Direkcija za ekonomsko planiranje Bosne i Hercegovine sačinila je, na osnovu analiza, informaciju o ekonomskim perspektivama naše države do 2025, po kojoj se očekuje da će rast cijena hrane ostati na višem nivou tokom ove godine. U idućoj se očekuje smanjenje, ali to ovisi i o vanjskim faktorima kao što je ruska agresija na Ukrajinu.
Ekonomisti napominju i da su ekonomske analize i prognoze uvijek malo optimističnije nego što je realno stanje i da je to u prirodi ekonomskih nauka.
Ekonomista Admir Čavalić istakao je da cjenovne šokove očekujemo i dalje, ali ne i drastična poskupljenja kakva su bila krajem prošle i početkom ove godine.
Kazao je da je inače teško donositi bilo kakve analitičke dokumente, što su pokazale i ove dvije godine neizvjesnosti. Prvo se dogodila pandemija koronavirusa, a kada smo se počeli malo oporavljati, dogodila se ruska agresija na Ukrajinu.
– Kada se predviđaju stope rasta, one se precjenjuju. I svaka naredna godina je neizvjesnija. Drugi kvartal ove godine će pokazati hoće li biti stabilizacije cijena iduće godine. Ono što je dugoročno najveći izazov je funkcionalnost našeg tržišta rada jer odlazi radno sposobno stanovništvo, a ne uvozimo dodatnu radnu snagu – ocijenio je Čavalić.
Prema informaciji Direkcije za ekonomsko planiranje BiH, inflacija je u siječnju iznosila sedam posto, a najznačajniji rast cijena je zabilježen u odjeljcima hrane, bezalkoholnih pića, prijevoza, energenata.
– Projekcije su da će se inflacija u eurozoni značajno povećati i iznositi 5,1 posto u ovoj godini u usporedbi sa istim periodom prošle godine. Cijena sirove nafte bi mogla iznositi 92,6 dolara po barelu što je rast oko 30 posto. Očekuje se i da će rast cijena hrane ostati na višem nivou tokom 2022. Na osnovu svega u BiH se može očekivati inflacija od oko šest posto.
U 2023. se očekuje stabilniji rast cijena u BiH koji je vezan za smanjenje vanjskih pritisaka na cijene. Cijene sirove nafte bi u 2023. mogle imati silazni trend i mogla bi biti niža za 11,7 posto. Očekuje se i smanjenje cijena hrane pa se u BiH može očekivati inflacija od 1,8 posto – piše u ovoj informaciji.
No osnovni rizici za ostvarenje ove projekcije su, kako se navodi, “događanja između Rusije i Ukrajine”.
– Europska centralna banka je predstavila dva scenarija. Oba predviđaju prestanak isporuke ruskog plina Europi, što se može samo djelimično nadoknaditi korištenjem drugih izvora energije uz rast cijena nafte i plina. Među domaćim faktorima koji bi mogli utjecati na nivo inflacije je nepredviđen rast cijene komunalija – stoji u dokumentu koji je zasnovan na službenim podacima statističkih sistema i agencija.
Navedeno je da je nakon pandemije koronavirusa, 2021. počela oporavkom gospodarstva, ali se početkom 2022. sve usložnilo zbog agresije Rusije na Ukrajinu.
– Negativne ekonomske posljedice manifestiraju se kroz trgovinske, financijske, cjenovne šokove. Zato su projekcije da će do kraja godine realan ekonomski rast biti 2,1 posto u odnosu na prošlu godinu dok očekivana nominalna stopa rasta iznosi 5,4 posto – piše u dokumentu.
Od iduće godine do 2025, ali pod uvjetom da bude stabilizacija eksternog okruženja i unutrašnjih dinamika u BiH, može se očekivati nastavak trenda pozitivnog ekonomskog rasta po prosječnim stopama rasta od oko 3,2 posto na godišnjem nivou.
– Očekuje se da domaća tražnja kroz privatnu potrošnju i investicije bude glavni oslonac ekonomskog rasta. S druge strane, očekuje se stagnacija javne potrošnje – navedeno je.
Čavalić pojašnjava da je sada javna potrošnja temelj ekonomskog rasta, što nije zdravo.
– Ako se dogode ovakve prognoze, značilo bi da smo napravili iskorak. Međutim, sve je to malo optimistično – dodao je Čavalić.
Direkcija za ekonomsko planiranje je predvidjela i umjeren rast broja zaposlenih u ovoj godini i to od 1,1 posto u odnosu na prošlu. U idućoj se predviđa povećanje broja zaposlenih za 1,5 posto i rast plaća za 3,1 posto. Međutim, ako se desi sporiji ekonomski rast i smanjen obim investicija i trgovine, između ostalog, rast broja zaposlenih i plaća bit će manji.
– Na tržište rada i kupovnu moć građana mogli bi utjecati i smanjenje radne snage (migracije), i stupanj provedbe strukturnih reformi – zaključeno je u dokumentu, prenosi Faktor.
Izvor:faktor.ba