Preminuo je jedan od naših najistaknutijih slikara, akademik Đuro Seder. Pamtit ćemo ga po iznimno raznolikom opusu, a svoju je viziju uspješno prenosio i generacijama studenata na zagrebačkoj Likovnoj akademiji. Stvarao je gotovo do posljednjeg dana. Umro je u 95. godini.
Sederovi rani radovi pod utjecajem su njegova profesora Marina Tartaglie i postsezanizma. Veliki preokret dolazi potkraj pedesetih godina, kada nastaje legendarna umjetnička skupina Gorgona.
– Đuro Seder je jedan od slikara koji je još za života stekao nekakvu patinu ili pozlatu klasika. Ne zbog dužine života, nego zbog velike kvalitete svog rada. Kod njega me najviše impresioniralo da se kao član grupe Gorgona bavio avangardom i minimalnim izrazom, geometrijom, rekao je akademski slikar Vatroslav Kuliš.
Upravo iz doba Gorgone pamtimo njegov esej o nemogućnosti slikarstva.
Pedagoški rad na Akademiji likovnih umjetnosti bio mu je posebno važan. Dodirnuo je naraštaje mladih umjetnika, a bio je i dekan.
– Dobar duh Akademije, posebno zadnjih 15-ak godina. Svaki je dan bio na Akademiji, do ovog zadnjeg dijela, kada zbog zdravlja nije mogao više dolaziti. Obilježio je povijest Akademije zadnjih 40 godina, rekao je Tomislav Buntak, dekan Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu.
Sedera se kao profesora rado prisjeća i jedan on naših najistaknutijih mladih slikara Matko Vekić.
– Otvoren, tolerantan, brojne generacije koje su izašle iz njegove klase različitih poetika. Širok čovjek. Jedino što mogu sad reći: Hvala, gospodine profesore, i skidam kapu, rekao je Vekić.
A kapu su skidali mnogi. Ovaj dvostruki autoportret govori mnogo o Sederovoj duhovitosti i višeslojnosti. Ostavio je i fascinantan opus za koji je teško povjerovati da cijeli pripada jednom umjetniku. Đuro Seder dobitnik je mnogobrojnih priznanja i nagrada – među kojima su nagrada za životno djelo Vladimir Nazor i ona Hrvatskog društva likovnih umjetnika.
Biografija
Đuro Seder rodio se u Zagrebu, 29. studenoga 1927. Pohađao je Prvu klasičnu gimnaziju u Zagrebu, a maturirao 1946. na Klasičnoj gimnaziji u Splitu.
Studij slikarstva završio je 1951. na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu u klasi profesora Antuna Mejzdića, dok je specijalizaciju za slikarstvo završio 1953., kod profesora Marina Tartaglie.
Nakon studija radio je kao tehnički urednik i grafički dizajner u nekoliko časopisa i izdavačkih poduzeća (Jugoslavenski radio, Agencija za marketing Vjesnik.). Bavio se grafikom (Crne slike, 1973.), te ilustracijom dječjih knjiga (izdavačke kuće Mladost i Školska knjiga).
Bio je član umjetničke skupine Gorgona od 1959. do 1966. godine. Tijekom šezdesetih i sedamdesetih godina 20. stoljeća objavljivao je poeziju (časopisi Razlog, Kolo, Forum, Republika), a 1978. tiskana mu je zbirka pjesama “Otac iz lonca” u nakladi BiblioTEKE iz Zagreba.
Na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu predavao je od 1981. do 1998., a od 1983. do 1987. bio je dekan. Od 2012. bio je professor emeritus Sveučilišta u Zagrebu. Za redovitog člana HAZU izabran je 2000., a od 2011. bio je voditelj Gliptoteke HAZU.
Samostalno je izlagao od 1958., a radovi mu se nalaze u mnogim nacionalnim i inozemnim galerijama i muzejima te privatnim zbirkama.
Sederovi rani radovi pod utjecajem su Marina Tartaglie i postsezanizma (Mrtva priroda na crvenom fondu, 1957.). Razdoblje djelovanja u Gorgoni obilježeno je nefigurativnim slikama, u početku koloristički bogatijim, a kasnije monokromnim, gusta namaza, s rudimentarnim znakovima, na tragu enformela (Bez identiteta, 1959.; Kompozicija, 1961.; Anonimna forma, 1963.), ističu iz HAZU.
Sedamdesetih se vraća boji i stvara radove oslobođene geste i naslućenog motiva (Bez identiteta, 1977.; Kupači, 1978.; Krošnje, 1979.). Jedan je od začetnika nove slike čija je izražajnost naglašena otvorenim koloritom, pastoznim namazom i ekspresivnim motivima (Susret, 1983.; Rajski cvijet, 1985.; Čovjek i njegova sjena, 1988.). Devedesetih uvodi biblijske teme (Nebesko rukovanje, 1991.; Krist, 1997.; Posljednja večera, 2004.).
Autor je i crkvenih vitraja (Navještenje Gospodnje, Franjevački samostan Sv. Ilije, Zagreb, 2000.), te niza djela biblijske tematike u bosanskohercegovačkim crkvama i samostanima.
Dobitnik je mnogobrojnih priznanja i nagrada od kojih se izdvajaju Nagrada Vladimir Nazor za životno djelo (2001.), Odličje Danice s likom Marka Marulića (1996.) te Nagrada za životno djelo Hrvatskog društva likovnih umjetnika (2018.).
Obuljen Koržinek: Djela Đure Sedera upisana u antologiju nacionalne umjetnosti
Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek uputila je sućut u povodu smrti akademika Đure Sedera, čija su mnoga djela, kako je istaknula, upisana u antologijske stranice nacionalne umjetnosti.
Đuro Seder, jedan od najboljih hrvatskih umjetnika, dugogodišnji profesor i svojedobno dekan Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu, profesor emeritus Sveučilišta u Zagrebu, kroz desetljeća plodnog stvaralaštva mijenjao je stilove, neprestano istražujući i propitujući medij slikarstva, unoseći u njega vedrinu i snažnu slikarsku strast, istaknula je ministrica u sućuti.
Podsjetila je da je počeo je kao grafičar, ilustrator i jedan od osnivača mitske umjetničke grupe Gorgona, “koja je djelovala gotovo tajno, a u vremenu prije medijskog senzacionalizma i širenja vijesti preko društvenih mreža, ipak odigrala presudan utjecaj na hrvatsku umjetnost”.
Njegov radikalan zaokret, koji ga je učinio jednim od začetnika Nove slike, urodio plodom briljantnih djela, eksplozijom boja, pastoznim namazom i nesputanim izražavanjem emocija, napomenula je.
– Bio je dobri duh i jedan od najomiljenijih profesora Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu na čijem je čelu kao dekan bio 1983. do 1987. godine, gdje je generacijama hrvatskih umjetnika uz klasično slikarsko obrazovanje ukazivao na slobodarsku prirodu umjetnosti koja svakom talentu nudi njegov jedinstveni put. Posebno je bilo veselje vidjeti ga na otvaranjima izložbi svojih kolega i studenata, čijim se uspjesima radovao možda i više nego svojim osobnim, uvijek spreman na prijateljski poticaj, istaknula je ministrica Obuljen Koržinek.
Ostavio je impresivni slikarski opus, izlagao na stotinama izložbi, a njegova se djela nalaze u mnogim hrvatskim i svjetskim muzejskim zbirkama. Zasluženo je nagrađivan najvišim priznanjima i struke i publike od odlikovanja Reda Danice Hrvatske s likom Marka Marulića do Nagrade Vladimira Nazora za životno djelo, dodala je.
– Odlaskom Đure Sedera, Hrvatska ostaje bez velikog umjetnika čija su mnoga djela upisana u antologijske stranice nacionalne umjetnosti, ali prije svega ostaje bez dobrog čovjeka čiji će nam prijateljski osmjeh i vedrina nedostajati i ostati u posebnom sjećanju, stoji u sućuti ministrice kulture i medija umjetnikovoj obitelji.
Jandroković: Trajno svjedočanstvo bogatstva likovne umjetnosti
Predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković također je uputio izraze sućuti Sederovoj obitelji:
„Poštovana obitelji,
s tugom i žaljenjem primio sam vijest da nas je napustio veliki hrvatski akademski slikar gospodin Đuro Seder. Uime zastupnica i zastupnika Hrvatskoga sabora i osobno, primite izraze iskrene sućuti i dubokog poštovanja.
Njegovo dugogodišnje impresivno umjetničko stvaralaštvo koje je trajalo više od sedam desetljeća ovjenčano je mnogobrojnim nagradama i priznanjima, poput nagrade „Vladimir Nazor“ za životno djelo, nagrade za životno djelo Hrvatskog društva likovnih umjetnika i Red Danice Hrvatske s likom Marka Marulića za osobite zasluge u kulturi. Bio je i redoviti član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, razreda za likovne umjetnosti, a kao profesor zadužio je generacije studenata na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu.
Radovi i djela gospodina Sedera predstavljaju trajno svjedočanstvo bogatstva likovne umjetnosti kojoj je posvetio čitav život, a njegovim odlaskom ostaje praznina na hrvatskoj kulturnoj sceni.
Poštovana obitelji, još jednom primite moju iskrenu sućut.“
Izvor:hrt.hr