Ulje, meso, mlijeko, kruh…. samo su neki od proizvoda čije su cijene posljednjih godinu dana enormno rasle. Toliko su rasle da su bh. građani primorani voće i povrće kupovati na komad, a meso na grame, piše Večernji list BiH.
Enorman rast
– Inače nisam osoba koja se žali na bilo što, ali, kada dođem u trgovinu i vidim cijene koje već godinu dana iz dana u dan rastu, dođe mi da plačem. Dok platim režije, kupim lijekove…, tek mali dio novca ostane za hranu, a mjesec dana treba živjeti i jesti. Da mi ne pomažu djeca, vjerojatno bih više dana u mjesecu bila gladna nego sita. Teško je onome tko nema nikakvu pomoć sa strane jer se od mirovine koliku velika većina nas prima, uz sva poskupljenja, ne može dostojno preživjeti mjesec. Žalosno, ali istinito – priča nam umirovljena Mostarka.
Po voće i povrće uglavnom se ide na tržnicu jer su cijene niže nego u trgovinama. No, trgovci ističu kako je osjetan i pad kupovne moći, pa građani kupuju manje količine hrane.
– Ljudi kupuju hranu jer se bez nje jednostavno ne može. Imate socijalni raspon kao i u svemu. Oni koji imaju više novca, više kupuju, kao i do sada, dok ljudi s manjim prihodima kupuju još manje količine – kazali su za BHRT prodavači s banjolučke tržnice.
Nešto niže cijene na tržnici ne prate i one u trgovinama, tako da za brašno, ulje, meso građani više nisu sigurni koja je cijena na dnevnoj razini. U samom vrhu ljestvice proizvoda koji su drastično poskupljivali našlo se suncokretovo ulje, čiju su cijenu trgovci u RS-u podizali i tri puta u istom danu, pa je u vrlo kratkom roku udvostručena. Poskupljenja su, istina, prema podacima iz Europske unije, zabilježena svugdje, no nelogično je to što su cijene osnovnih namirnica u najrazvijenijim zemljama kontinenata i nakon poskupljenja niže nego u BiH.
Prema podacima koje je objavio BHRT, litra ulja u BiH stoji 3,3 eura (6,45 KM), 1,3 eura (2,54 KM) u Velikoj Britaniji, 1,49 eura (2,91 KM) u Belgiji, 1,7 eura (3,33 KM) u Italiji, 1,5 eura (2,93 KM) u Srbiji, 1,8 eura (3,52 KM) u Crnoj Gori. I dok cijene rastu, kupovna moć građana sve više pada. Sve se to, naravno, odrazilo i na pad prometa u mesnicama. Kako su ranije najavili iz Vanjskotrgovinske komore BiH, moguća je nestašica svinjskog i junećeg mesa jer domaći farmeri pokrivaju tek 30 posto tržišta. Inače, kilogram telećeg buta stoji 28 maraka, junećeg 19,50 KM, svinjskog oko 10 KM, a pilećih krilaca oko 13 konvertibilnih maraka.
Za kilogram pilećeg filea danas je potrebno izdvojiti gotovo 17 maraka, koliko je prije samo nekoliko mjeseci stajao kilogram teletine. I dok ogorčeni potrošači smanjuju gramažu kako bi se na trpezi našlo barem nešto mesa, ništa bolje nije ni proizvođačima koji su, kažu, unatoč poskupljenju proizvoda, ispod granice rentabilnosti.
Upozorenje
Ekonomski analitičari pak upozoravaju kako bi se BiH mogla naći najesen u vrlo teškoj situaciji ako se, kažu, neke mjere ne poduzmu navrijeme. Ističu kako većina zemalja poduzima mjere kako bi vlastito stanovništvo zaštitila od gladi, nestašice i siromaštva, dok vlasti u BiH za sada nemaju spreman odgovor na katastrofu u koju srljamo.
– Sjećamo se primjera i bivše države kada je sustavom “par – nepar” ograničena i vožnja automobila i potrošnja goriva, ali mi se ponašamo neodgovorno, vozimo po dva auta, uključimo sve klimatizacijske uređaje i rasvjetu. I zaista srljamo prema katastrofi. Ako već sada ne počnemo štedjeti, u rujnu ćemo proživljavati pakao. Da je išta učinjeno od mjera koje je predlagala novinarska struka, danas ne bi došlo do enormnog rasta cijena. Ako se sada ne uvedu mjere, onda će najesen vladati potpuna glad, nećemo imati energije i nećemo imati čime platiti plin koji će nam trebati – komentirao je ekonomski analitičar Draško Aćimović za Avaz.
Izvor:avaz.ba