Dogodili se na izborima 2. listopada da Željko Komšić ponovno bude izabran bošnjačkim glasovima za hrvatskog člana Predsjedništva BiH, njegov izbor mogao bi poništiti Ustavni sud BiH, kao protuustavan, potvrdilo je Hrvatskom Medijskom Servisu više pravnih stručnjaka. Isto bi se moglo dogoditi i s izborom izaslanika u hrvatski, ali moguće i u druge klubove Doma naroda Parlamenta FBiH ukoliko oni nisu izraz izborne volje onih koje trebaju predstavljati.
Jedan od sugovornika koji je za Hrvatski Medijski Servis govorio pod uvjetom anonimnosti, kaže kako je, sasvim izvjesno da će Središnje izborno povjerenstvo BiH, s obzirom da su većina članova u tom tijelu podobnici SDA i DF-a, te srpskim oprbenih stranaka, potvrditi Komšićev izbor ukoliko on dobije više glasova od kandidatknje HNS-a Borjane Krišto, bez obzira što će to biti gotovo stopostotno bošnjački glasovi. No, tu prvostupanjsku odluku u drugom stupnju, ukoliko se uputi žalba razmatra i pravosnažno potvrđuje ili poništava Sud BiH. Ukoliko i Sud BiH potvrdi odluku SIP-a postoji još jedan pravni lijek, napominje sugovornik HMS-a- žalba Ustavnom sudu BiH.
-Ukoliko bude poštivao vlastitu presudu u predmetu Ljubić, a morao bi, Ustavni sud BiH morat će poništiti izbor Željka Komšića, ukoliko mu se predoče vjerodostojni makar i neizravni dokazi, a to nije teško osigurati, da je on za hrvatskog člana Predsjedništva BiH izabran bošnjačkim glasovima, kaže izvor HMS-a.
Naš sugovornik ukazuje da se presuda u predmetu Ljubić ne odnosi samo na Dom naroda Parlamenta FBiH, već, kako to i u presudi stoji, i na sve druge “administrativno političke razine”, te da se njome nalaže osiguranje legitimnog predstavlja konstitutivnih naroda, u institucijama koje su po Ustavu za to namijenjene, a to su, uz domove naroda, i Predsjedništvo BiH.
U presudi u predmetu Ljubić Ustavni sud BiH, uz ostalo, navodi da prema “načelu vladavine prava svi ustavi, zakoni i drugi propisi koji se donose moraju biti usklađeni s ustavnim načelima”.
“Ustavni sud podsjeća da se prema općem načelu demokracije pravo na demokratsko odlučivanje ostvaruje legitimnim političkim predstavljanjem koje mora biti utemeljeno na demokratskom izboru onih koje predstavlja i čije interese zastupa. U tom smislu veza između onih koje predstavlja i njihovih političkih predstavnika na svim administrativno-političkim razinama je ta koja omogućava legitimitet predstavnicima zajednice. Dakle, samo legitimitet predstavljanja stvara temelj za stvarno sudjelovanje i odlučivanje, stoji, uz ostalo, u sažetku odluke Ustavnog suda BiH u predmetu Ljubić.
Ustavni sud BiH potom naglašavama kako vlast u BiH ne pripada samo “građanima”, kako to vole isticati pobornici unitarističkog uređenja, već i konstitutivnim narodima kojima Ustav jamči jednakopravnost, a to znači i jednaku mogućnost izbora njihovih predstavnika.
“Ustavni sud BiH ponovo podsjeća na opće načelo demokracije da vlast u državi proistječe iz naroda i pripada narodu. Iz Ustava Bosne i Hercegovine slijedi da je Ustav Bosne i Hercegovine kao narod označio konstitutivne narode koji zajedno sa Ostalima i građanima Bosne i Hercegovine čine zajednicu državljana koja jednakopravno ostvaruje vlast putem svojih predstavnika, a pravo na demokratsko odlučivanje ostvaruje se legitimnim političkim predstavljanjem koje mora biti utemeljeno na demokratskom izboru te zajednice državljana koju predstavlja i čije interese zastupa. Međutim, iz navedene alineje Preambule Ustava Bosne i Hercegovine slijedi da je ustavotvorac imenovao, odnosno označio konstitutivne narode (Bošnjake, Srbe i Hrvate) kao posebne kolektivitete i priznao im jednaka prava, tj. da je „podvukao“ poseban, jednakopravan i jednak status Bošnjaka, Hrvata i Srba kao konstitutivnih naroda. U svezi s tim Ustavni sud podsjeća na svoju Odluku broj U 5/98 (odluka o konstitutivnosti) u kojoj je Ustavni sud istaknuo: „Ovo označavanje u Preambuli, stoga, mora biti shvaćeno kao jedan natkrovljujući princip Ustava BiH kojem se entiteti moraju u potpunosti povinovati prema članu III/3.(b) Ustava BiH.“
Ukoliko bi Željko Komšić i na listopadskim izborima bošnjačkim glasovima bio izabran za hrvatskog člana Predsjedništva BiH, a SIP BiH i Sud BiH potvrdili takav izbor kao zakonit, neizostavno treba uputiti priziv Ustavnom sudu BiH, jer je iz ovog obrazloženja presude Ljubić nedvojbeno da je njegov izbor protuustavan a to znači i nelegalan, ističe izvor HMS-a.
Sugovornik Hrvatskog Medijskog Servisa napominje kako priziv Ustavnog sudu BiH treba uputiti i na eventualnu potvrdu izbora izaslanika u hrvatski klub Doma naroda, onih izaslanika koji budu izabrani dominantno bošnjačkim glasovima u županijske skupštine, a odatle u hrvatski klub Federalnog doma naroda
Podsjeća kako je Ustavni sud BiH u predmetu Ljubić izbrisao članak 10.12. stavak 2. Izbornog zakona u dijelu: „Svakom konstitutivnom narodu se daje jedno mjesto u svakom kantonu“ i članak 20.16.A Izbornog zakona (određivanje po jednog delegata iz svakog konstitutivnog naroda za svaki kanton) uz obrazloženje kako je takav izbor diskriminirajući i protuustavan jer je omogućavao da jedan narod bira predstavnike drugom narodu.
-Pravo na demokratsko odlučivanje koje se ostvaruje legitimnim političkim predstavljanjem mora biti utemeljeno na demokratskom izboru delegata u Dom naroda Federacije Bosne i Hercegovine onog konstitutivnog naroda koji predstavlja i čije interese zastupa, izričito je navedeno u presudi Ustavnog suda BiH u predmetu Ljubić. Iz ovog je jasno da bi izbor izaslanika u hrvatski klub izabranih glasovima Bošnjaka bio suprotan presudi Ustavnog suda BiH, tj protuustavan. Ustavni sud BiH dužan je štititi Ustav BiH, i postupati i prema vlastitim presudama, a presude Ustavnog suda, to je općepoznata stvar, su sastavni dio Ustava, kaže sugovornik HMS-a.
Upitan kako to da Ustavni sud BiH nije nakon izbora 2018. poništio izbor Željka Komšića za hrvatskog člana Predsjedništva BiH i izbor izaslanika u hrvatski klub izabranih glasovima Bošnjaka, sugovornik HMS-a kratko odgovara:- Pa nitko se nije žalio Ustavnom sudu.
/R. I./HMS/