzoraka divljih – solitarnih pčela i muha lebdjelica” te da su pronađene zanimljive vrste.
Pronađena je i jedna invazivna vrsta, pčela smolarica, koja se širi po Europi, a došla je iz Azije trgovinom drvima. Pronađena je u Puli, na Plitvicama i u Botaničkom vrtu u Zagrebu.
„Riječ je o potencijalno invazivnoj vrsti. Za sada znamo da je velika i kompetitivna, ali pošto je riječ o nedavnoj invaziji, još i nema podataka o njenoj invazivnosti, koliko radi problema“, rekla je Ješovnik, ističući da ona, kao i ostale invazivne vrste, samim zauzimanjem resursa zavičajnim vrstama nanosi štetu i ugrožava ih.
“Nađene su i neke vrste solitarnih pčela koje su zaštićene, koje su toliko rijetke i ugrožene da su na crvenom popisu pčela Europe. Projektom se želi utvrditi koliko klimatski i ekološki čimbenici utječu na njih ne bi li se u budućnosti bolje upravljalo prostorom da njima bude bolje”, rekla je Ješovnik i dodala kako je upravo jedna od obaveza kroz Europsku uniju smanjiti pad populacije oprašivača.
Primjerice, u gradovima je održavanje zelenih površina preintenzivno, a moralo bi biti više prijateljsko za oprašivače, što već provode mnogi gradovi Europe.
„U Berlinu imaju 100 cvjetnih livada jer se zna da se micanjem maslačaka i tratinčica kukcima miče hrana, stvara im se zelena pustinja. U Londonu i po Irskoj kosi se parcijalno, te se i površine uz ceste kose rjeđe, makar samo jednom godišnje rjeđe. Dokazano je da se samom tom mjerom košnje uz cestu divljim orhidejama omogućilo da se pojave“, rekla je Ješovnik.
Istaknula je da su i orhideje hrana oprašivačima, a isto je i na svim drugim zelenim površinama, uključujući i naše okućnice.
Građani bi trebali osvijestiti negativni učinak pesticida, koji je nedavno opet dokazan na pomoru pčela medarica, a tada je stradao i velik broj divljih oprašivača, i treba nam bolja edukacija poljoprivrednika, da shvate da bez oprašivača nema ni uroda te da pesticidi u vodi i tlu dugoročno štete divljim oprašivačima, rekla je Ješovnik.
Izvor:pogled.ba