Vjernike i župljane u središnjoj zagrebačkoj župi sv. Blaža u vazmenoj osmini iznenadila je i uznemirila najava, a onda od utorka 26. travnja i održavanje Queer festivala u prostoru glasovite Kinoteke koja je vraćena u vlasništvo te zagrebačke župe prije 17 godina, a sada se nalazi u zakupu Grada Zagreba i njegova Centra za kulturu i film Augusta Cesarca. Već iz naziva festivala neprijeporno je da je riječ o sadržajima koji duboko vrijeđaju kršćanske osjećaje.
Župnik Puškarić: “Naivno sam prvotno pomislio da se netko zabunio”
Na upit Glasa Koncila kako je došlo do održavanja festivala u prostorijama u crkvenom vlasništvu župnik mr. Borna Puškarić je odgovorio:
»Kad sam od jednoga župljanina doznao da je u kinu Kinoteka najavljen filmski program ‘Queer momenti’, više od iznenađenosti bio sam ražalošćen i razočaran. Pomalo naivno prvotno sam pomislio da se netko zabunio jer mi je bilo neshvatljivo kako bi Centar za kulturu i film Augusta Cesarca, s kojim sam do sada vrlo dobro surađivao, napravio takvo što neprofesionalno, grubo prekršivši sporazum o ustupanju na korištenje poslovnoga prostora Kinoteke. Već sutradan, 7. travnja, odmah sam zamolio ravnateljicu Centra za pojašnjenje i jasno dao do znanja da bi održavanje takvoga programa bilo očita povrjeda sporazuma. Bio sam uvjeren da ćemo stvar riješiti dogovorno i da će Centar uvidjeti da takvim postupanjem ugrožava poslovni odnos sa Župom sv. Blaža, što im sigurno nije u interesu. Nažalost nije se dogodilo kako sam se nadao.«
Sporazum se mora poštovati
Nakon što je župnik Puškarić iznio zahtjev da se navedeni program ne održi upitali smo ga da objasni tko su ugovorne strane i kakav je odgovor dobio od nadležnih iz Grada.
»Župa je najprije potpisala ugovor o zakupu poslovnoga prostora s Gradom Zagrebom, a dvoranom upravlja gradska ustanova Centar za kulturu i film Augusta Cesarca, s kojim je župa potpisala sporazum o korištenju, čiji čl. 2 izrijekom kaže: ‘Centar za kulturu i film Augusta Cesarca se nadalje obavezuje da dvoranu ne će koristiti za aktivnosti i sadržaje koji su protivni učiteljstvu Katoličke Crkve i kršćanskomu moralu. Ako bi došlo do povrjede morala i nauka Katoličke Crkve, Centar je suglasan da se iseli iz poslovnoga prostora i preda ga u posjed i na korištenje Župi sv. Blaža.’ Više sam puta razgovarao s ravnateljicom Centra i tražio poštovanje sporazuma.
Dana 12. travnja uputio sam ravnateljici službeni dopis dajući joj jasno na znanje da bi održavanje filmskoga programa ‘Queer momenti’ bilo krštenje čl. 2. sporazuma. Ne zaboravimo da se to sve nažalost zbivalo pred Cvjetnicu i u Velikom tjednu. S Gradom Zagrebom nisam komunicirao, osim neslužbeno, te sam i tad ponavljao da se sporazum mora poštovati.«
Sud priznao da festival provocira župu
Na upit da objasni koje je sve pravne korake župa poduzela kako u njezinu prostoru ne bi došlo do projekcije sablažnjivih filmova, i s kojom argumentacijom, župnik Puškarić je odgovorio:
»Kad smo uvidjeli da s druge strane zapravo nema spremnosti za poštovanje sporazuma, da se prostor doživljava kao svoje vlasništvo i samo kupuje vrijeme, nakon savjetovanja sa župnim ekonomskim vijećem odlučio sam angažirati odvjetnika te zatražiti na Trgovačkom sudu privremenu mjeru zabrane održavanja spomenutoga programa. Naša je argumentacija bila vrlo jasna:
‘Pacta sunt servanda!’ Ako smo se dogovorili da se dvorana ne će koristiti za aktivnosti i sadržaje koji su protivni učiteljstvu Katoličke Crkve i kršćanskomu moralu, taj se dogovor mora poštovati. Sud je u ponedjeljak 25. travnja, premda jasno istaknuvši da bi održavanje takovoga programa kako je najavljeno moglo dovesti do vrijeđanja vjerskih osjećaja i sablazni u župljana župe sv. Blaža i vjernika katolika općenito, odbio privremenu mjeru koju smo tražili. Sud je čak konstatirao da je organizacija programa queer-tematike provokacija prema župi sv. Blaža, što je ne samo neprofesionalno, nego i izraz nepoštovanja. Žao mi je što Sud nije prihvatio privremenu mjeru jer je to bio u konačnici jedini način koji nam je preostao da zaštitimo ugled župe sv. Blaža i naših vjernika.«
Župno vijeće suglasno: Pokrenuti otkazivanje ugovora
Zanimale su nas i reakcije župnih tijela (pastoralnoga i ekonomskoga vijeća) te vjernika koji dolaze na mise i dovode djecu na katehezu te prolaze pokraj oblijepljenih plakata s najavom održavanja festivala.
»Reakcije vjernika idu od nevjerice do uzrujanosti što je baš Kinoteka koja se nalazi iza crkve sv. Blaža izabrana kao mjesto održavanja programa čiji naslovi nisu prikladni da ih se uopće spominje. Plakate je bolje ne gledati. Zamislite situaciju da se u dvorištu iza naše crkve s jedne strane ulazi u dvorane u kojima se održava vjeronauk za djecu i mlade, probe zborova, okupljaju razne župne skupine, a s druge strane se, ponavljam, protivno sporazumu, puštaju filmovi queer-tematike. Čini mi se nestvarnim da se takvo što može dogoditi. Nažalost dogodilo se proteklih dana.
Župno ekonomsko vijeće jednoglasno je u svim koracima koje smo do sada učinili, zaključno s pokretanjem otkazivanja ugovora o zakupu poslovnoga prostora, i to ne samo iz spomenutih razloga«, rekao je mr. Puškarić.
Zaštititi ugled župe i vjernika
Očito je na djelu ignoriranje zahtjeva župe, što upućuje na nepoštovanje pravne procedure ili možda i namjernu zlouporabu crkvenih prostora pod krinkom umjetničke slobode i slobode izražavanja. O tome je župnik jednostavno rekao:
»Jako mi je žao što je došlo do ove situacije. Nisam se tomu nadao. Korektno sam postupio prema Centru kad sam tražio da poštuju dogovor. Bilo je i vremena i načina da se stvar riješi. Učinio sam sve što sam mogao da zaštitim interese i ugled župe i vjernika. Jednostavno nije bilo spremnosti da se razumije naša strana. Jako je zanimljiv taj govor umjetničke slobode ispod prozora crkve. Za mene je to zloupotreba pojmova i tiho provođenje samovolje. Samo tu se očito zaboravilo da je Kinoteka župna dvorana i da postoje uvjeti pod kojima je ona dana na upotrebu.«
Na naše zapažanje da u skladu s tim odgovorom župa kao vlasnik prostora kao da nema pravo upravljati svojom imovinom kako želi mr. Puškarić je dodao:
»Čini se da je tako, što je nesumnjivo neprihvatljivo, i stoga se u takvim okolnostima postavlja pitanje održivosti ovakvih specifičnih poslovnih odnosa. Mislim da ovaj slučaj otvara neka nova pitanja te jasno upućuje na izazove koji se nalaze pred nama.«
Izvor: narod.hr/Glas Koncila