Tijekom Drugog svjetskog rata i poraća istočna Hercegovina bila je poprište strašnih zločina koje nad hrvatskim pukom činile četničko-partizanske postrojbe i pripadnici muslimanske milicije. Žrtve su bile i djevojke o čijim se sudbinama i danas malo zna. U vrijeme komunizma nisu se smjele spominjati ni u najužim obiteljskim krugovima.
To ne čudi jer su ubojice kao satisfakciju za počinjene zločine dobivale visoke funkcije u komunističkoj Jugoslaviji. Sudbine 206 gotovo zaboravljenih djevojaka opisane su u knjizi “Djevojke na žrtveniku”. Njezina autorica Vesna Papac Slobođan bila je gošća “Moje Hrvatske” na LaudatoTV.
Neizbrisivi tragovi u sjećanju ljudi
Knjiga „Djevojke na žrtveniku“, predstavljena je krajem svibnja u Splitu u organizaciji Hrvatske udruge Benedikt.
“Tragične sudbine 206 nevinih hrvatskih djevojaka u Drugom svjetskom ratu i poraću, na terenu nemirne povijesti koja pamti tutanj neprijateljskih ubojitih, rušilačkih hordi od turskih osvajača, onih iz Prvog svjetskog rata, potom u Drugom svjetskom ratu i poraću, ali i prepoznatljivog učinka i u Domovinskom ratu. Zdravom razumu teško je pojmiti. Svaka je horda utisnula neizbrisive tragove u sjećanju ljudi, ali i ostavila svoje krvave otiske u jamama, bunarima, lokvama, grobovima diljem Hercegovine, a kosti smaknutih nevinih žrtava razbacala poznatim i nepoznatim mučilištima, stratištima, kalvarijskim putovima…upisala okrutne metoda djelovanja , silovanja, prisile , nasilja svake vrste, dobro nam poznate komunističko- partizanske osude bez suđenja i pravde…“. kazala je u svojoj pozdravnoj riječi članica Upravnog vijeća prilikom predstavljanja knjige.
Naglasila je da joj je čast kao Udruzi ulogom organizatora prisustvovati ovom događaju, jer knjiga „Djevojke na žrtveniku“ potresna je tiskovina istine o zlokobnog vremenu, pouka i poruka svima nama i budućim generacijama da se zlo nikada više ne ponovi.
“Hrvati u odnosu na Srbe i muslimane najviše stradali”
Stanislav Vukorep, predstavljač i urednik knjige poznat kao marni bosanskohercegovački istraživač istine, publicist ,prvi anegdotičar svojeg zavičaja. Objavio je dojmiv broj povijesnih, arheoloških i etnoloških radova i priloga u mnogim publikacijama. Dobitnik je osobne nagrade za doprinos u očuvanju kulturno povijesne baštine općine Neum. Čovjek silne energije, istraživačkoga duha sa svojim kolegama, Ivicom Puljićem i Đurom Benderom autorima zajedničke knjige “Stradanje Hrvata istočne Hercegovine u Drugom svjetskom ratu i poraću” bili su snažan poticaj autorici na pokret u potrazi za istinom o sudbinama djevojaka istočne Hercegovine. Stanislav Vukorep je govorio o zastrašujućim zločinima u svojem širem zavičaju, prenosi Croativ.
„Na ovom relativno malom području stradalo je više od 5.000 Hrvata za koje su utvrđeni i prikupljeni osnovni izvorni podatci, a to je 20 % hrvatskoga pučanstva. Od cjelokupnog broja stradalih, 817 su žene. Neumoljiva statistika pokazuje da su Hrvati u odnosu na Srbe i muslimane najviše stradali“, zaključio je svoje izlaganje g. Stanislav Vukorep.
Djevojke kao nositeljice života
Autorica knjige je govorila o terenskom istraživanju i bolnim susretima s rodbinom i bližim članovima obitelji stradalih djevojaka, obilascima groblja i grobova, stratišta i mjesta stradanja. Koristila se i dokumentacijom žrtava, obilnom izvornom arhivskom građom, izjavama preživjele rodbine, drugim dostupnim izvorima..
Stravični zločini genocidne naravi počinjeni nad civilima stavili su preda me zaključak o nužnosti zasebnog osvrta na svaku civilnu kategoriju. „Krivica“ hrvatskih stradalnika bila je zasnovana na ukorijenjenosti njihovih stoljetnih ognjišta na području koje je bilo dio imperijalističkih ciljeva susjednih osvajača i talijanskih fašista. Djevojke kao nositeljice života i opstojnosti nisu slučajno ni sporadično mučene, obeščašćene i ubijane na područjima gdje su živjeli Hrvati..
Domovinski rat, koji je uslijedio, donio je i slobodu govora a s tim i prva saznanja, te relevantne povijesne knjige o tragediji Hrvata u Drugom svjetskom ratu i poraću. Prešućivanjem i zaboravom nevinih žrtava pa tako i djevojaka i sami činimo zločin svojom šutnjom.
Knjigu možete kupiti OVDJE.
Izvor: narod.hr/croativ.net