Kožne promjene, u moderno doba, nisu nimalo rijetka pojava. Na njih utječu brojni okolišni i životni čimbenici, pristup njihovom liječenju i dijagnostici svakako mora biti multidisciplinaran. Upravo su novosti u liječenju i obilje korisnih informacija kako liječnicima, tako i pacijentima zastupljeni u knjizi objavljenoj prije nekoliko tjedana Urtikarije i dermatitisi. Novosti otkrivaju profesorica Liborija Lugović Mihić i doktorica Iva Dediol, specijalistice dermatovenerologije.
– Riječ je o udžbeniku, odnosno sveučilišnom priručniku pod naslovom Urtikarije i ekcemi, odnosno dermatitisi. Dakle, radeći svakodnevno s pacijentima u ambulanti za dermatološku alergologiju i imunologiju u dermatologiji, svakodnevno susrećem se s bolesnicima koji imaju različite promjene na koži koji se često manifestiraju kao ekcemi, odnosno dermatitisi ili urtikarije. Kako se smjernice i iskustva različitih autora mijenjaju i usavršavaju, stoga sam htjela prikazati različite spoznaje, smjernice i iskustva u jednoj knjizi, kaže Liborija Lugović Mihić, dr.med., specijalistica dermatovenerologije.
Iako je knjiga sveučilišni priručnik, namijenjena je studentima, ali i otorinolaringolozima, alergolozima, internistima…ali i pacijentima koji žele naučiti više o vlastitoj bolesti.Urtikarije i ekcemi sasvim su različite skupine bolesti. Urtikarije su tako, pojednostavljeno rečeno, kožne promjene nalik ubodu insekata.
– One se mogu javiti kratkotrajno u okviru perioda od 6 tjedana što se smatra akutnom urtikarijom. Ako urtike i dalje nastavljaju izbijati, duže od 6 tjedana, smatra se da je to kronična urtikarija. U praksi se jednostavno liječe slučajevi akutne urtikarije – one najčešće nastaju zbog reakcije na neki lijek, na neku hranu, na ubod insekta, na neke druge preparate koje osoba primala, kaže Lugović Mihić.
Kronične pak urtikarije češće izbijaju na koži i uvelike smanjuju kvalitetu života pacijenta.Mogu biti reakcije na toplinu, hladnoću, fizičko naprezanje, kontakt s vodom ili mogu biti spontane jer je nepoznat faktor potaknuo stvaranje autoimunog procesa. Ekcem je danas specifičan pojam – on obuhvaća promjene vidljive na koži u obliku crvenila, svrbeža, suhoće i potrebna je precizna dijagnostika za otkrivanje o kojem obliku je riječ. Tu su i neke novosti u terapiji.
– Ako govorimo o ovim dvjema skupinama bolesti, kod recimo kronične urtikarije je novo svjetlo mogućnost primjene omalizumaba, anti IgE protutijela koji se ciljano koristi da zaustavi taj proces oslobađanja medijatora poput histamina. Dakle, jako korisna terapija koja je svakako i skuplja pa je možda i teže dostupna, ali svakako popravlja kvalitetu života tih bolesnika.
Uz to su i novije smjernice kod rezistentne kronične urtikarije.
– U prvoj liniji dati antihistaminike do četverostruke doze, zatim imamo sljedeći korak – omalizumab i na kraju, ako ni na njega ne reagira, ima mogućnosti ciklosporina – dakle, imamo tri koraka primjene terapije prema smjernicama koje su objavljene prije 3 mjeseca, kaže Liborija Lugović Mihić.
Što se pak tiče dermatitisa, odnosno ekcema, novosti su u primjeni novih lijekova kod bolesnika s atopijskim dermatitisom. Bolest je to koja se javlja kod svakog četvrtog djeteta, a u posljednje vrijeme sve češće i u odrasloj dobi.
– Prvi i najvažniji simptom je svrbež i to je nešto što jako opterećuje osobu koja ima atopijski dermatitis, a onda na kraju krajeva i njihovu obitelj, i prijatelje reći ću, to je nešto što prvo i dolazi, a onda posljedično češanju, na koži nastaje i crvenilo i vlaženje kože, zadebljavanje kože što se više grebemo, pa onda čak ta faza ulazi u kroničnu fazu bolesti di imamo pojačan crtež na koži, pa onda ti bolesnici imaju i malo umoran izgled lica, istaknute bore, i ta jedna izrazita suhoća kože, pojašnjava Iva Dediol, dr.med., specijalistica dermatologije i venerologije.
Sve je to doktorica Iva opisala u navedenoj knjizi, uz istaknute nove mogućnosti za liječenje atopijskih dermatitisa i poboljšanje kvalitete života. Prvo se kreće od njege kože – to podrazumijeva neutralne masne kreme, održavanje higijene s preparatima uljne teksture.
– Mi u lokalnoj terapiji primjenjujemo kortikosteroide. Oni su zlatni standard. Ono što je najbitnije je naučiti kakvi su to lijekovi i ne bojati se koristiti ih jer ste možda čuli da netko pored vas iz obitelji ili neka susjeda rekla da to jako uništava kožu. To su lijekovi, oni se upotrebljavaju onako kako ih mi propišemo, također lokalni imunomodulatori – to su lijekovi koji djeluju protuupalno poput kortikosteroida, ali nemaju potencijalne nuspojave kao lokalni kortikosteroidi.
Na Klinici za kožne i spolne bolesti KBC Sestre milosrdnice tradicija je i Škola atopije – već 10 godina se roditelji djece s atopijskim dermatitisom, ali i odrasli poučavaju korištenju lokalne opisane terapije kako bi bila uspješna. Ako to nije dovoljno, ide se na sistemsku terapiju.
– Sistemska terapija obuhvaća fototerapiju, UVB zrake koje imaju povoljan učinak na tu upalnu bolest, međutim moram reći da kod nekih bolesnika ne daju zadovoljavajuće rezultate. I inače ćete čuti kod atopičara da je njima ljeti bolje, no kod određenog postotka i nije upravo i zbog pojačanog znojenja i kod nekih sunce nema takav utjecaj.
Potom se kreće i na terapiju lijekovima. Suvremena terapija stigla je i u Hrvatsku – ciljani lijekovu koji specifičnije blokiraju imunološki sustav i djeluju već u par tjedana.
– Dolazi do smanjenja svrbeža, što je najbitnije, a onda smanjenja crvenila, suhoće kože, nema više grebanja na koži, ali ono što uvijek moram naglasiti, čak i ako ste pod tom suvremenom terapijom, uvijek morate njegovati kožu, dakle primjerena higijena i korištenje sredstava za njegu kože.
Izvor:hrt.hr