Par Ukrajinaca je pobjegao iz Mariupolja. Svoje iskustvo su podijelili s novinarima BBC-a.
Prošli su ruskove kampoove – logore za filtriranje, tu se ljudi drže prije nego što im se dopusti evaukacija. Rusi pregledavaju svakog civila, njegove eventualne veze s vojskom, policijom, politikom…
Sve ih fotografiraju, ispituju i tek nakon što dobiju dopuštenja mogu napustiti kampove.
“Ne možete ni zamisliti koliko su užasni uvjeti u filtracijskom kampu gdje smo bili. Starije osobe su spavale po hladnim hodnicima, i to bez deka, a nije bilo ni madraca. Bio je samo jedan WC za tisuće ljudi. Ubrzo se počela širiti dizenterija, jer nije bilo načina za pranje ili čišćenje” priča taj par za BBC.
Što je dizenterija?
– Tradicionalan naziv za crijevnu zaraznu bolest s čestim, ali oskudnim proljevastim stolicama koje sadrže krvavo-sluzave primjese, uz vrlo neugodna grčevita stezanja (naponi i tenezmi) najdonjih dijelova debeloga crijeva, koja su osobito izražena nakon defekacije. Akutnu dizenteriju većinom uzrokuju šigele (šigeloza), a kronična je obično teži oblik – amebijaze. Naziv se danas rjeđe upotrebljava, jer je zapravo riječ o hemoragijskome kolitisu, koji mogu uzrokovati i druge bakterije (npr. kampilobakter, salmonele i dr.) – navodi Hrvatska enciklopedija Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža.
Šigeloza, vrstadizenterije koja se može razviti i proširiti kada puno ljudi biravi na istom prstoru, te se nedovoljno vrši higijena.
Šigelozu (bacilarnu dizenteriju), crijevnu infekciju koja izaziva teški proljev, uzrokuju bakterije Shigella.
Bakterije Shigella uzrokuju dizenteriju diljem svijeta i odgovorne su za 5% do 10% bolesti s proljevom u mnogim područjima. Zaraza se širi dodirom s fecesom zaraženih ljudi (fekalnooralni put).
Osoba može zadobiti bolest dodirom usta-anus ili zagađenom hranom, vodom, predmetima ili muhama. Epidemije su najčešće u prenapučenim populacijama s nedovoljnom sanitarnom opremom. Djeca obično imaju teže simptome, navodi Medicinski priručnik.
Bakterije Shigella uzrokuju bolest prodirući u sluznicu crijeva, što dovede do oteknuća i katkada plitkih rana. Simptomi počinju 1 do 4 dana nakon infekcije. U male djece bolest počne naglo s vrućicom, razdražljivošću ili pospanošću, gubitkom apetita, mučninom i povraćanjem, proljevom, bolovima u trbuhu i nadimanjem te bolovima pri pražnjenju crijeva. Unutar 3 dana u stolici se pojavljuju gnoj, krv i sluz. Broj stolica se obično brzo povisi―do 20 na dan. Gubitak težine i dehidracija postaju jako izraženi.
Odrasli, međutim, ne moraju dobiti vrućicu i često u početku stolica nije krvava ili sluzava. Bolest može početi ponavljanom boli u trbuhu, potrebom za pražnjenjem stolice i prolazom formirane stolice što privremeno olakšava bol. Te se epizode ponavljaju i pri tom postaju sve teže i učestalije. Proljev postaje jako težak, a meka i tekuća stolica sadrži sluz, gnoj i često krv.
Komplikacije
Šigeloza može uzrokovati delirij, grčeve (konvulzije) i komu uz slabo izražen proljev ili bez proljeva. Takva infekcija unutar 12 do 24 sata može biti smrtna. Šigelozu mogu pratiti druge bakterijske infekcije, posebno u oslabljenih i dehidriranih bolesnika.
Vrijedovi (ulkusi) u crijevu, koji nastaju zbog šigeloze, mogu dovesti do teškog gubitka krvi. Može doći do trajnog gubitka kontrole nad probavom.
Liječenje
U većini slučajeva bolest prestaje unutar 4 do 8 dana. Teški slučajevi mogu trajati 3 do 6 tjedana. Liječenje se uglavnom sastoji od nadoknade tekućina i soli izgubljenih proljevom. Antibiotike treba dati kada je bolesnik vrlo mlad, kada je bolest teška ili kada je vjerojatno širenje infekcije na druge ljude. Težina simptoma i duljina vremenskog razdoblja u kojem stolica sadrži bakterije Shigella može se smanjiti antibioticima kao što su trimetoprimsulfametoksazol, norfloksacin, ciprofloksacin i furazolidon, navodi Medicinski priručnik.
Izvor: Slobodna Dalmacija